Kako pokrpati proračunske rupe nastale primjenom nove stope poreza na dohodak, pitanje je koje okupira sve jedinice lokalne samouprave, a odgovori se mahom traže u povećanju prireza i skupljim komunalijama.
- Uzimaju naš prihod da bi nešto mogli dati građanima i dokazuju svoju, navodnu, socijalnu osjetljivost preko naših leđa - ogorčeni su čelnici gradova, općina i županija.
Na ovoj temi postignuto je jedinstvo kakvo se na našim prostorima rijetko događa. Udruga gradova donijela je jednoglasan prijedlog mjera za olakšanje financijske pozicije lokalnih administracija, kojega je još u rujnu prošle godine dostavila Ministarstvu financija. Svih 121 članica Udruge stale su iza toga prijedloga, neovisno o stranačkim bojama i pripadnosti nomenklatura na vlasti. Ali, bez uspjeha - Ministarstvo je prijedlog glatko odbilo.
Rasterećenje
Udruga gradova u svom “paketu pet točaka”, koji potpisuje predsjednik Željko Turk, predlaže da se ovaj, kako tvrde, neizdržljivi pritisak na proračune supstituira zamjenskim mjerama. Povećanjem općeg udjela u porezu na dohodak, ukidanjem namjene komunalne naknade, porezom na promet nekretnina, povratom sredstava za plaće državnih službenika koji su decentralizirani u jedinice lokalne samouprave i porezom na kuće za odmor.
U slučaju povećanja općeg udjela u porezu na dohodak gradovima i općinama bilo bi nadomješteno 1,03 milijarde kuna, kaže se u prijedlogu, a županijama 191 milijun kuna. Pritisak na opće prihode amortizirao bi se i slobodnim raspolaganjem prihodom od kumanlne naknade koji je sada strogo namjenski. Predlaže se i da se kvartalno izvrši obračun naplaćenog PDV-a na prodane nekretnine na području svake jedinice lokalne samouprave na kojoj je promet obavljen te da se porez dijeli između gradova i općina, odnosno RH, ali tako da se poveća udio lokalnih jedinica na 80 posto.
Decentralizirani poslovi u domeni prostornog uređenja i građenja (legalizacije) financiraju se iz državnog proračuna, ali je taj iznos od 2008. do 2012. godine bio na razini 45 milijuna kuna, a od 2012. se sveo na 12 milijuna, pa se tek na intervenciju gradova i općina obavila korekcija. Udruga gradova traži da se ta sredstva nadomjeste do razine 45 milijuna kuna. I kao peta mjera sugerira se porez na kuće za odmor, ali tako da se ukine ograničenje od 5 do 15 kuna po četvornom metru objekta.
Potpredsjednica Udruge gradova, kninska gradonačelnica Josipa Rimac ističe da je Predsjedništvo udruge jednoglasno protiv Vladine mini porezne reforme i da je odlučilo zatražiti ocjenu ustavnosti financiranja jedinica lokalne samouprave.
Rok za podnošenje zahtjeva, kaže Rimac, jest tri mjeseca, a većina gradova to je učinila paralelno s donošenjem proračuna.
I kao gradonačelnica Knina zbog ove vladine porezne intervencije našla se, tvrdi, u teškoj situaciji.
- To će se osjetiti na investicijama u komunalnu infrastrukturu jer je naš dosadašnji prihod od komunalne naknade iznosio oko dva milijuna kuna. Nećemo ići na porast cijena komunalnih usluga niti prireza koji je već neko vrijeme 12 posto. Prije dvije godine smanjili smo plaće svim zaposlenicima za 15 posto, pa je kod nas osnovica 2700 kuna, a dužnosnicima za 30 posto i osnovicu od 3200 kuna, što obuhvaća i vijećničke naknade koje su najmanje u Hrvatskoj, pojašnjava Rimac.
Najviše su rezali, kaže, na izdacima za udruge, pa su sredstva za sport i kulturu reducirana linearno za 10 posto. Grad Knin je iz državnog proračuna dobivao 8 milijuna kuna, a isplata povrata poreza građanima lani je iznosila 7,9 milijuna, pa proizlazi da će Grad kreditirati državu kroz povrat poreza jer će dobivati državnu potporu u 12 mjesečnih obroka.
