I prije nego su kazaljke formirale simboličnih "podne manje pet", rijeka građana slijevala se niz Marmontovu na Rivu.
Većina je krenula "odšetati" subotnji đir, iako mnogi isprva nisu znali što se događa, i nakon kraće ćakule s prosvjednicima zaustavljali bi se dati podršku borbi protiv nasilja.
Epicentar hvalevrijedne akcije istovremeno se održavao u Zagrebu, gdje su tisuće podržale apel glumice i književnice Jelene Veljače da se konačno, po pitanju procesuiranja nasilja u Hrvatskoj stvari pomaknu s mrtve točke.
S istom željom i jednakim žarom, organizaciju dalmatinskog dijela prosvjeda pod motom "I Split spašava svit" predvodila je Ojdana Koharević.
Teorija koju svi ovi prosvjednici ističu, bez obzira gdje se okupljali, jest da državne institucije otežavaju život žrtvama nasilja.
Šuškalo se, ne baš ispod glasa, kako je "glupo da je gore došlo toliko političara".
Tog je stava i gospođa Maršić:
- Premijer i ostatak vladajuće svite upravo su ti za koje je prosvjed namijenjen, upravo se njima želi poručiti da ništa ne rade, da je situacija zbog njih katastrofalna, a oni dolaze gore na prosvjed i drže transparente! A mi - od njih tražimo da reagiraju! Od njih tražimo da uspostave red! Njih smatramo krivcima. Protiv koga oni prosvjeduju, molin vas lipo? Sebe samih!? - pita se Splićanka.
Nabraja nam kako bi ona, da može birati, najprije riješila način rada centara za socijalnu skrb kojih je premalo u odnosu na broj stanovnika, a drži da se pod hitno mora poraditi na odgoju djece:
- Gledamo nekidan, prebili ježa ovdje kod nas. Ispred škole. Pa je li to normalno? Hodaju po ulici, tuku sve pred sobom, kante razbijaju... - nabraja prosvjednica.
Po trenutnoj situaciji, tvrde prosvjednici, veću kaznu dobijete za kidanje novčanice nego za obiteljsko nasilje.
Zahtijevaju, dakle, izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te edukaciju i prevenciju. Nadamo se samo da će političari shvatiti kome su te želje upućene.
Šibenik
Inicijativa #SPASIME protiv rastućeg vala svih oblika nasilja u Hrvatskoj imala je odjeka i u Šibeniku, gdje se ispred Krešimirova doma okupilo više od stotinu prosvjednika, u isto vrijeme kada se u Zagrebu na Tomislavovu trgu održavao središnji skup ove inicijative, javlja sibenski.hr.
Zapravo, bilo bi bolje reći prosvjednica, budući da je muškaraca bilo nemjerljivo manje. Zašto, nema jednostavnog odgovora, no činjenica je da među tzv. jačim spolom ima manje žrtava, a puno više nasilnika, naročito kada je riječ o nasilju u obitelji.
Skup se međutim, nije bavio prebrojavanjem u tome tonu, nego su glasnogovornice mirne povorke koja je prošla gradom do obale noseći transparente, govorile protiv nasilja u društvu općenito, bez obzira od koga dolazilo. Inicijativu #SPASIME pokrenula je Jelena Veljača, scenaristica i glumica, kojoj su se pridružile kolegice Jelena Perčin i Amanda Prenkaj.
Veljača je bila potaknuta potresnim, jezivim događajem koji je užasnuo cijelu zemlju, kada je na Pagu sumanuti otac bešćutno pobacao djecu kroz prozor.
Sa središnjeg prosvjeda u Zagrebu Vladi RH upućen je niz zahtjeva za konkretnim mjerama koje bi povoljno utjecale na rad institucija, bolje zakonodavstvo i društvenu osjetljivost prema nasilju, a u skladu s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske. Na društvenim mrežama i prosvjedima diljem zemlje ovoj inicijativi pridružilo se procjena je, više od 46 tisuća građana.
- Danas smo ovdje da bismo podržali žrtve nasilja. Svi pate-djeca, žene i muškarci, a u našem užurbanom životu kao da to jedva primjećujemo, kazala je dodajući da je namjera inicijative osvijestiti građane. Da prepoznaju žrtvu i prijave nasilje, te da ohrabre žrtve da se same obrate institucijama za pomoć. Postoje centri za socijalnu skrb, specijalizirane udruge i policija naposljetku. Svi oni rade za građane, jedino treba pokazati hrabrost, istaknula je Marina Šimundža, organizatorica šibenskog prosvjeda #SPASIME.
