Ivan Udovičić: Je, propale su kaštelanske firme... A što sam mogao učiniti?

Nakon jednomandatne pauze, u kojoj je kormilo bio preuzeo Josip Berket, za gradonačelnika Kaštela, drugog po veličini grada u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ponovno je izabran HDZ-ov kandidat Ivan Udovičić. Problemi prisutni u cijeloj državi nisu mimoišli ni Kaštelane, pitanje je samo koliko ih (ne)uspješno rješavaju. Odgovore smo zatražili od gradonačelnika Udovičića.

Jeste li zadovoljni onim što ste učinili u dosadašnjem dijelu mandata?

- Zadovoljan sam zato što smo najveći dio ključnih stavki iz programa Hrvatske demokratske zajednice i moga programa kao kandidata uspjeli provesti i ispoštovati; provesti jer je to bitno za grad, a ispoštovati jer smo to obećali građanima. Proračun je konsolidiran, nastavili smo radove na brzoj cesti, koju, istina, financira država, ali smo i mi dali svoj doprinos. Nastavili smo radove na vrtiću “Maslina” i od rujna će biti u funkciji.

Raspisali smo natječaj za radove vrijedne osam milijuna kuna za izgradnju vodovodne mreže u naseljima u Lukšiću i Radunu. Projektiramo ostatak vodovodne mreže u dijelovima grada koji nisu pokriveni: u Rudinama, Kambelovcu, Gomilici i Sućurcu. Projektira se kompletna mreža za kanalizaciju u sklopu projekta Eko-Kaštelanski zaljev. Vjerujem da ćemo već sljedeće godine početi s gradnjom vodospreme za Gomilicu i Kambelovac. Završili smo školu u Novome, preselili gimnaziju.

Puni li se gradski proračun prema planu ili treba očekivati rebalans?

- Rebalansa će biti, ali radi nekih sitnih usklađivanja; izmjena u iznosima od par stotina tisuća kuna. Proračun se puni prema planu, ali ćemo imati oko 4,5 milijuna kuna manji prihod s osnova poreza kao posljedica Vladine porezne politike. Veliki dio tereta koji je bio na leđima državnog proračuna pao je na račun jedinica lokalne samouprave i tu sudbinu dijele i Kaštela. To je politika centralizacije, a ne decentralizacije koju cijelo vrijeme zagovaramo, ali je ne provodimo. Idućih dana očekujemo uplatu komunalnog doprinosa Zračne luke Split na osnovi projekta koji realiziraju u iznosu od oko 17 milijuna kuna i s time ćemo moći realizirati naš planirani proračun.

Stanje gospodarstva na području grada u znaku je stečajeva: “Adriachema”, “Željezare” Split pa “Adria čelika”, “Kaštelanskih staklenika”. Je li gradska vlast mogla pomoći kako bi se spriječila ova radikalna rješenja?

- Grad nije mogao uopće utjecati. Utjecali smo tako da smo široke ruke dočekali nastavak proizvodnje u “Adria čeliku” sa sadašnjim vlasnicima. Učinili smo sve da oni nastave proizvodnju, pomogli kroz izdavanja nekih dozvola. No, na uspješnost poslovanja nismo mogli utjecati, ali očigledno je da se nisu snašli u zadanim okolnostima, a vjerujem i da je recesija utjecala na njihovo loše poslovanje.

U “Adriachemu” i “Kaštelanskim staklenicima”, tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu prije stečaja, godinama su rukovodeći ljudi bili uglavnom iz HDZ-a.

- Dok je HDZ bio u “Kaštelanskim staklenicima”, poduzeće je kako-tako radilo. Je li s gubicima, jest, s prodajom zemlje i hipotekama, ali moramo bit svjesni da su tu najviše odgovorne državne agencije koje su upravljale državnom imovinom. “Staklenici” su trebali biti privatizirani u nekom postupku još davno prije.

Je li radnicima ovih poduzeća koji su ostali bez posla pomognuto na bilo koji drugi način, osim što im je dana verbalna podrška?

- Što se tiče “Adria čelika”, rekli smo da ćemo njihovim radnicima koji su socijalni slučajevi pomoći, u skladu sa zakonom i našim financijskim mogućnostima. Nemamo pravo dijeliti nekakve plaće.

Jesu li vam proteklih mjeseci dolazili radnici pojedinačno i tražili pomoć?

- Nisu, samo su nas zamolili da pomognemo obitelji njihova stradalog djelatnika.

