Euri iz Bruxellesa za "Novu nadu"

Blagdan svoga nebeskog zaštitnika sv. Mihovila Arkanđela i Dan grada Triljani obilježavaju pod geslom “Nova nada”. Ovaj grad na Cetini novu nadu vidi u ostvarenju Proizvodno-uslužnog centra agropoduzetništva 3LJ unutar radne zone Čaporice, koji više nije nikakva imaginacija, nego projekt koji je uvelike u realizaciji.

Novu nadu, po uvjerenju čelnika Trilja i Splitsko-dalmatinske županije, Proizvodno-uslužni centar agropoduzetništva 3LJ ne donosi samo Trilju i Triljanima, nego cijeloj Cetinskoj krajini, ali i Splitsko-dalmatinskoj županiji, Dalmaciji, a u doglednoj budućnosti računa se da će upravo preko toga centra zaživjeti agrogospodarska prekogranična suradnja. O tome, ali i uvjetno rečeno redovnim poslovima triljske gradske vlasti, u povodu Dana grada razgovaramo s triljskim gradonačelnikom Ivanom Šipićem, diplomiranim teologom.

Prije godinu dana najavili ste ulaganja u komunalno opremanje novog dijela radne zone Čaporice, i to pretežito novcem iz fondova EU-a. Što je s tim, dokle je poslije godinu dana stigla ta priča?

– U razdoblju od 2006. do 2010. godine Grad Trilj je, uglavnom vlastitim sredstvima, uz pomoć Splitsko-dalmatinske županije i HBOR-a, pripremio i proveo projekt izgradnje Gospodarske zone Čaporice na 26,5 hektara, u što smo uložili 39,4 milijuna kuna. Bio je to zahvat od izrade detaljnog plana uređenja i tehničke dokumentacije do izgradnje kompletne infrastrukture, uključujući i pročistač fekalnih i oborinskih voda.

Tako uređen prostor ustupili smo poduzetnicima. Danas tu imamo devet proizvodnih tvrtki u kojima je 260 zaposlenih, s povremenim radnicima i puno više. Među njima su tri proizvođača poljoprivrednih proizvoda: “Pršut Voštane”, Sirana “Puđa” i “Conex”, u kojemu se prerađuje riba. Ostali poduzetnici koji su kupili parcele u različitim su fazama pripreme za realizaciju svojih poduzetničkih ideja. Kako smo iscrpili kapacitet komunalno uređenog zemljišta, morali smo ići na širenje radne zone na novih 23 hektara.

U međuvremenu nas je sve dublja kriza prisilila na promišljanje što i kuda dalje. Polazeći od postojećih prerađivača poljoprivrednih proizvoda, lokalnih i širih potencijala u poljoprivrednoj proizvodnji i agroindustriji te neupitnih potreba, donijeli smo odluku da našu radnu zonu razvijamo kroz specijalizaciju za agropoduzetništvo.

Grad Trilj je, u partnerstvu s Javnom ustanovom RERA, za razvoj i koordinaciju Splitsko-dalmatinske županije, i Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša, aplicirao na EU sredstva namijenjena ulaganjima u poslovnu infrastrukturu. Kako sam najavio prošle godine, odobren nam je projekt s ukupno prihvatljivim troškovima od 16.999.658,64 kune, u čemu nepovratna sredstva iz EU fonda iznose 90 posto ili 15.198.233,88 kuna. Odobrena sredstva povlačimo prema ugovoru sa Središnjom agencijom za financiranje iz EU fondova, kojim je određena vrsta i dinamika trošenja i prihvatljivih troškova. Naime, izgradnja infrastrukture u proširenom dijelu radne zone u punom je zamahu, pa je i većina troškova vezana uz izgradnju infrastrukture. Rok za završetak radova je kraj studenoga, što će, obzirom na dinamiku radova, sigurno i biti ostvareno.

