Dr. Ivica Prlić: Šljaka i pepeo iz ‘Jugovinila’ nisu opasni za zdravlje!

Je li deponij na području nekadašnjeg “Jugovinila”, neograđen, slobodan i svima dostupan, zapravo smješten u srcu Kaštela, na kojemu su šljaka i pepeo, najveća ekološka bomba na ovim prostorima i izravna opasnost za zdravlje gotovo 50.000 Kaštelana? To pitanje godinama postavljaju aktivisti brojnih ekoloških udruga s područja Kaštela, ali i šire.

Odgovore će na današnjoj tematskoj sjednici kaštelanskoga Gradskog vijeća saznati vijećnici, a uoči zasjedanja gradskoga parlamenta dr. Ivica Prlić s Instituta za medicinska istraživanja u Zagrebu za “Slobodnu” je kazao:
– Ni šljaka ni pepeo koji se nalaze na području te tvornice, odgovorno tvrdim, nisu opasni za ljudsko zdravlje.
Nakon ovakve izjave kaštelanska javnost, nakon godina straha, ima razloga da odahne.

Drugi dio sanacije

– Prirodnu radioaktivnost na ovom području pratimo od sedamdesetih godina i to me kvalificira da znam što se zapravo nalazi na ovom području, o čemu ću govoriti na sjednici Vijeća. Istražni radovi nisu našli nikakav umjetni radioaktivni izvor, o čemu se dugo vrti priča. Prirodna radioaktivnost, ponavljam, nije opasna za zdravlje. Priče da su ljudi zbog ovoga obolijevali od raznih zloćudnih bolesti apsolutno ne drže vodu – kategoričan je dr. Prlić.

– Sanacija dijela otpada koja je obavljena 1973. godine jedina je u državi koja je obavljena kako treba. Predstoji sanacija i drugog dijela po istom principu kao što se obavljala prva sanacija. Naravno, treba skupiti novac za to, a ja ću predložiti da se taj novac prikupi iz fondova Hrvatske i EU-a – veli dr. Prlić.

Dodaje kako je važno pripremiti svu dokumentaciju za izvlačenje novca, a do kraja ove godine, točnije do 31. prosinca, Grad Kaštela mora dati svoju pisanu namjeru što na toj lokaciji želi vidjeti za koju godinu. Isto tako, treba dostaviti sve podloge koje bi se uvrstile u Nacionalni program zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskoristivih izvora strateškog i nuklearnoga goriva, u kojemu je i područje bivšeg “Jugovinila”.

Strogo povjerljiv ugovor

Inače, odlagalište šljake u Kaštelanskom zaljevu jedna je od devet crnih točaka koje su nastale dugotrajnim neprimjerenim gospodarenjem proizvodnim otpadom i koje imaju visok rizik za okoliš i zdravlje ljudi. Tijekom svojeg rada tvornica plastičnih masa i kemijskih proizvoda “Jugovinil” za potrebe svoje energane nabavljala je ugljen, koji se nakon izgaranja kao pepeo i šljaka odlagao u tvorničkom krugu.

Međutim, po naređenju i za potrebe savezne Komisije za nuklearnu energiju, još 1955. godine sklopljen je s tvornicom “Jugovinil” strogo povjerljiv ugovor prema kojem su se obvezali da će u svojim postrojenjima izgarati ugljen koji Komisija odredi kao radioaktivni, i da će dobiveni pepeo i šljaku uskladištiti na način koji omogućuje rasipanje šljake.

A hoće li se ovaj put šljaku zaista za sva vremena i sanirati, ostaje vidjeti. Svi uvjeti za to postoje.

jakov žarko