Osim svega, Knin je, navodi gradonačelnica, ostao i bez gotovo milijun kuna od MORH-a koji, sukladno Zakonu o raspolaganju državnom imovinom, ne plaća više komunalnu naknadu jedinicama lokalne samouprave, a koristi javnu infrastrukturu koju plaćaju građani.
- Godišnje, dodaje, za održavanje javne rasvjete, za nerazvrstane ceste i održavanje javnih površina Grad treba šest milijuna kuna, kazat će Rimac.
- Nema govora o dizanju prireza, nadam se da nećemo ni posezati za tim mjerama, a novi proračun nam je težak oko 50 milijuna kuna - kaže Ivana Marković, gradonačelnica Supetra.
Slično je i s one brdske strane županije. U Općini Klis koji ima proračun od 17 milijuna kuna, prirez od 10 posto ostaje isti.
- Kako sad stvari stoje, ne planiramo dizanje stope prireza, ali i drugih izdvajanja naših građana. Doduše, općinu ove zakonske izmjene koštaju manjka od čak 2,5 milijuna kuna, no ne bi bilo fer to namicati iz džepova stanovnika, kaže kliški načelnik Jakov Vetma.
I susjedni Solin neće dobiti novu stopu prireza:
- Nema dizanja prireza, proračun nam je od 92 do 98 milijuna kuna i naše je geslo “radije metar asfalta manje, nego uzimati novac od građana”, tvrdi solinski gradonačelnik Blaženko Boban.
I središte županije, grad Split, neće uvoditi novu stopu prireza pa će svi koji u Splitu žive i dalje izdvajati 10 posto.
Grad Trogir ima stopu od samo 8 posto, a oni koji žive na tom području nastavit će izdvajati novac po tako niskoj stopi prireza jer se ona još neko vrijeme neće dizati.
- Usvojili smo proračun i to je za nas završena priča. Zbog primjene nove porezne stope gradski proračun je tanji za 10 milijuna kuna i to ćemo pokušati supstituirati smanjenjem bruto plaća svih zaposlenih za 5 posto, čime ćemo uštedjeti oko 1,8 milijuna kuna - veli šibenski gradonačelnik Željko Burić.
- Kontrolirat ćemo permenentno njihove rashode, a radi štednje razmišljamo čak i o uvođenju jedinstvene nabave i jedinstvenog informatičkog uvezivanja svih gradskih odjela i svih gradskih poduzeća - kaže Burić.
Ali, ma koliko bilo teško, nema povećanja prireza koji već godinama iznosi 10 posto.
- Ljudima je već ionako oderana koža, pa nam ne pada napamet uvoditi nove namete - kaže načelnik Stipe Petrina.
- U zadnje tri godine, ističe, otrpjeli smo strašan udar na općinske financije, ostali smo bez četiri milijuna kuna, a to je 25 posto prihoda. Ukinuli su nam naplatu priključaka za vodu kao prihod, a ostala nam je obveza izgradnje vodovodne mreže. Ukinuli su nam izdavanje koncesija za plovila i sad još i ovo. Ne znam kako ćemo manjak kompenzirati, pokušat ćemo se nekako snaći u svemu. Ogorčen sam takvom politikom. Oni decentraliziraju obveze, a centraliziraju sredstva. Pa gdje toga ima, ljuti se Petrina.
Dubrovnik do konca ožujka očekaju izbori zbog neizglasavanja proračuna koji je izmjenama Zakona o dohotku umanjen za 30 milijuna kuna ali je grad ipak 2014.okončao u plusu od 15 milijuna kuna. Prijedlog novog proračuna nije predviđao prirez veći od postojećih 10 posto niti povećavanje komunalnih usluga.