Do sada je kod svih radnih zona bilo pravilo da se nakon izgradnje komunalne infrastrukture parcele prodaju poduzetnicima. U slučaju Centra za agropoduzetništvo unutar vaše radne zone posao za grad Trilj, čini se, tek počinje?

– Da, nakon komunalnog opremanja proširenog dijela zone posao stvarno tek počinje. Na tom putu imamo i partnere na projektu. To su tvrtke “Puđa”, koja se bavi preradom mlijeka i proizvodnjom delikatesnih sireva na tradicijski način, a sirovinu pribavljaju od oko 200 kooperanata, uglavnom malih obiteljskih gospodarstava iz Dalmatinske zagore, Like i Gorskoga kotara. Kapacitirani su za preradu 10 tisuća litara kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka u jednoj smjeni. Sir iz ove sirane izvozi se u Austriju, Njemačku, Švedsku, Švicarsku i Srbiju, a dobiveni halal certifikat otvorio im je tržište islamskih zemalja pa će sir iz Čaporica uskoro i put Irana. Druga tvrtka partner je “Pharmal”, čiji je osnivač Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije, a preko koje županijska tvrtka kojoj je glavna djelatnost opskrba lijekovima i medicinskim proizvodima stanovništva, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu, želi napraviti iskorak u dijelu planirane proizvodnje.

U sklopu ovoga zajedničkog projekta “Pharmal” je prepoznao mogućnosti korištenja sirovina dalmatinskog ljekovitog bilja u svrhu izrade lijekova, kozmetičkih preparata i dodataka prehrani. Naši partneri na projektu su i znanstvene ustanove i institucije: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Kemijsko-tehnološki fakultet Sveučilišta u Splitu, Institut “Ruđer Bošković” iz Zagreba i Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

O njima nema potrebe bilo što dodatno govoriti, osim da će svaki razvojni korak projekta na njihovu znanstvenu prosudbu, pri čemu će koristiti svoje znanje, iskustvo i vrhunske laboratorije radi analiza sirovina i finalnih proizvoda. Naš partner su i Hrvatske šume s ulogom nadzora i certificiranja ekološke proizvodnje i proizvoda od ljekovitog bilja i aromatičnih biljnih i voćnih vrsta, sve u kontekstu održivog iskorištavanja šuma i šumskih proizvoda.

Možete li čitateljima “Slobodne”, ponajprije Triljanima, pojednostavniti put realizacije projekta 3LJ?

– Najjednostavnije to izgleda ovako: proširili smo radnu zonu u Čaporicama. Novcem dobivenim iz EU-ova fonda (90 posto) i vlastitim sredstvima taj prošireni prostor komunalno opremamo.

Paralelno se pripremamo da na dijelu proširene zone izgradimo Proizvodno-uslužni centar agropoduzetništva 3LJ, koji će biti nositelj agropoduzetničkih aktivnosti. Tu se radi o izgradnji poslovnog objekta neto površine 2875 kvadrata, od čega bi na poduzetničko-inkubatorski dio otpadalo 1620 četvornih metara, na poduzetničko-potporne službe 1040 i za uslužno-servisne službe 215 četvornih metara. Gradnju poslovnog objekta također planiramo financirati iz fondova EU-a, za što upravo pripremamo potrebnu dokumentaciju.

Gdje je u tom kontekstu ustanova Centar kompetencija (CEKOM) 3LJ, koju je Grad Trilj nedavno osnovao?

– Sve je to sastavni dio projekta. Upravo preko CEKOM-a 3LJ povezat ćemo znanstvenoistraživački i industrijski sektor. Ova javna ustanova povezivat će visokoškolske ustanove i institute s gospodarstvom. Svojim će djelovanjem CEKOM 3LJ pružati potporu zainteresiranim poduzetnicima u smislu istraživanja postojećih poljoprivrednih kultura i razvoja novih proizvoda, u organizacijskom, kontrolnom i materijalnom smislu. Ustanova će svoje ciljeve postizati osmišljavanjem kvalitetnih projekata u ciljnom području te iskorištavanjem dostupnih fondova. Veći dio novoproširenih terena spremamo za prodaju, s tim da će cijena i dalje biti stimulativna za poduzetnike i s obzirom na kompletnu opremljenost zone sigurno najpovoljnija u našem širem okruženju.

