Bulj: Brza cesta Sinj - Dalmatina obveza je ove Vlade!

Četverotračna cesta od Križica prema Sinju spada u projekte koji su sastavni dio sporazuma o suradnji između Domoljubne koalicije i Mosta nezavisnih lista, a njeno financiranje bit će uvršteno u ovogodišnji državni proračun i u proračun Hrvatskih cesta. To je najvažniji infrastrukturni projekt za Sinj i cijelo gravitirajuće područje i neće biti nikakav dar aktualne državne vlasti, već konačno vraćanje cestovnog duga prema prometno izoliranom cetinskom kraju - kaže saborski zastupnik Miro Bulj.

O uvrštavanju četverotračne ceste od Križica prema Sinju u državni i proračun Hrvatskih cesta Bulj je, kaže, razgovarao s ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem.

- Na moj prijedlog iza toga projekta stao je Most nezavisnih lista. Učinit ćemo sve što bude potrebno da se taj projekt završi i da Sinj prestane biti prometno slijepo crijevo. To je moja obveza prema narodu Sinja i cetinskog kraja, ali i obveza ove vlade koju je zapalo ispraviti sve nepravde nanesene tome kraju. Ja ću ovo obećanje izvršiti - odlučan je Bulj.
 

Opterećena i opasna

Državna cesta D1 Split - Zagreb alternativna je prometnica auto-cesti A1 koja povezuje hrvatsku metropolu s drugim najvećim gradom u državi. Dionica D1 od Splita do Križica je moderna četverotračna cesta. Na Križicama prestaje cestovna civilizacija, a ulazi se na jednu od prometno najopterećenijih i najopasnijih dionica na putu sve do Zagreba.

U zlatnim godinama hrvatske cestogradnje, prije kojih desetak godina, nastavak izgradnje brze ceste od Križica do Kukuzovca bila je gotova stvar. Da se nisu prepituravali tuneli, plaćale političke usluge predstavnicima stranih izvođača radova i enormno povećavale cijene izgradnje autocesta po kilometru od Splita do Kukuzovca, davno se trebalo voziti četirima kolničkim trakama.

Zanimljivo je da Sinjani, kojima je takva moderna prometnica najpotrebnija, nikada nisu žestoko zapeli i od državnih vlasti, neovisno o kojoj se političkoj boji radilo, uporno zahtijevali da im se ta cesta izgradi. U tom su kontekstu puno uporniji bili Dicmanjani. Oni su se još prije pet-šest godina izborili da Hrvatske ceste stave na dnevni red rješavanje D1 na dionici prolaza kroz Dicmo, od Križica do kamenoloma Čemernice, odnosno do Mojanke.

Hoće li biti novca?

U tom su kontekstu izrađeni i javno predstavljeni idejni projekti. Prvi projekt obuhvaćao je potpuno novu dvotračnu brzu cestu, bez lokalnih prilaza, projektirane brzine 90 kilometara na sat, čija je trasa bila 50 do 300 metara desno od postojeće D1, gledano iz smjera Splita, a aproksimativna cijena izgradnje bila je 150 milijuna kuna.

Drugi projekt zagovarao je četverotračnu cestu, istih karakteristika kao već izgrađena dionica od Klisa do Križica. Ona bi od Križica kretala desno, prema naselju Prisoje u kojemu bi ulazila u tunel ispod brda Čemernica i izlazila s njegove sjeverozapadne strane u Mojanci, kod zaseoka Radanovići-Labinko.

Ta bi prometnica bila nešto kraća od dvotračne, a u to vrijeme procijenjena vrijednost ulaganja kretala se oko 250 milijuna kuna.

Danas za izgradnju te ceste sigurno neće trebati manje novca negoli se procjenjivalo prije pet-šest godina.

Pitanje je hoće li Hrvatske ceste za njenu izgradnju imati novca, odnosno hoće li se zastupnik Bulj uspjeti izboriti da se raspoloživi novac Hrvatskih cesta dobrim dijelom troši upravo na potezu od Križica prema Sinju.

Bulj je uvjeren da hoće i s puno optimizma daje obećanje, u svoje i u ime Mosta nezavisnih lista.