Gradonačelnik Andro Vlahušić i pročelnik za financije Niko Pavlović više puta su jasno i nedvojbeno naglasili da “dok ostali hrvatski gradovi moraju povećati prirez ili komunalije, Dubrovnik rashode nastale izmjenama Zakona o porezu na dohodak nadomješta iz drugih izvora te je prirez još 2013. godine s 15 smanjio na 10 posto, čime je godišnje građanima ostavljeno oko 7 milijuna kuna”.
Po imenovanju, povjerenik Vlade RH neće moći mijenjati postojeće odluke gradonačelnika i Gradskog vijeća pa ni visinu prireza te komunalnog doprinosa i naknade. Dužnost će mu biti provedba odluka iz prethodnog perioda a gradske odluke može mijenjati samo u iznimnom slučaju potrebe nužnog usklađivanja s izmjenama zakona.
Nakon gubitka statusa posebne državne skrbi Općina Dubrovačko Primorje u rujnu prošle godine uvela je prirez od 10 posto, ali su iste cijene komunalija. Načelnik Nikola Knežić kaže da su smanjili broj zaposlenih u vezanim društvima ali su usporene neke komunalne investicije. Načelnik Župe dubrovačke Silvio Nardelli odlučan je da Župljanima ne poveća prirez iznad postojećih 10 posto, a neće rasti ni komunalije ni usluge vrtića.
Općina Konavle ostala je bez znatnih prihoda a načelnik Luka Korda tvrdi da Vlada RH ne zna što su samouprava i lokalne potrebe:
- Na bestijalan će način ukinuti općine, sve upropastiti. Ne odustajemo od socijalnog programa, vrtića ili Hitne pomoći kakvu malo tko ima: za pet minuta stigne u svaki dio općine. Tu je i Dom za stare i niz obveza te smo prirez s 7,5 povećali na 10 posto. Komunalije ni vrtići neće rasti, investicije ne stopiramo, a građani će s 25 do 30 kuna prireza solidarno u tome participirati.
Izmjene zakona će proračun grada Opuzena smanjiti za 250.000 ali gradonačelnik Ivo Mihaljević tvrdi da se prirez ni komunalije neće povećavati. Metković će zbog mini porezne reforme ostati bez 2 miljuna kuna, ali u 2015. godini ipak neće povećati prirez ni komunalne naknade:
- Radije ćemo ponovno otkinuti od sebe a ne ukidati prava iz pronatalitetne i socijalne politike. Lani smo ponovno uveli subvencije prijevoza srednjoškolaca te studenata kao i dar za novorođenu djecu u obiteljima s troje i više djece te smanjili cijene vrtića za obitelji s dvoje i više vrtićke djece. S radom je počela humanitarna zaklada za pomoć socijalno ugroženim obiteljima i građanima Metkovića i prigradskih naselja te se vidi da smo, unatoč ekonomskoj krizi i naslijeđenim dugovima povećavali a ne smanjivali prava građana - rekao je Božo Petrov, gradonačelnik Metkovića.
- Zadržavamo sve dosegnute standarde koje smo i dosada financirali u kulturi, socijali, komunalnom održavanju, podijelit ćemo uskrsnice, sufinancirat ćemo udžbenike, ali smo neke mjere štednje morali uvesti, obrazložio je Božidar Kalmeta po čijem prijedlogu gradskim zaposlenicima plaće padaju tri, a njemu i njegovim zamjenicima pet posto, dok su naknade članovim upravnih vijeća i nadzornih odbora prepolovljene.
U strahu da će im biti ugroženo financiranje vrtića i socijalna davanja, na uvođenje prireza od 12 posto odlučio se i Biograd kojemu su Vladine mjere izbile iz proračuna približno 700 tisuća kuna. Za isti je iznos uskraćen i proračun Benkovca čiji se gradonačelnik Branko Kutija ipak nije odlučio povećavati sadašnju stopu prireza od pet posto, ali najavljuje da će nakon prvog tromjesečja vidjeti hoće li proračun izdržati ili će se Benkovčani morati suočiti s povećanim izdvajanjima za komunalne usluge.