Prije gotovo pola stoljeća ljudi iz brdskih naselja koja danas pripadaju gradu Trilju masovno su odlazili na rad u Njemačku. To su sada prazna naselja, bez ljudi. Danas je i na području Trilja novi ekonomski egzodus zabrinjavajuća pojava. Hoćete li Agropoduzetničkim centrom 3LJ zaustaviti takva demografska kretanja na području grada?

– Prevelik je broj nezaposlenih na području grada Trilja, jednako kao i u drugim dijelovima Cetinske krajine, ali i cijele države. Ljudi s našeg područja ponovno su krenuli na rad u Njemačku. Prije pola stoljeća odlazili su muškarci. Ostajale su žene kao čuvarice doma koje su podizale djecu. Danas odlaze mladi i školovani, ali ne samo muškarci, nego cijele obitelji. Imamo već na desetke takvih slučajeva. Stoga je naša dužnost učiniti sve što nam stoji na raspolaganju da stvaramo uvjete i nezaposlenima osiguravamo radna mjesta ili ih potičemo da ih sami stvaraju, ponajprije u proizvodnji hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda, kako bi ovdje radili i živjeli sa svojim obiteljima. Vjerujemo da kroz Proizvodno-uslužni centar 3LJ na tom planu možemo puno učiniti.

Vrijeme će vrlo brzo pokazati koliko smo u tome uspješni. Naglasio bih da je upravo gospodarski rast i razvoj najvažnije što moramo zastupati i na čemu moramo raditi, jer sve ostalo ovisi upravo o gospodarskom razvitku. Projekt Proizvodno-uslužnog agropoduzetničkog centra 3LJ osmislili smo da kao lokalna vlast, angažirajući pritom znanstvene institucije i stručnjake iz područja menadžmenta i poljoprivredne proizvodnje, poslije provedenih analiza nudimo konkretna rješenja. U tome smo trenutno vodeći u ovom dijelu zemlje. Naš se model pročuo po Hrvatskoj, prihvaćaju ga i drugi, traže našu pripomoć i koriste dijelom naša saznanja i iskustva.

U što još, osim u Proizvodno-uslužni agropoduzetnički centar 3LJ, trošite novac poreznih obveznika Trilja?

– Trilj je golemo područje s brojnim udaljenim naseljima i velikim komunalnim potrebama. Zato raspoloživa novčana sredstva, a njih je uvijek malo, trošimo uglavnom za financiranje izgradnje komunalne infrastrukture. Kako nikada nema dovoljno za sve, prisiljeni smo raditi prioritete kapitalnih objekata i manjih ulaganja.

Što je trenutno na vrhu liste kapitalnih komunalnih objekata?

– To je kanalizacija. Cijeli projekt, koji je u pripremi, a čiju realizaciju planiramo sufinancirati iz fondova EU-a, obuhvaća Trilj, Košute, Vedrine i Jabuku. Upravo je završen natječaj za izradu studijske i projektne dokumentacije kanalizacijskog sustava za aglomeraciju Trilj, ukupne vrijednosti 4.300.000 kuna, i odabran je izrađivač. To je uvjet za bilo kakvu aktivnost jer se bez projektne dokumentacije ne može pojavljivati na natječajima, a bez tako osiguranih sredstava nema realizacije ozbiljnijih projekata.

