Je li kupnja starijeg automobila rizičnija zbog mogućeg vraćanja kilometraže i oštećenja? Evo što pokazuje istraživanje

Kilometraža automobila vjerojatno je prva stvar koju kupci primijete prilikom traženja rabljenog vozila. Ipak ukupan broj prijeđenih kilometara može biti pokazatelj razine istrošenosti automobila. Da

Budući da stariji automobili imaju veću kilometražu, često dolaze s izmijenjenim brojačem kilometara i skrivenim oštećenjima, što je uobičajena praksa među prevarantima koji žele prodati istrošene automobile za veću cijenu.

Istraživanje koje je provela tvrtka za obradu podataka o automobilima carVertical u 14 europskih zemalja otkrilo je da, što je automobil stariji, to su veće šanse da ima vraćenu kilometražu. U Hrvatskoj, 10,4 posto svih vozila ima vraćenu kilometražu, a 55,7 posto je oštećeno. Postoji značajna veza između starosti automobila i prevara, što vrijedi uzeti u obzir prilikom traženja vozila.

Vjerojatnost vraćene kilometraže u Hrvatskoj najveća je kod automobila starih između 10 i 20 godina: 21 posto svih vozila proizvedenih 2002. ima vraćenu kilometražu, a slijedi ih 18,6 posto vozila iz 2003. i 16,1 posto iz 2005.

Iako je udio ovih starih automobila na tržištu zanemariv, treba biti vrlo oprezan pri kupnji starijeg vozila.

Automobilima proizvedenim 2002. u prosjeku se ‘skine‘ 121.895 km, 2003. – 30.298 km i 2005. – 85.695 km. Općenito, manja je vjerojatnost da će kupci novijih automobila postati žrtvama prevare s kilometražom.

‘2016. godina bila je prekretnica u Hrvatskoj, kada je udio automobila s vraćenom kilometražom pao s 10,5 posto na 7,4 posto u 2017. Ako je automobil proizveden poslije 2017., rizik od dobivanja vozila s izmijenjenim brojačem kilometara značajno je manji. Međutim, kako ti automobili stare, vjerojatno će im izmijeniti kilometražu kako bi zadržali njihovu vrijednost‘, pojašnjava Matas Buzelis, stručnjak za automobile u carVerticalu.

Kada je riječ o oštećenjima, starija vozila obično imaju manje zabilježenih nesreća. Međutim, to nije zbog toga što su vozači u prošlosti bili oprezniji, već zato što su se podatci o nesrećama bilježili u fizičkim dokumentima, a ne putem interneta.

Automobili proizvedeni između 2007. i 2017. imaju najviše oštećenja u Hrvatskoj. Iako se manje ogrebotine također smatraju oštećenjima, mnoga su vozila također sudjelovala u ozbiljnim nesrećama koje mogu ugroziti njihovu sigurnost i kvalitetu vožnje.

Najgora je situacija s automobilima proizvedenim 2011. godine, gdje je 64,5 posto svih vozila provjerenih na carVerticalu imalo zapise o oštećenjima. Blizu su i vozila proizvedena 2012. (63,9 posto) i 2013. (61,6 posto).

Opća statistika otkriva da je više od polovice svih automobila u Hrvatskoj u nekom trenutku oštećeno, što sugerira da svako drugo vozilo u državi može imati skrivene probleme.

Prema gospodinu Buzelisu iz carVerticala, sasvim je normalno da se vozila oštete barem jednom svakih pet godina, posebno ako se ti automobili koriste u urbanim sredinama.

Automobili stari između pet i deset godina čine 62,8 posto svih provjera povijesti provedenih na carVerticalu u Hrvatskoj, što znači da vozači traže novija vozila. Prema istraživanju, najpoželjniji su automobili proizvedeni 2016. godine, s udjelom od 12,4 posto, a slijedi ih automobili proizvedeni 2017. – 11,7 posto i 2018. – 10,8 posto.

Automobili proizvedeni između 2001. i 2010. čine samo 15,2 posto svih provjerenih vozila. Iako vozači nisu toliko zainteresirani za starije automobile, u ovoj je dobnoj kategoriji i manji izbor.

Prosječna starost automobila provjerenih u Hrvatskoj blago je porasla u posljednjih nekoliko godina: s 8,6 godina u 2021. na devet godina u 2023. Slični su rezultati i u drugim ispitanim državama, gdje se prosječna starost provjerenih vozila kreće između devet i 11 godina.