U slučaju povećanja općeg udjela u porezu na dohodak gradovima i općinama bilo bi nadomješteno 1,03 milijarde kuna, kaže se u prijedlogu, a županijama 191 milijun kuna. Pritisak na opće prihode amortizirao bi se i slobodnim raspolaganjem prihodom od kumanlne naknade koji je sada strogo namjenski. Predlaže se i da se kvartalno izvrši obračun naplaćenog PDV-a na prodane nekretnine na području svake jedinice lokalne samouprave na kojoj je promet obavljen te da se porez dijeli između gradova i općina, odnosno RH, ali tako da se poveća udio lokalnih jedinica na 80 posto.
Decentralizirani poslovi u domeni prostornog uređenja i građenja (legalizacije) financiraju se iz državnog proračuna, ali je taj iznos od 2008. do 2012. godine bio na razini 45 milijuna kuna, a od 2012. se sveo na 12 milijuna, pa se tek na intervenciju gradova i općina obavila korekcija. Udruga gradova traži da se ta sredstva nadomjeste do razine 45 milijuna kuna. I kao peta mjera sugerira se porez na kuće za odmor, ali tako da se ukine ograničenje od 5 do 15 kuna po četvornom metru objekta.
Potpredsjednica Udruge gradova, kninska gradonačelnica Josipa Rimac ističe da je Predsjedništvo udruge jednoglasno protiv Vladine mini porezne reforme i da je odlučilo zatražiti ocjenu ustavnosti financiranja jedinica lokalne samouprave.
Rok za podnošenje zahtjeva, kaže Rimac, jest tri mjeseca, a većina gradova to je učinila paralelno s donošenjem proračuna.
I kao gradonačelnica Knina zbog ove vladine porezne intervencije našla se, tvrdi, u teškoj situaciji.
- To će se osjetiti na investicijama u komunalnu infrastrukturu jer je naš dosadašnji prihod od komunalne naknade iznosio oko dva milijuna kuna. Nećemo ići na porast cijena komunalnih usluga niti prireza koji je već neko vrijeme 12 posto. Prije dvije godine smanjili smo plaće svim zaposlenicima za 15 posto, pa je kod nas osnovica 2700 kuna, a dužnosnicima za 30 posto i osnovicu od 3200 kuna, što obuhvaća i vijećničke naknade koje su najmanje u Hrvatskoj, pojašnjava Rimac.
Najviše su rezali, kaže, na izdacima za udruge, pa su sredstva za sport i kulturu reducirana linearno za 10 posto. Grad Knin je iz državnog proračuna dobivao 8 milijuna kuna, a isplata povrata poreza građanima lani je iznosila 7,9 milijuna, pa proizlazi da će Grad kreditirati državu kroz povrat poreza jer će dobivati državnu potporu u 12 mjesečnih obroka.
Osim svega, Knin je, navodi gradonačelnica, ostao i bez gotovo milijun kuna od MORH-a koji, sukladno Zakonu o raspolaganju državnom imovinom, ne plaća više komunalnu naknadu jedinicama lokalne samouprave, a koristi javnu infrastrukturu koju plaćaju građani.
- Godišnje, dodaje, za održavanje javne rasvjete, za nerazvrstane ceste i održavanje javnih površina Grad treba šest milijuna kuna, kazat će Rimac.
Prirez još neće dirati
Ako je suditi po po gradovima i općinama u Splitsko-dalmatinskoj županiji, svi će i te kako osjetiti zakonske izmjene poreza na dohodak, no prireze i ostala davanja stanovništa za sada se neće dizati. Tako Grad Supetar očekuje veliku rupu u proračunu od novih zakonskih zmjen,a no to ne znači da će automatski taj minus naplatiti od građana.- Nema govora o dizanju prireza, nadam se da nećemo ni posezati za tim mjerama, a novi proračun nam je težak oko 50 milijuna kuna - kaže Ivana Marković, gradonačelnica Supetra.
Slično je i s one brdske strane županije. U Općini Klis koji ima proračun od 17 milijuna kuna, prirez od 10 posto ostaje isti.
- Kako sad stvari stoje, ne planiramo dizanje stope prireza, ali i drugih izdvajanja naših građana. Doduše, općinu ove zakonske izmjene koštaju manjka od čak 2,5 milijuna kuna, no ne bi bilo fer to namicati iz džepova stanovnika, kaže kliški načelnik Jakov Vetma.
