Golema ulaganja u Jelsu jamče ostanak ljudi na škoju

Općina Jelsa teritorijalno zauzima više od polovice otoka Hvara (146,28 četvornih kilometara), a ima ukupno 10 većih mjesta i gotovo 40 naseljenih uvala s 5 do 30 kuća (3582 stanovnika), uključujući otočiće Zečevo i Šćedro.

Općinski proračun u dosadašnja dva mandata načelnika Nikše Peronje (SDP) s početnih 12,5 porastao je na izvršenih 23 milijuna kuna. Dakle, financijska situacija se uvelike popravila, a u općinu je u posljednjih pet godina investirano čak 150 milijuna kuna, najvećim dijelom u cestovnu i lučku infrastrukturu. Budući da je u Jelsi upravo završila proslava Dana općine i Velike Gospe s njezinim prvim čovjekom smo porazgovarali o tome što su sve izgradili i u što namjeravaju ubuduće ulagati.

Dakle, vi ste se puno angažirali na rješavanju infrastrukturnih problema. Što ste napravili po pitanju cesta i kada će napokon krenuti projekt rekonstrukcije i izgradnje državne ceste od Poljica do Sućurja?

– Istina je, u suradnji s "Hrvatskim cestama" i Županijskom upravom za ceste preasfaltirali smo cijeli niz cesta, uredili tunel Pitve – Zavala te izgradili istočnu zaobilaznicu Jelse. Također je obavljena rekonstrukcija i izgradnja državne ceste D-116 od Jelse do Poljica, a sada dogovaramo nastavak izgradnje ceste od Poljica do Sućurja. Taj strateški dokument trebali bi potpisati na sjednici Vlade RH, koja će se održati u listopadu u gradu Hvaru.

U luci Jelsa ste također napravili golem posao, rekonstrukciju i dogradnju južne obale, a završena je i sanacija operativne obale bivšega katamaranskog pristaništa. Što je Jelsa time dobila?

– Ta ulaganja su zaista golema, zato što jelšanska obala i luka praktično nisu dirane od 1886. godine. Zato smo u protekle četiri godine, naravno u suradnji sa županijskom Lučkom upravom, kojoj zaista moram zahvaliti, u luku investirali 26 do 27 milijuna kuna. Od toga je nešto inicijalno došlo od Vlade RH u samom startu, 4 do 5 milijuna kuna, a kasnije je Lučka uprava osigurala glavninu sredstava, dok je Općina Jelsa obavila popločavanje, uredila hortikulturu, rasvjetu i slične radove. Jelsa je tako s 25 došla do 60 ili 65 privezišta. Naravno, to je pridonijelo razvoju ugostiteljstva i turizma, dosta se investiralo, otvoren je veći broj novih restorana i kafića, od čega ljudi dobro žive.

Pa kada smo već kod infrastrukturnih projekata možete li nešto reći o nastavku izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda?

– Republika Hrvatska je potpisala strateški sporazum s EU-om da se odvodnja i kanalizacija u našoj zemlji mora riješiti do sredine 2021. godine. U tom pravcu, u suradnji s "Hvarskim vodovodom", napravljena je kompletna projektna dokumentacija i dobivena građevinska dozvola, a vrijednost radova za dvije obližnje ali odvojene anglomeracije (Jelsa i Stari Grad) je oko 270 milijuna kuna nepovratnih sredstava koje smo već dobili. Očekujemo da ćemo ugovore potpisivati također u listopadu, nakon čega će se ići u javnu nabavu, tako da bismo do spomenutog roka imali kompletno spojenu kanalizaciju u Jelsi i Vrboskoj. Nakon prokopavanja nekih uličica i kala popločat ćemo ih ili preasfaltirati, te ćemo dobiti još ljepši izgled naših mjesta.

Započeli su i radovi na proširenju mjesnog groblja u Jelsi. Kako se ti radovi financiraju i u kojoj mjeri ćete zadovoljiti potrebe ljudi za novim grobnim mjestima?

– Prioritet je bilo groblje u Vrboskoj, i za njega već postoji projektna dokumentacija. Čak su i inicijalni radovi krenuli, međutim, dok PPU općine Jelsa nije stupio na snagu o tome nismo mogli razgovarati. Uređenje staza i okoliša financira Općina kroz svoju komunalnu tvrtku "Jelkom" d.o.o., a grobna mjesta plaćaju sami građani. Što se tiče Jelse neki ljudi su bili na čekanju i do 30 godina, groblje unutar postojećih gabarita ima mjesta za 40 novih grobova i njihova izgradnja je već započela.

