Rezultati višegodišnjih podvodnih istraživanja bizantskog brodoloma kod otoka Mljeta predstavljeni su u četvrtak na konferenciji za medije u Polačama. Projekt "Tatinica – bizantski brodolom", koji se sustavno istražuje od 2015. godine, stručnjaci ocjenjuju jednim od najznačajnijih arheoloških otkrića bizantskog razdoblja na području cijelog Sredozemlja.
Nalazište, na kojem su pronađeni iznimno rijetki i luksuzni predmeti, pruža dosad neviđen uvid u pomorske, trgovačke i društvene prilike na prijelazu iz 7. u 8. stoljeće. Posebnu pozornost privuklo je više od 40 zlatnih predmeta ukupne mase oko 600 grama – količina zlata kakva dosad nije zabilježena na podvodnim arheološkim nalazištima u Sredozemlju.
Zlatne pojasne garniture, drago kamenje i carski pečatni prsten
Među najvrjednijim nalazima ističu se četiri zlatne pojasne garniture, pseudokopča ukrašena smaragdima, rubinima i biserima te zlatni pečatni prsten s prikazom cara. Pronađeni su i zlatnici četvorice bizantskih careva iz Heraklijeve dinastije, koji su arheolozima omogućili preciznije datiranje brodoloma.
Prema dosadašnjim spoznajama, brod je potonuo krajem 7. ili početkom 8. stoljeća. Kombinacija luksuznih predmeta i komercijalnog tereta upućuje na to da se nije radilo o uobičajenom trgovačkom brodu.
"Ovo je impresivna količina zlatnih predmeta i neprocjenjiva kulturna baština koja dosad nije zabilježena na podvodnim arheološkim nalazištima u Sredozemlju. Nalazi ovakvog karaktera potvrđuju da brod nije prevozio običan trgovački teret, nego visokog dostojanstvenika koji je možda pratio predmete koji su služili diplomatskoj namjeni u vrlo turbulentnom povijesnom razdoblju", istaknuo je Igor Miholjek, voditelj arheološkog istraživanja iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Jedinstven prozor u bizantsko Sredozemlje
Uz elitne predmete, arheolozi su dokumentirali i bogat komercijalni teret koji uključuje različite tipove amfora, keramičko posuđe, zlatarske vage i utege, kao i žetone i kockice za igre izrađene od bjelokosti.
Upravo raznolikost nalaza čini ovaj brodolom posebno vrijednim za proučavanje tadašnjih pomorskih i trgovačkih veza.
"Za mene je ovo najvažniji brodolom iz svog razdoblja. Ako proučavate kraj kasnog Rimskog Carstva i njegovu transformaciju u srednjovjekovni svijet, ovo je kritičan lokalitet za razumijevanje načina na koji su pomorski putevi držali Mediteran na okupu prije nego što se carstvo raspalo", kazao je prof. Justin Leidwanger sa Sveučilišta Stanford, čiji tim analizira komercijalni teret amfora i keramike.
Prema njegovim riječima, riječ je o jedinom trenutno istraživanom brodolomu iz tog razdoblja, dok je raspon arheološkog materijala pronađenog na nalazištu jedinstven za razumijevanje trgovačkih i društvenih prilika unutar Bizantskog Carstva.
Mljet kao važno čvorište pomorskih puteva
Voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda Pavle Dugonjić istaknuo je kako je riječ o rezultatu dugogodišnjeg sustavnog istraživanja mljetskog podmorja.
"U proteklih 19 godina sustavnih istraživanja podmorja otoka Mljeta otkrili smo čak 20 dosad nepoznatih brodoloma iz različitih vremenskih perioda. No, ovaj bizantski brodolom izdvaja se iznimno rijetkim i luksuznim elementima koji dosad uopće nisu bili bilježeni u podmorju Sredozemlja", rekao je Dugonjić.
Odjel za podvodnu arheologiju tijekom istraživanja surađuje s domaćim i međunarodnim stručnjacima, kao i s lokalnom zajednicom. U dokumentiranju nalazišta koriste se suvremene metode poput 3D skeniranja i fotogrametrije, a važnu logističku i sigurnosnu potporu pružaju Zapovjedništvo za intervencije MUP-a RH i ronilački centar Aquatica Mljet.
Drvena konstrukcija otkriva tajne gradnje brodova
Poseban dio istraživanja odnosi se na ostatke drvene brodske konstrukcije. Njihova analiza trebala bi pružiti nove informacije o načinu gradnje brodova u razdoblju o kojemu danas postoji relativno malo podataka.
"Istraživanje ovako složenog nalazišta na dubini zahtijevalo je naprednu logističku i metodološku podršku. Kroz tvrtku NavArchos i primjenu najmodernijih podvodnih tehnologija uspjeli smo precizno dokumentirati ostatke drvene konstrukcije čija će nam interpretacija omogućiti bolje razumijevanje načina njihove izgradnje", rekao je dr. sc. Anton Divić iz NavArchosa.
Brod možda potonuo tražeći zaklon od nevremena
Pretpostavlja se da je brod potonuo dok je pokušavao pronaći zaklon od nevremena u uvali Polače. Zahvaljujući zaštićenom položaju i kasnoantičkoj palači, Polače su stoljećima bile važno sigurno utočište na pomorskoj ruti koja je povezivala istočnu obalu Jadrana s ostatkom Sredozemlja.
Upravo je geografski položaj Mljeta, smještenog na važnom pomorskom i trgovačkom pravcu, jedan od razloga zbog kojih stručnjaci očekuju nova otkrića.
"Ponosni smo što naš ronilački centar i lokalni ronioci, u suradnji sa Zapovjedništvom za intervencije MUP-a RH, već godinama čine stabilan logistički stup ove misije. Sigurnost ronilaca i logistička podrška na moru ključni su za kontinuitet i uspjeh ovako zahtjevnih višegodišnjih istraživanja", kazao je Mario Orlandini iz ronilačkog centra Aquatica Mljet.
Priprema se dokumentarni film
Istraživanje lokaliteta se nastavlja. Međunarodni tim stručnjaka trenutačno radi na laboratorijskoj analizi i restauraciji pronađenih predmeta. Zlatne pojasne garniture analiziraju prof. dr. Falko Daim i dr. Levante Samu, dok numizmatičku obradu vodi dr. sc. Željko Demo.
Voditelj projekta Igor Miholjek izrazio je želju da pronađeni predmeti u budućnosti budu predstavljeni javnosti u sklopu većeg izložbenog projekta, uz katalog i prateću publikaciju.
Projekt "Tatinica – bizantski brodolom" već je privukao međunarodnu pozornost, a rezultati istraživanja nedavno su predstavljeni i u prestižnom časopisu National Geographic.
Do kraja 2026. godine očekuje se i predstavljanje dokumentarnog filma o podvodnoj arheologiji otoka Mljeta, s posebnim naglaskom na projekt "Tatinica". Film nastaje u produkciji kuće Adriaton, a potpisuju ga Paula i Đelo Jusić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....