I susjedni Solin neće dobiti novu stopu prireza:
- Nema dizanja prireza, proračun nam je od 92 do 98 milijuna kuna i naše je geslo “radije metar asfalta manje, nego uzimati novac od građana”, tvrdi solinski gradonačelnik Blaženko Boban.
I središte županije, grad Split, neće uvoditi novu stopu prireza pa će svi koji u Splitu žive i dalje izdvajati 10 posto.
Grad Trogir ima stopu od samo 8 posto, a oni koji žive na tom području nastavit će izdvajati novac po tako niskoj stopi prireza jer se ona još neko vrijeme neće dizati.
- Usvojili smo proračun i to je za nas završena priča. Zbog primjene nove porezne stope gradski proračun je tanji za 10 milijuna kuna i to ćemo pokušati supstituirati smanjenjem bruto plaća svih zaposlenih za 5 posto, čime ćemo uštedjeti oko 1,8 milijuna kuna - veli šibenski gradonačelnik Željko Burić.
’Ljudima je oderana koža...’
Svi projekti Grada temelje se na sredstvima EU fondova i Fonda za energetsku učinkovitost, pa je utoliko lakše. No, Burić drži da će biti potrebna stroga kontrola trošenja sredstava i konsolidacija poslovanja svih gradskih tvrtki s osloncem na veću zaradu i uštede.- Kontrolirat ćemo permenentno njihove rashode, a radi štednje razmišljamo čak i o uvođenju jedinstvene nabave i jedinstvenog informatičkog uvezivanja svih gradskih odjela i svih gradskih poduzeća - kaže Burić.
Ali, ma koliko bilo teško, nema povećanja prireza koji već godinama iznosi 10 posto.
- Ljudima je već ionako oderana koža, pa nam ne pada napamet uvoditi nove namete - kaže načelnik Stipe Petrina.
- U zadnje tri godine, ističe, otrpjeli smo strašan udar na općinske financije, ostali smo bez četiri milijuna kuna, a to je 25 posto prihoda. Ukinuli su nam naplatu priključaka za vodu kao prihod, a ostala nam je obveza izgradnje vodovodne mreže. Ukinuli su nam izdavanje koncesija za plovila i sad još i ovo. Ne znam kako ćemo manjak kompenzirati, pokušat ćemo se nekako snaći u svemu. Ogorčen sam takvom politikom. Oni decentraliziraju obveze, a centraliziraju sredstva. Pa gdje toga ima, ljuti se Petrina.
Dubrovnik do konca ožujka očekaju izbori zbog neizglasavanja proračuna koji je izmjenama Zakona o dohotku umanjen za 30 milijuna kuna ali je grad ipak 2014.okončao u plusu od 15 milijuna kuna. Prijedlog novog proračuna nije predviđao prirez veći od postojećih 10 posto niti povećavanje komunalnih usluga.
Gradonačelnik Andro Vlahušić i pročelnik za financije Niko Pavlović više puta su jasno i nedvojbeno naglasili da “dok ostali hrvatski gradovi moraju povećati prirez ili komunalije, Dubrovnik rashode nastale izmjenama Zakona o porezu na dohodak nadomješta iz drugih izvora te je prirez još 2013. godine s 15 smanjio na 10 posto, čime je godišnje građanima ostavljeno oko 7 milijuna kuna”.
Po imenovanju, povjerenik Vlade RH neće moći mijenjati postojeće odluke gradonačelnika i Gradskog vijeća pa ni visinu prireza te komunalnog doprinosa i naknade. Dužnost će mu biti provedba odluka iz prethodnog perioda a gradske odluke može mijenjati samo u iznimnom slučaju potrebe nužnog usklađivanja s izmjenama zakona.
