Kuda idu divlje svinje, pitaju se tako i nemoćno šire ruke očajni brački stočari, tvrdeći kako im je crna divljač ugrozila egzistenciju. Vrijeme je janjenja, a divlji prasci ulaze im bez pardona u stada i goste se tek ojanjenim janjićima.
Vapaji utučenih stočara odjekuju sa svih strana otoka, a epicentar nezadovoljstva i pobune protiv nezasitnih veprova je na području nerežiške općine. Od crne divljači gadno im se zacrnilo pred očima.
- Pomozite nam, zaštitite nas, ovako više ne ide! Iz godine u godinu situacija je sve teža, a napadi divljih svinja kulminirali su ovoga proljeća. Svakog jutra sa zebnjom ulazimo u svoja stada strepeći od posljedica noćnog pohoda veprova - dočekali su nas Mario Tomičić, Zoran Vranjičić, Linda Ursić i Ante Dubravčić Rafe.
- Naše vapaje nitko ne čuje - tvrdi Mario Tomičić, brački lovac, koji bez stočarstva ne bi mogao uzdržavati peteročlanu obitelj.
- Do sada su mi divlje svinje pojele 12 janjaca. Uglavnom stradavaju friško okoćeni janjci ili oni starosti od svega pet do šest dana. Oni jednostavno ne mogu pobjeći pred veprovima pa su im postali omiljeni zalogaj i prilika za dobru gozbu - veli Tomičić.
Divlje svinje imaju jaka, izoštrena osjetila, mogu na velikoj udaljenosti namirisati plijen. A kada se pojave, za janjce koji su tek došli na svijet nema spasa.
- Član sam bračkog Lovačkog društva - tvrdi Tomičić - ali držim da odnos prema divljim svinjama treba mijenjati jer su dosadašnja iskustva pokazala da se broj te divljači ne smanjuje.
Stočari se ne odlučuju, tvrdi, ni na prijavu štete Lovačkom društvu jer štetu ne mogu dokazati. Veprovi gotovo sve pojedu, iza njih ostane tek pokoja nožica, komadić kože ili vune...
- Odstrel divlje svinje treba biti dopušten tijekom cijele kalendarske godine, bez obzira na spol i dob, do potpunog uklanjanja iz lovišta ili dok se njezin broj ne svede na razumnu mjeru koja stočarima neće ugrožavati egzistenciju. Slično je praksa i na Cresu i Rabu.
Držim, također, da treba ukinuti pristojbu od 150 kuna koju lovci plaćaju lovačkom društvu za svaku odstrijeljenu svinju, jer to destimulira lovce na crnu divljač kojih je na otoku ionako sve manje - naglašava Tomičić.
Na Braču je riječ o stočarstvu ekstenzivnog tipa, dakle, stoka uglavnom slobodno pase. Međutim, i pojedine žičane ograde, mreže, gromače ili suhozidi veprovima nisu nikakva prepreka.
Linda Ursić sa suprugom čuva stado ovaca na obroncima Obršja. Iako bi joj na spretnosti pozavidjeli mnogi muškarci, i njoj su veprovi oteli desetak janjaca zbog čega ne može sakriti tugu.
Zoran Vranjičić, čuvar nadaleko poznate Pustinje Blaca, među najvećim je gubitnicima među stočarima. Čuva stado od 400 ovaca, a divlji prasci su mu pojeli četrdesetak janjaca. Pustinju Blaca uspješno čuva godinama, ali svoje stado ovaca ne uspijeva zaštititi.
Slične gubitke zabilježio je i Ante Dubravčić Rafe koji ovce čuva uglavnom na potezu Vrh-Pustinja Blaca. Od stočarstva, tvrdi, živi njegova peteročlana obitelj, ali je ovih dana, razočaran gubitkom janjadi, svome sinu rekao: "Sinko, traži drugi posao. Od ovoga se više ne može živjeti."
Mario Gospodnetić, bivši dugogodišnji tajnik Udruge stočara "Vidova gora“, tvrdi da, prema njegovim procjenama i saznanjima, veprovi godišnje oštete pastire za najmanje 500 janjaca!
- Po bračkim proplancima i vrletima pase oko 16 tisuća ovaca. Taj je broj u neprestanom padu, a padat će još i više - upozorava Gospodnetić - ako se ne pronađe rješenje za crnu napast.
Ne želimo nikoga prozivati niti optuživati, poručuju naši sugovornici, samo tražimo rješenje za izlaz iz ove situacije jer se nitko nema pravo kockati našom sudbinom.
Svi, od Udruženja stočara "Vidova gora", Lovačkog društva Brač, gradova i općina, službi zaduženih za lovstvo... trebaju sjesti za zajednički stol i uz pomoć argumenata i činjenica doći do razumnog rješenja. Dok je na Braču veprova, suživot je nemoguć, vele, i neće se još dugo čuti plač jaganjaca.
Predsjednik lovaca: Organizirat ćemo odstrel
Naša udruga ima razumijevanje za probleme stočara, ali mi nismo dobili niti jednu pismenu prijavu za nadoknadu štete, niti imamo saznanja o razmjerima - kaže Ivica Stipičić, predsjednik Lovačke udruge Brač.
- Za takve slučajeve postoji posebna Komisija. Nadalje, na područjima na kojima, po prijavama stočara, veprovi ugrožavaju stada spremni smo reagirati i organizirati njihov odstrel.
Prema Zakonu, na otoke se ne može donositi svježa krv divljih svinja, dakle, nema novih primjeraka veprova, a to postupno vodi prema njihovu nestajanju. S druge strane, i stočari-lovci trebali bi biti malo samokritičniji jer znaju mamiti veprove uz pomoć janjećih kožica i krvi pa im se sve to vraća poput bumeranga.
Naša je udruga spremna razgovarati o svim dobrim rješenjima koja uporišta imaju u zakonu. Nismo zato da se u lovištu dopusti ulov veprova i svakodnevna pucnjava bez reda i nadzora - kaže Stipičić, koji drži kako po broju prijavljenih odstrela ne izgleda da na Braču ima previše divljih svinja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....