Nakon popločavanja većeg broja kala ove godine ste dovršili i uređenje Trga križonoše.

– Trg križonoše se radio još od 2003. ili 2004. godine, ali evo i tu smo napravili najveći dio posla. To je opet popločenje, rasvjeta i hortikultura. Trg je dobio lijepe obrise, a ono na što smo čekali bio je spomenik križonoši koji je instaliran povodom čuvene procesije "Za Križen". Građani su u početku iskazivali razna mišljenja, no reakcije su iz dana u dan bolje, mislim da ipak cijene to vrijedno umjetničko djelo našeg istaknutog suvremenog kipara Kuzme Kovačića.

Velik posao je obavljen i na sanaciji deponija otpada u Prapatnoj. Planirate izgraditi reciklažno dvorište i prijeći na novi sustav prikupljanja otpada.

– Mi zaista prednjačimo u rješavanju problematike otpada, barem na hrvatskim škojima. Krenuli smo u sanaciju deponija otpada Prapatna, prvom fazom je obuhvaćen najveći dio toga, trošak je bio oko 5-6 milijuna kuna i što je vrlo važno ugasili smo podzemni požar koji je tamo tinjao proteklih 20 i nešto godina. Drugu fazu ćemo rješavati kroz naredne dvije godine, a do tada će biti obavljena potpuna sanacija u nadi da će u međuvremenu Lećevica profunkcionirati. Što se tiče reciklažnog dvorišta, projektna dokumentacija je gotova, otkupljeno je zemljište u zoni Rake, a s odvojenim prikupljanjem otpada krećemo u studenom da bi se stanovništvo na nove okolnosti prilagodilo do sljedeće sezone.

Turizam je glavna gospodarska grana na vašem području, kakvi su ovogodišnji rezultati i što kanite učiniti da bi se postiglo više?

– Rezultati u turizmu su zadovoljavajući, bilo je glasina da je manje i turista i noćenja, ali podaci koje imamo govore da u prvih sedam mjeseci u Jelsi imamo porast noćenja za dva posto, a u obližnjoj Vrboskoj 4,5 posto, što nije loše. Mi imamo problem s mađarskim vlasnikom koji ne ulaže u hotele, no istodobno bih pohvalio ljude koji rade u tim hotelima s nekakve tri mršave zvjezdice jer oni odrađuju zaista izvrstan posao. Javljaju nam se potencijalni investitori u te hotele ali mađarski vlasnik, nažalost, s njima ne surađuje. Dakle, tu ćemo i nadalje poduzimati potrebne radnje kako bi se nešto pokrenulo s mrtve točke jer za nas je potpuno neprihvatljivo da se na cijeloj obali investira u hotele, a u Jelsi vlasnik to otežava. Što se tiče bivšeg Beogradskog dječjeg odmarališta u Zenčišću željeli bismo da se ono da u zakup na određeno vrijeme i u tom pogledu surađujemo s Ministarstvom državne imovine.

Do sada smo govorili uglavnom o ulaganjima u Jelsu, međutim, u kojoj mjeri se vodi računa i o razvoju drugih mjesta, recimo Vrboske, ona je najveća?

– U Vrboskoj se također dosta ulagalo, u popločavanje rive, uređenje nekih trgova, cestovnu infrastrukturu, šetnice i rasvjetu. Pokušavamo riješiti i problem bivše tvornice sardina, no to teško ide. Ipak, potrebno je naglasiti da je Općina unatoč poteškoćama prije tri godine s investitorima u hotelsko naselje postigla dogovor oko zemljišta ispod već prije izgrađenih objekata, sve da bi oni uložili, čak, 40 milijuna kuna u hotele. Dakle, Vrboska danas živi od puno bogatijih gostiju, a prijetila je opasnost da se ti hoteli zatvore jer su bili u potpunom rasulu. To je zapravo najveća dobrobit za to mjesto, no u Maloj Veneciji će već u studenom započeti i izgradnja prvog mosta, što će nadam se zajednički financirati Županija, Ministarstvo regionalnog razvoja i Općina Jelsa jer je riječ o projektu vrijednom oko 2,5 milijuna kuna.