Paralelno u Trilju radimo na izvedbi kanalizacijskoga kolektora u dijelu Vedrina od izlaza iz Trilja do zgrade Postaje granične policije i prihvatnog centra za azilante. S MUP-om smo dogovorili gradnju glavnog kolektora na koji će se, osim te zgrade, spojiti i gravitirajuće naselje. Kako je poznato, mi smo za tu zgradu besplatno osigurali zemljište, izradili smo projektnu dokumentaciju kanalizacije i financiramo njezinu izgradnju.

Hrvatska je suočena s izbjegličkom krizom. Dokle je stigla izgradnja policijske zgrade s prihvatnim centrom za azilante?

– Izbjeglički val je pokazao koliko je Hrvatska nespremna. Kao članici EU-a, Hrvatskoj je mjesto u schengenskoj skupini. Trilj ima 80 kilometara državne granice prema BiH. Kako će Hrvatska biti sve uređenija i poželjnija za rad i življenje, očekujemo i sve više “nezvanih” gostiju, pa je Centar za azilante u Trilju, naglašavam, zatvorenog tipa, dobrodošao radi sigurnosti građana i imovine, ali i otvaranja radnih mjesta. Radovi su pri kraju i zgrada će uskoro biti predana na uporabu. Mi ćemo inzistirati na tome da prioritet u zapošljavanju pod jednakim uvjetima imaju lokalni ljudi, Triljani, kako nam se ne bi dogodilo ponavljanje s graničnog prijelaza Kamensko, gdje nije zaposlen nitko iz Kamenskog, jer, ponavljam, radno mjesto glavni je preduvjet ostanka mlađeg radno aktivnog stanovništva i djece u školama.

U koje infrastrukturne projekte još ulažete?

– Nastavljamo s izgradnjom sekundarne kanalizacije u dijelu naselja Trilj, na Biloj glavici, čime će u samom Trilju kanalizacija obuhvatiti 90 posto korisnika. U tijeku je i rekonstrukcija dijela vodovodne mreže u Trilju i nastavak izgradnje sekundarne mreže i spajanje potrošača u više zaselaka Novih Sela. U više gradskih naselja radimo na pojačanom održavanju kanala za odvodnju oborinskih voda, uređenju nerazvrstanih cesta, izgradnji ili obnovi javne rasvjete i drugim zahvatima, u što ulažemo oko 2,5 milijuna kuna.

Što je sa socijalom, kulturom, sportom...?

– U odnosu na izvorne proračunske prihode, Trilj sigurno spada među socijalno najosjetljivije gradove u Hrvatskoj. Za svu djecu nastojimo osigurati mjesto u dječjem vrtiću. Lani smo za udžbenike svih osnovnoškolaca izdvojili 850.000 kuna, a za ovu školsku godinu pridodali smo još 80.000 kuna za prvašiće. Svim redovito upisanim studentima i ove godine dodjeljujemo stipendiju u iznosu od ukupno 520.000 kuna, sufinanciramo prijevoz srednjoškolaca i studenata u iznosu od 590.000 kuna.

Socijalno najugroženijim obiteljima sufinanciramo nabavku ogrjeva te plaćanje struje i vode u iznosu od 350.000 kuna, jednokratno pomažemo troškove bolničkog liječenja teže oboljelih, također sufinanciramo redovite aktivnosti Crvenog križa i udruga civilnih i vojnih invalida s oko 250.000 kuna. Za sportske udruge, natjecateljske i rekreativce, izdvajamo 650.000 kuna, a za udruge u kulturi oko 250.000 kuna.

Piše: Toni Paštar, Snimio Jakov PRKIĆ/CROPIX 

Nagrade Kaloperu i Kozlici Gradsko vijeće dodijelilo je osobne nagrade Grada Trilja OPG-u Branka Kalopera iz Vojnića, za razvoj poduzetništva i voćarstva, i mr. sc. Ivanu Kozlici iz Zagreba, podrijetlom iz Velića, za doprinos istraživanju povijesnih činjenica. Nagrade su im uručene na svečanoj sjednici Gradskog vijeća.