‘Nije bilo lako suočavati se s teškim oboljenjima i smrtnim posljedicama kakve smo imali, primjerice, u domovima umirovljenika‘

Premda nam posljednjih tjedana pozornost prvenstveno privlači ruska invazija na Ukrajinu i tragedija koju proživljava napadnuti narod, pandemije koronavirusa još se nismo riješili, a i ne znamo kada ćemo.

Dvije pandemijske godine u našu su svakodnevnicu dovele mnoge osobe za čije, možemo i tako reći, postojanje nismo ni znali, ponajprije se to odnosi na epidemiologe koji su su od "pozadinskih" zdravstvenih djelatnika čiji je posao, usprkos značaju, bio "nevidljiv" javnosti, dospjeli na prvu crtu bojišnice protiv opasnog virusa koji je dosad u Hrvatskoj odnio više od 15.000 života.

Među brojnim ženama koje su se uhvatile ukoštac s pandemijom je i prim. dr. sc. Diana Nonković, voditeljica Epidemiološke službe Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Poslovi zaštite zdravlja cijelog pučanstva, kojima su se bavili, i još se uvijek bave bez obzira na pandemiju, a to je, među ostalim, praćenje kretanja i pojavnosti zaraznih bolesti, pripremali su ih za ono što se dogodilo kad se svijet suočio s koronavirusom.

- Trudimo se biti spremni, ali nikad ne možemo biti potpuno spremni jer se ponašanje virusa ne može predvidjeti. No, cijelo vrijeme dolazimo do novih spoznaja koje primjenjujemo u svakodnevnom radu – kaže dr. Nonković.

Epidemiolozi su sudjelovali u svim segmentima brobe protiv koronavirusa, ova je struka, naglašava dr. Nonković, pokazala veliko zajedništvo, ali nisu zbog pandemije zaboravili na svoje ostale javno-zdravstvene obaveze.

- Od prvog dana smo bili na prvoj crti bojišnice protiv koronavirusa, ali nalazili smo načine da obavljamo sve ostale redovne poslove, kombinirali smo online edukaciju i sastanke, organizirali rad u smjenama – kaže dr. Nonković koja je, pandemiji i brojnim obavezama usprkos, uspjela nedavno i doktorirati.

Nije to bilo nimalo jednostavno, ali je predstavljalo i svojevrstan otklon od svakodnevnih COVID izazova, bio je i poticaj raditi nešto za sebe, za profesionalni razvoj.

- Malo je toga u ove dvije godine bilo u čemu se moglo naći oduška i pobjeći od pandemije. I kad imaš malo slobodnog vremena, opet čitaš istraživanja, pratiš što se događa s cjepivom, do kakvih se novih saznanja došlo... I obitelj je ostala malo po strani, ali imaju razumijevanja za situaciju u kojoj smo se našli - priča dr. Nonković kojoj i šetnje u prirodi, kad za njih uhvati vremena, pomažu "razbistriti mozak".

Na početku pandemije je, kaže, bilo teško jer nisu znali s kakvom ćemo se opasnošću susresti, kod odlazaka na teren bilo je i važno da epidemiolozi budu dobro zaštićeni od zaraze.

- U pripravnosti na telefonskoj liniji koja je građanima stalno dostupna proživljavali smo puno ljudskih sudbina i nastojali svima biti od pomoći. Nije bilo lako suočavati se s teškim oboljenjima i smrtnim posljedicama kakve smo imali, primjerice, u domovima umirovljenika – kaže dr. Nonković koja najviše žali zbog male procijepljenosti na području Splitsko-dalmatinske županije.

Iznosi i najnovije podatke prema kojima je u gradu Zagrebu prvom dozom cijepljeno 80,3 posto odraslog stanovništva, a cijepljenje je završeno za 76,8 posto ukupnog stanovništva, dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji prvom dozom cijepljeno samo 49,6 posto stanovnika, a potpuno je procijepljeno tek 47,6 posto stanovnika.

U svim javnim istupima dr. Nonković je uvijek naglašavala značaj cijepljenja.

- Moram govoriti onako kako treba, kao epidemiolog, iako se to nekima nekad nije sviđalo... - kaže voditeljica Epidemiološke službe Nastavnog zavoda.

Naglašava kako je na ovom našem području loš i odaziv na preventivne akcije koje se provode, u Hrvatskoj je općenito prevencija zanemarena, ali to epidemiologe neće spriječiti da i ovom razdoblju kad pandemija, čini se, polako jenjava, nastave s edukacijom stanovništva.

- Pokušat ćemo edukacijom o cjepivima i zaštiti koju na taj način postižemo, doprijeti do ljudi i osvijestiti da nije bitan samo pojedinac nego zaštita svih ljudi – naglašava dr. Nonković.

A sada je, kao i njezine kolege, uz nastavak borbe s pandemijom, očekuju novi izazovi, treba se pripremiti i za mogući brojniji dolazak izbjeglica iz Ukrajine...