Imate li kakve projekte za južnu stranu škoja. Tunel Pitve – Zavala je na tom potezu već godinama limitirajući faktor, govorilo se o izgradnji luke u Zavali, novom sidrištu na Šćedru... Realiziraju li se ti projekti?

– Kad govorimo o tunelu, ove godine smo napravili zaista velik posao i na tome zahvaljujem ponajprije ŽUC-u. Ta rekonstrukcija se radi već četiri godine, prvo smo napravili odvodnju, zatim postavili kabel za struju, a sada se tunel u cijelosti asfaltirao, obojeni su zidovi te očekujemo još rasvjetu. A luka Zavala je veliki projekt koji razvijamo zajedno sa županijskom Lučkom upravom, studija utjecaja na okoliš je gotova, idejni projekt također, dok je glavni pri završetku. Mislim da će vrijednost radova biti između 12 i 13 milijuna kuna, što je poprilično prihvatljivo. Naravno, Šćedru je potrebno sidrište i ono će u uvalama Porat i Monster biti u funkciji već do sljedeće sezone.

Istočni dio otoka Hvara energetski jako slabo stoji, mjesta na tom dijelu škoja još uvijek sanjaju o javnoj vodoopskrbi. Hoće li na jesen napokon krenuti izgradnja vodovoda barem do Prapatne i Poljica?

– Ministarstvo regionalnog razvoja godišnje izdvaja od 5 do 6 milijuna kuna za prijevoz vode, što čine vatrogasci čije djelovanje mi izdašno potpomažemo. Zalažemo se da se dio tih sredstava, u suradnji s "Hrvatskim vodama", prebaci u javnu vodoopskrbu. Dakle, vjerujem da će prva faza izgradnje do Poljica krenuti najkasnije do sljedeće sezone, pogotovo što je građevinska dozvola već dobivena. No, i elektrifikacija je također veoma važna, predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić izuzetno je kvalitetan suradnik. Oni su već napravili velike zahvate na trafostanicama kako bi ojačali same mreže, a radi se i projektna dokumentacija za uvale. Valjda će u financiranju tih radova pripomoći i Vlada RH jer se u spomenutim uvalama ostvaruje oko 100-tinjak tisuća noćenja, što zaista nije zanemarivo.

PPU općine Jelsa je doživio i svoje II. izmjene i dopune, zašto su bile potrebne?

– Nakon dvije godine rovovske borbe i nevjerojatno uložene energije u opstrukcije nekih pojedinaca s lokalne razine, PPU općine Jelsa je napokon usvojen na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća, naravno uz prethodnu suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. To je od velike važnosti jer su sve investicije radi toga jedno vrijeme stajale, a sada će fizičke osobe slobodno graditi, pa i mi možemo nastaviti s izgradnjom javne infrastrukture.

U Jelsi se dosta govorilo o izgradnji zgrade Dječjeg vrtića, Domu za starije i nemoćne osobe...

– Dječji vrtić je u PPU-u općine Jelsa, projektna dokumentacija je gotova, a procijenjena vrijednost izgradnje je 15 milijuna kuna uključujući i zemljište koje moramo kupiti ispod OŠ "Jelsa". Radimo intenzivno na tome, a s obzirom na to da je to zaista veliki financijski zahtjev u dogledno vrijeme ćemo izvijestiti građane kako mislimo zatvoriti financijsku konstrukciju. Dom za stare i nemoćne osobe je također u PPU-u i mogu reći da nam se za taj projekt javilo nekoliko investitora iz sjevernih zemalja koji bi bili voljni graditi, te s njima i razgovaramo jer bi to u cijelosti bila privatna inicijativa.

Negativni demografski trendovi su rak-rana naše zemlje, pa i škoja. Što činite da bi se zaustavilo iseljavanje i kakve rezultate postižete?

– Nije rijetka pojava da se mladi ljudi vraćaju nakon školovanja izvan otoka. Vjerujem da će se investicijama u turizam otvarati još više radnih mjesta jer mi već sada na škoj uvozimo radnu snagu, ljeti nam nedostaje gotovo dvije tisuće ljudi za rad u ugostiteljstvu i turizmu. Osjetno smo podigli naknade za rodilje, subvencioniramo vrtiće, dajemo stipendije za specifične programe obrazovanja, a sada našim osnovcima plaćamo radne bilježnice, atlase i tehnički pribor. Puno ulažemo u kulturu i podižemo životni standard naših građana, mi zapravo činimo sve što je u našoj moći da ljudi ostanu i opstanu na svome otoku.