Liječnici upozoravaju: ‘Dim koji udišemo nakon požara opasan je za zdravlje. Nije dobro, pacijenti se tuže ovih dana...‘

Već petnaestak dana šire dubrovačko područje budi se obavijeno dimom i mirisom paleži. Zbog stalnih požara u pograničnom pojasu s BiH posebno intenzivno dimi i zaudara blizu kilometarske vatrene fronte, u Konavlima i Župi dubrovačkoj, ali neugodu osjećaju i u Dubrovniku.

Može li i kakve posljedice na zdravlje ostaviti višednevno udisanje "zadimljenog" zraka, pitali smo epidemiologa i subspecijalista zdravstvene ekologije dr. Mata Lakića iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije:

– Dim koji je već danima prisutan u našem okruženju nekad je jače izražen, nekad manje, ali stalno postoji zbog tih silnih požara koji prijete iz zaleđa. Na našem području dvije su mjerne postaje za kvalitetu zraka, jedna je Gorica u Dubrovniku, a druga u zračnoj luci.

Svatko može na stranici azo.hr provjeriti kakvo je trenutačno stanje zraka i usporediti kakvo je bilo u proteklom tjednu. U posljednjih tjedan dana vidljivo je da je Dubrovnik u redu što se tiče PM2,5 lebdećih čestica kojima je karakteristika da su povišene u požaru. No u zračnoj luci su u određenim danima primijećene povećane pa i vrlo visoke koncentracije lebdećih čestica.

One su svakako opasne za zdravlje, a mogu to biti i dugoročno jer u dišnom sustavu ulaze duboko u alveole, mogu dospjeti čak i u krvne žile i pogoršati zdravstveno stanje kod plućnih ili srčanih bolesnika – kaže nam dr. Lakić i upozorava da ni zdravi ljudi nisu pošteđeni štetnih posljedica.

– I kod takvih osoba se kod udisanja dima mogu javiti određene smetnje u smislu iritacije nosa i grla, pečenja i suzenja očiju, glavobolje, umora ili kašlja, otežanog disanja i lupanja srca. Sve su to simptomi povezani s izloženošću požarnom dimu. Najosjetljivija su pritom mala djeca, starije osobe, trudnice te osobe s astmom, COPD kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti i srčano-žilnim bolestima.

U riziku su i osobe koje rade ili treniraju na otvorenom, jer se kod fizičkog rada i napora pogotovo više udiše i veća je izloženost. Tako je, primjerice, kod vatrogasaca koji su obučeni za boravak na otvorenom tijekom požara i znaju se zaštititi – ističe naš sugovornik i savjetuje kako postupati u ovakvim slučajevima:

– Dok god su vrijednosti čestica u zraku iznad dopuštenih, preporučuje se smanjiti boravak i fizički napor na otvorenom. To je jedna mjera, a druga je boraviti dulje u zatvorenom klimatiziranom prostoru. Ovisno o rashladnom uređaju, imamo split sustave koje uglavnom "vrte" zrak koji je već unutra, no ako klimatizacijski sustav "unosi" zrak izvana, svakako bi trebalo nabaviti filtere koji ga pročišćuju ili se prebaciti na sustav s unutarnjom cirkulacijom zraka.

Cropix

Kao kod automobila, da se vrti zrak koji se nalazi u vozilu, a ne vanjski. Što se tiče maski, pogotovo za osjetljivije ljude sa srčanim i plućnim problemima, ne treba koristiti obične kirurške maske, nego bijele FFP2 maske s filterima koje bolje prianjaju – preporučuje epidemiolog. Na upit trebamo li se brinuti i zbog saharskog pijeska koji nam je upravo dodatno "zamaglio" atmosferu, dr. Lakić kaže:

– Saharski pijesak zapravo nije pijesak u pravom smislu te riječi, bio bi pretežak da bi lebdio, već je riječ o prašini koja može biti prisutna u vrijednostima kao kod požara, odnosno može izazvati iste simptome kod osjetljivih kategorija stanovništva. Ipak, na našem području su dominantne PM2,5 čestice izazvane požarima, dok su kod prašine karakteristične PM10 čestice – objasnio je na temu lebdećih čestica. Inače, PM2,5 čestice su za organizam opasnije već zbog činjenice da su vrlo male i lagane pa se dulje zadržavaju u zraku od PM10, a time se povećava i rizik da ih udahnemo.

Da je dim od požara ostavio traga, potvrđuje nam dr. Vesna Vladić Carević, spec. interne medicine i subspecijalistica pulmologije iz Opće bolnice Dubrovnik.

– Ovih dana stanje nam nije baš dobro. Nepovoljno je, pacijenti se tuže više nego inače. I oni sa stabilnom astmom dolaze malo češće. Naše područje je doista ovih dana intenzivno zadimljeno. No nije stvar samo do toga da se, kad je požar, ljudi zatvore u kuću i paze.

Poznato je da dim sadrži štetne plinove, ali najveći je problem u sitnim česticama koje su nam nevidljive, a ostaju u zraku nakon požara, dok mi mislimo da je sve raščišćeno pa iziđemo van. Upravo su te sitne čestice opasne jer mogu dospjeti duboko u pluća, a mi to ne možemo iskašljati. Tako da su toksični plinovi štetni, a još su štetnije ove sitne čestice, posebno za ljude koji imaju neke predispozicije kao COPD, astmu ili su mala djeca. To su skupine s većom šansom da će imati problema ili neku manifestaciju smetnji.

A veća količina štetnih čestica može škoditi i potpuno zdravim ljudima. Stariji ljudi i bolesnici su izloženiji. Nama koji smo zdravi malo je toksično, ali se ne bi trebalo dogoditi ništa ozbiljnije – ustvrdila je dr. Vladić Carević, pa se osvrnula na aktualnu "kombinaciju" požarnog dima i saharskog pijeska na dubrovačkom području.

– I saharski pijesak, kao i male čestice od požara, ulazi u pluća. Ako se te sitne čestice talože, naše tijelo ih se želi riješiti kašljem, a ne može. Dim je jedno, a čestice nešto drugo, opasnije – zaključila je.