Izvor toksina se ne zna, seljaci i dalje bacaju mlijeko!

Prije dva mjeseca hrvatsko tržište mlijeka, pa tako i dalmatinske mljekare, uzdrmala je afera s aflatoksinom M1. Tri najveće tvornice mlijeka obustavile su otkup s oko 600 farmi, uglavnom s područja istočne Slavonije.

Afera je u međuvremenu pometena pod tepih, a poljoprivrednici, posebno u Osiječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje je, navodno, utvrđena najveća kontaminacija, vidaju financijske rane bez pomoći s bilo koje strane.

Mljekarska industrija stotinama proizvođača mlijeka duže ili kraće vrijeme nije otkupljivala mlijeko.

Dio tog mlijeka seljaci su prolijevali, a dio je išao za preradu u bioplin. Još uvijek stotinjak farmera nije uspjelo smanjiti koncentraciju aflatoksina u granice dopuštenog. Oni i dalje mlijeko prolijevaju. Ima i farmera kojima bez ikakva objašnjenja mlijeko još uvijek ne otkupljuju, iako nikakve analize nisu rađene.

Pohlepa velikih igrača

- Mlijeko iz farmi članova naše udruge bilo je 100 posto ispravno, a tako je i danas. Ni u jednom uzorku nije utvrđena prisutnost aflatoksina. Svojim kravama dajemo kvalitetnu hranu koju sami proizvedemo. Iako smo ostali po strani od štete, u stalnom smo kontaktu s kolegama u Slavoniji. Njih je ovo stvarno teško pogodilo. Još nije utvrđen izvor toksikacije, osim što se navodi da je to stočna hrana. U takvim okolnostima sve priče padaju na plodno tlo, poput onih da se radilo o međusobnom podmetanju konkurencije, do tvrdnje kako je kontaminacija muznih krava u Slavoniji posljedica pohlepe velikih igrača koji su uvezli zaraženi kukuruz iz Srbije deklarirajući ga kao rumunjski - kaže nam Ivan Putnik, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Dalmacije.

Prema propisima Europske unije, koje primjenjuje i Hrvatska, u mlijeku je dopuštena koncentracija aflatoksina M1 0,05 mikrograma po litri.

On je opasan za ljudsko zdravlje jer može biti kancerogen, ali po tvrdnjama istaknutog toksikologa dr. sc. Radovana Fuchsa, u puno većoj koncentraciji od dopuštene i uz svakodnevnu konzumaciju golemih količina mlijeka.

Zamjenska hrana

- Sve to jest tako, mlijeko hrvatskih farmera bilo je kontaminirano tek nešto iznad dopuštene granice, 0,057 mikrograma po litri, ali to će na kraju platiti samo farmeri.

Ministarstvo poljoprivrede, mljekare i svi koji bi seljacima trebali dati ruku prepustili su proizvođače mlijeka kod kojih je utvrđena zaraza jadu i bijedi. Koliko mi je poznato, mlijeko se još ne otkupljuje s više od 100 farmi. Mjesečni je gubitak sigurno između 20 i 30 milijuna kuna. Zamjenska hrana koja je, kako je to javno rečeno, dijeljena kontaminiranim farmama još je jedna velika patka. Nitko seljacima nije ništa dao.

Sve će to oni platiti, i to po izuzetno visokim cijenama. Sada im se nudi da zamijene sumnjivi kukuruz u omjeru 4 kilograma kukuruza za 1 kilogram smjese. Kod nas se otvoreno govori da je do zaraze došlo od kukuruza uvezenog iz Srbije. Slično se s kukuruzom iz Srbije dogodilo u Njemačkoj.

Prema mojim spoznajama, sporni kukuruz trebao je otići u Italiju, ali je poslije obavljenih analiza promijenio odredište. U Hrvatsku se, međutim, uvozi cijeli niz mliječnih prerađevina, uključujući i goleme količine sira. Radi li se analiza na aflatoksin u tim proizvodima? - kazao nam je Nikola Andrijić, tajnik Zajednice udruga proizvođača mlijeka Bjelovarsko-bilogorske županije.

Više je aflatoksina u pojedinim glavama nego u kukuruzu i mlijeku. Veliki igrači iz EU-a preuzeli su mliječnu industriju Hrvatske. Oni imaju dovoljno svojeg mlijeka.

Treba im samo naše tržište. Mlijeko se još uvijek ne otkupljuje s više od 100 slavonskih farmi. Na žalost, pojavljuju se novi slučajevi kontaminacije ili se javlja recidiv kod farmera koji su uspjeli dovesti koncentraciju aflatoksina u dopuštene granice -  kaže Antun Laslo iz Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje.

- Danas je aflatoksin, sutra će biti nešto drugo. Kažu, dali su nam kvalitetnu zamjensku hranu. Ma, tko je to nama nešto dao? Sve će nam to masno naplatiti, a naše mlijeko plaćaju u bescjenje. Ministarstvo poljoprivrede sada kao spasonosnu formulu nudi zamjenu 4 kilograma našeg kukuruza za 1 kilogram krmne smjese. Ja proizvedem kukuruz i predajem ga u silos kao i drugi seljaci.

Kada povlačimo taj kukuruz natrag iz silosa, ne dobijamo svoj kukuruz koji smo predali, već bogtepitaj čiji i kakav kukuruz. A kada mi takvim kukuruzom hranimo svoje krave i u mlijeku se pojavi veća koncentracija aflatoksina, nitko nije kriv, a financijske posljedice snosimo sami. Rade nam sve samo da nas unište. Od čega ćemo živjeti? Jedine naše preostale tvornice su njive i štale! – kaže Laslo.

toni paštar

BROJEVI 41.431 tona kravljeg mlijeka prikupljena je u veljači 16,7 posto manje mlijeka je otkupljeno nego u veljači 2012.   50.180 tona je bila prosječna mjesečna količina prošle godine