- Dvije večeri prije na svoje oči sam vidio vepra teškog preko sto kilograma kako se nesmetano šeta blizu kuća. Ni slutio nisam da će me tek nekoliko dana kasnije zadesiti ova teška sudba. Zasadio sam nešto više od pedeset kilograma sjemenskog krumpira nadajući se prinosu kao i prošle godine kada sam iskopao gotovo tonu krumpira. Međutim, osim koje kune kojom bih pojačao obiteljski proračun, ostala je tek preorana crnica iz koje se nadziru izrovani krumpiri - ojađeno će Nediljko Nedo Ralica.
Ovaj kreševski poljoprivrednik, inače teški dijabetičar s malim primanjima, nije jedini nesretnik kojem je divljač nanijela znatnu materijalnu štetu. Svinje su preorale krumpire i u Katunima, a na jelovniku se učestalo nalaze i ostale povrtlarske kulture. Lovačke družine argumente za opravdavanje nalaze u Zakonu o lovstvu koji nalaže da se obradive površine ograde, kako bi se onemogućio pristup divljači.
Autori nakaradnog zakona očito nisu vodili brigu o umirovljenicima i osobama slabijeg imovinskog stanja koji ne mogu sebi priuštiti zaštitne ograde. Mala je utjeha što lovačka društva redovito od županije dobivaju sredstva na račun šteta u lovištu, kada gotovo nitko od onih kojima je šteta i počinjena, nije dobio ni kune.