Nakon gubitka statusa posebne državne skrbi Općina Dubrovačko Primorje u rujnu prošle godine uvela je prirez od 10 posto, ali su iste cijene komunalija. Načelnik Nikola Knežić kaže da su smanjili broj zaposlenih u vezanim društvima ali su usporene neke komunalne investicije. Načelnik Župe dubrovačke Silvio Nardelli odlučan je da Župljanima ne poveća prirez iznad postojećih 10 posto, a neće rasti ni komunalije ni usluge vrtića.
Općina Konavle ostala je bez znatnih prihoda a načelnik Luka Korda tvrdi da Vlada RH ne zna što su samouprava i lokalne potrebe:
- Na bestijalan će način ukinuti općine, sve upropastiti. Ne odustajemo od socijalnog programa, vrtića ili Hitne pomoći kakvu malo tko ima: za pet minuta stigne u svaki dio općine. Tu je i Dom za stare i niz obveza te smo prirez s 7,5 povećali na 10 posto. Komunalije ni vrtići neće rasti, investicije ne stopiramo, a građani će s 25 do 30 kuna prireza solidarno u tome participirati.
Prirez i Pločanima
U neretvanskom su dijelu županije izmjene zakona Pločama umanjile proračun za 1,3 milijuna kuna te Grad uvodi prirez od 10 posto. Među rijetkima u Hrvatskoj do sada ga uopće nisu imali, a uvođenje i smanjenje plaća gradske uprave i poduzeća pet do deset posto rezultirat će istim cijenama komunalija i vrtića.Izmjene zakona će proračun grada Opuzena smanjiti za 250.000 ali gradonačelnik Ivo Mihaljević tvrdi da se prirez ni komunalije neće povećavati. Metković će zbog mini porezne reforme ostati bez 2 miljuna kuna, ali u 2015. godini ipak neće povećati prirez ni komunalne naknade:
- Radije ćemo ponovno otkinuti od sebe a ne ukidati prava iz pronatalitetne i socijalne politike. Lani smo ponovno uveli subvencije prijevoza srednjoškolaca te studenata kao i dar za novorođenu djecu u obiteljima s troje i više djece te smanjili cijene vrtića za obitelji s dvoje i više vrtićke djece. S radom je počela humanitarna zaklada za pomoć socijalno ugroženim obiteljima i građanima Metkovića i prigradskih naselja te se vidi da smo, unatoč ekonomskoj krizi i naslijeđenim dugovima povećavali a ne smanjivali prava građana - rekao je Božo Petrov, gradonačelnik Metkovića.
Zadar i Biograd prirez povećali sa 10 na 12 posto
Zadrani će plaćati uvećan prirez koji je s 10 skočio na 12 posto i to samo kroz 2015. godinu zbog velikih kreditnih obveza koje će u 2016. godine biti kudikamo manje, pa je već sada najavljeno i smanjivanje prireza. Sadašnjim povećanjem prireza gradski će proračun dobiti novih 4,5 milijuna kuna, dok se od povećanja poreza na vikendice s 12 na 15 kuna po kvadratu očekuje dodatni prihod od 400 do 500 tisuća kuna.- Zadržavamo sve dosegnute standarde koje smo i dosada financirali u kulturi, socijali, komunalnom održavanju, podijelit ćemo uskrsnice, sufinancirat ćemo udžbenike, ali smo neke mjere štednje morali uvesti, obrazložio je Božidar Kalmeta po čijem prijedlogu gradskim zaposlenicima plaće padaju tri, a njemu i njegovim zamjenicima pet posto, dok su naknade članovim upravnih vijeća i nadzornih odbora prepolovljene.
U strahu da će im biti ugroženo financiranje vrtića i socijalna davanja, na uvođenje prireza od 12 posto odlučio se i Biograd kojemu su Vladine mjere izbile iz proračuna približno 700 tisuća kuna. Za isti je iznos uskraćen i proračun Benkovca čiji se gradonačelnik Branko Kutija ipak nije odlučio povećavati sadašnju stopu prireza od pet posto, ali najavljuje da će nakon prvog tromjesečja vidjeti hoće li proračun izdržati ili će se Benkovčani morati suočiti s povećanim izdvajanjima za komunalne usluge.
Paket s pet točaka
1. Povećanje općeg udjela u porezu na dohodak |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....