Je li turistička djelatnost u boljem položaju? Dvije najvažnije investicije - hotel “Palace” Tulipan grupe i ex “Jugovinil” Moralićeva “Kemokompleksa” godinama nisu realizirane.

- U kontaktu smo s vlasnicima prostora bivšeg “Jugovinila” i prije nekoliko mjeseci su rekli da postoji zanimanje investitora za ulaganje. Takve su naznake, međutim, postojale i prije, pa se nisu realizirale, tako da smo maksimalno oprezni. Ono što ćemo sigurno tražit jest da se uvede porez na prostore koji su bili u državnom vlasništvu, a sada su privatizirani, mislimo na prostore koji nisu privedeni svrsi. Grad bi barem ubirao određeni iznos od toga prostora, a i država. Na taj bi se način prisililo vlasnika da realizira najavljene projekte.

Je li na pomolu rješenje za problem komunalne naknade za prostor bivšeg “Jugovinila”?

- Problem je nastao kad je srušen dio objekata, o čemu nismo bili pravovremeno obaviješteni, pa smo im izdali rješenje po kojemu su platitili komunalnu naknadu kao da su objekti još uvijek tu. Vlasnici su nas trebali pisano obavijestit o tome, ali nisu. Pokrenuli su sudski postupak i u prvom stupnju presuđeno je u njihovu korist. Pristali smo na sudsku nagodbu kako bismo umanjili štetu za Grad i izbjegli dodatne troškove sudovanja.

Koliko gradska uprava ima zaposlenika, koliko ih je imala na kraju vašeg prethodnog mandata, a koliko ste zatekli na početku ovoga?

- Sada ih ima 90 s ugovorom na neodređeno i petnaestak na određeno vrijeme. Od početka ovog mandata zaposlio sam dva pročelnika i glasnogovornicu, i pet ljudi privremeno za poslove legalizacije. Prije šest godina bila su 63 zaposlena, a kad sam ponovno došao na funkciju, zatekao sam ih oko stotinu.

Koji se postotak proračuna izdvaja za njihove plaće, kolika im je prosječna plaća.

- Oko 1,2 milijuna kuna mjesečno. Za one s visokom stručnom spremom, njih je oko 60 posto, prosječna neto plaća je 7500 kuna, a sa srednjom oko 5000 kuna.

Prigovaraju vam da zapošljavate stranački kadar ili djecu svojih stranačkih kolega. Zanimljivo je da najviše prigovora dolazi iz HDZ-a.

- To znači da nikome ne pogodujemo. Dvije pročelnice su iz HDZ-a i imam puno povjerenje u njihove stručne sposobnosti. Svatko će, ako nađe u svojim redovima ljude koji mu i politički odgovaraju, odabrati njih. One su moje prve suradnice poslije zamjenika.

Grad Kaštela pokrenuo je upravni spor protiv Ministarstva zaštite okoliša i prirode zbog rješenja o korištenju goriva iz otpada danog “Cemexu”, kao i zbog rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (IPPC dozvola). Koliki su sudski troškovi ovih sporova.

- Minimalni. Po ročištu tisuću-dvije kuna.

Jeste li imali u vidu mogućnost da “Cemex”, ako sud presudi u korist Ministarstva, može tražiti naknadu nastale štete od Grada.

- Nisam. Grad ne može izgubiti u ovom sporu jer je naša tužba, vjerujem, opravdana. Proučili smo dobro naš GUP i prostorni plan županije koji jasno kažu da se sve nove tehnologije, koje eventualno mogu štetiti zdravlju ljudi i okolišu, ne mogu implementirati u pogone na prostoru grada Kaštela.

Jadranka MATIĆ
SNIMIO Paun PAUNOVIĆ / Cropix

‘Moj slogan je moj broj mobitela’ U predizbornoj kampanji vaš je slogan bio ‘Moj slogan je moj broj mobitela’. Zovu li građani, pomažete li im ili prođu kao stanari zgrade u Kambelovcu kad su ih ugrožavali burom srušeni borovi? - Zovu često, uglavnom zbog komunalnih problema. Obično se prvo obrate službama. Nekad opravdano, nekad ne, od mene traže da im se ubrza rješenje problema. Pitaju i za mogućnost zapošljavanja u dogledno vrijeme. Svaki naš ulazak u privatni prostor podrazumijeva da se ispostavi račun za ono što se uradi. Tako i u slučaju Kambelovca. Prema svim građanima se moramo ponašati jednako, bez obzira na situaciju. A ponašamo se prema propisanim kriterijima.