Smanjenjem nasilja radimo na zdravoj zajednici, nastavlja, no upozorava i na neodrživost zakonskih odredbi i svakodnevne prakse da žrtva i nasilnik dobiju jednaku kaznu za remećenje javnog reda i mira. To je smiješno i nakon toga – nikom ništa, a žrtva je već u nepovoljnom položaju. Jedna građanka, koja želi ostati anonimnom došla je podržati inicijativu protiv nasilja jer je i sama žrtva brutalnog napada nakon čega je pretrpjela teške ozljede. No, unatoč tome, sudski proces traje već tri godine a da presuda nije na vidiku, te na svome primjeru želi upozoriti na neodrživost sustava koji nasilnike ne kažnjava pravično, niti promptno, već žrtve poput nje, trpe ne samo zbog nasilnog čina.
Dubrovnik
U pet do podne ispred crkve Svetog Vlaha okupio se veliki broj Dubrovčana na prosvjedu inicijative #Spasi me koju je pokrenula glumica Jelena Veljača, te se time solidarizirali sa žrtvama nasilja čiji je broj, nažalost, u porastu. Nasilničko ponašanje svake vrste ne smije se tretirati kao prekršaj već kao kazneno djelo, poručeno je s dubrovačkog prosvjeda.
Organizatorica prosvjeda u Dubrovniku Marijana Barač kazala je kako je s dubrovačkog okupljanja poslana poruka da je dosta nasilja u obiteljima te da nasilje nije privatna stvar te da država mora stvoriti bolje uvjete zaštite žrtava, javlja dubrovacki.hr.
- Prozvani su svi pa i premijer koji djeluje sa svojim ministrima. Svaki sustav mora djelovati ponaosob sudstvo, socijalna skrb i svi ostali. Mi smo svjesni da nemaju dovoljno kadra i ukazali smo na to da se omogući još zaposlenja u tim sustavima kako bi se stvari pokrenule na bolje. Ne prihvaćamo niti jedan oblik nasilja. Od šamara kreće. Rečeno mi je da su mnoge žrtve taj šamar primile i prije nego su stupile u brak. Otvorite oči, učimo svoju djecu vrijednostima, i onda možemo očekivati bolje – kazala je Barač te dodala:
- Treba krenuti od sebe. Mi smo roditelji, sve kreće od doma. Mladi delikventi nisu delikventi sami od sebe, nije ih imao tko usmjeriti, fali im pažnje, ljubavi i krenu krivim putem. Ali nije sramota potražit pomoć.
Okupljenima su se obratile i dubrovačke glumice Izmira Brautović, Srđana Šimunović i Nika Lasić, koje su iznijele zastrašujuće podatke o obiteljskom nasilju u Hrvatskoj.
- Izmjenama zakona od 30. svibnja 2015. ponovno je uvedeno kazneno djelo nasilja u obitelji koje obuhvaća teže oblike nasilništva u obiteljskom okruženju. Samo u prvih sedam mjeseci primjene evidentirano je 145 kaznenih dijela u obitelji. U 2016. godini zabilježeno je 330 kaznenih djela od čega 279 na ženama, a u 2017. čak 552 kaznena djela od čega 464 na ženama. To pokazuje značajan porast kaznenih djela nasilja u obitelji – kazale su glumice. Rečeno je kako je u proteklih pet godina 91 žena u Hrvatskoj ubijena, što je čak 47 posto svih ubojstava.
- U 70 posto slučajeva počinitelji su ženama bliske osobe, a u više od polovice slučajeva njihovi intimni partneri. Taj visok broj ubojstava žena ne pokazuje tendenciju smanjivanja – rečeno je na prosvjedu.
Svojim dolaskom prosvjed je podržala i Mirjana Kristović, također žrtva obiteljskog nasilja.
- U kolovozu 2014. godine, suprug me pokušao ubiti na spavanju. Napao me sjekirom, iako se niti dan danas ne zna s čim me napao. Ovdje sam da bih pokazala našoj državi kako sustav ne funkcionira. Sve sam doživjela jer sustav nije radio jer mene je napala osoba koja je imala 11 prekršaja, sve su uvjetne, nikad nije ležala u zatvoru. Ta osoba mi je četiri mjeseca prije samog događaja prijetila smrću. Ali, nitko na sudu nije smatrao da bi u tom slučaju trebalo reagirati, dok se nije dogodilo što se dogodilo. Danas sam tu da pokažem našoj Vladi, našem sustavu da mi postojimo. Ne jedan dan u godini, ne onaj dan kad kažu da je Međunarodni dan nasilja. Svaki dan jedno dijete trpi nasilje, svaki dan jedna žena trpi nasilje i svi okreću glavu od sustava pa na dalje - kazala je Mirjana Kristović.
Zadovoljstvo brojem okupljenih na prosvjedu u Dubrovniku iskazala je i dubrovačka profesorica Nikica Anić te dodala kako je ovim Dubrovnik pokazao da podržava nultu stopu tolerancije na nasilje.
- Krajnje je vrijeme da se nasilje ne tretira kao prekršaj nego kao zločin. Radim u prosvjeti i primjećujem porast nasilja među mladima i nad mladima. Država mora napraviti program educiranja, program suzbijanja nasilja – kazala je Anić te dodala kako ovoj skupini građana trebaju institucije koje će im pružiti ruku.