Kamo s građevinskim otpadom? Istražili smo gdje završava šut s brojnih gradilišta s područja Splita, Solina, Kaštela...

Turistička sezona pred našim je vratima, a uži centar Splita postao je jedno veliko gradilište.

Saniraju se krovovi, obnavljaju se fasade, a vremena do dolaska prvih gostiju sve je manje. Zbunjene grupice turista prolaze preko Pjace, škljocaju sa svih strana, a glavni motivi svih slika zasigurno su skele i radnici. Nije idilična fotografija, ali što je tu je, bolje ne mogu birati.

Slučaj od prije nekoliko tjedana, kada je inventar i otpad jedne tvrtke završio na divljem deponiju na Kozjaku, zgrozio je javnost, a mi smo odlučili provjeriti gdje završava građevinski otpad - u narodu poznatiji kao šut - nakon svih tih radova.

- Najbolje i najjednostavnije je nazvati nekoga tko ima kamion i s njima sve srediti. Dođu vam po šut, platite i to je to. Vaša priča time završava. On sve ostalo rješava, a vi se ne trebate brinuti. Gdje to točno završi ne znam, ali jedno znam, a to je da nije moja briga. Ja sam nedavno za 200 vrića šuta platio oko dvije i pol tisuće kuna - objašnjava nam jedan od radnika.

Divlji deponiji niču po županiji sa svih strana, Kozjak, izvori rijeka Jadro i Žrnovnice samo su neki od njih. Nije to nova priča već aktualna, koja traje dugi niz godina. Problema nema samo u užem centru Splita, već po cijelom gradu. Nije rijetkost vidjeti odbačeni građevinski otpad uz zelene otoke ili obične kontejnere. Velika većina građana smatra da nije njihov problem ako u okrilju noći, na primjer, pokraj kontejnera za papir odbace svoje vreće šuta nakon renoviranja stana. Ali, trebao bi biti zajednički!

Jer, dok nelegalni odlagači mirno spavaju, netko to treba sanirati i maknuti. Koliko može, uskače tvrtka "Čistoća", ali nije to u njihovoj nadležnosti.

- Po zakonu je Županija dužna voditi brigu o takvoj vrsti otpada i omogućiti svojim građanima prostor na koji će se građevinski otpad odlagati. Ako ne pronađemo rješenje za takvu vrstu otpada, koštat će nas i više nego što mislimo, objašnjava nam Ljubica Vrdoljak iz splitske "Čistoće".

Odlučili smo i sami iz prve ruke saznati koliko bi nas koštao odvoz građevinskog otpada i gdje bi završio.

- U kombi kojim prevozimo šutu stane oko tona, tona i pol materijala. To vam je nekih 50-ak vreća i ispalo bi vas oko 400 kuna.

- Gdje odvozite šut?

- Na deponij.

- Mislite Karepovac ili neki drugi?

- Na deponij, nije sad bitno koji. Ja to riješim i vi se ne trebate brinuti - odgovor je iz tvrtke koji nas je blago rečeno šokirao.

Koliko samo otpada na ovakav način završi po svim dijelovima županije teško je i zamisliti, a kako bismo saznali gdje bi građevinski otpad trebao zakonski završiti, zvali smo Županiju.

- Jedinica lokalne samouprave (JLS) dužna je po Zakonu sudjelovati u sustavu sakupljanja građevnog i azbestnog otpada, te je dužna na svom području u prostornim planovima odrediti dostatan broj lokacija, odnosno najmanje jednu odgovarajuću zonu u kojoj se može izgraditi reciklažno dvorište za građevni otpad te obavljati djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada sukladno Zakonu.

U ovom trenutku na području Splitsko-dalmatinske županije tvrtka "Marasović" iz Dugopolja obrađuje građevinski otpad na temelju Dozvole o gospodarenju otpadu, tvrtka "Cemex Hrvatska" oporabljuje određene količine građevinskog otpada te vrši odlaganje građevinskog otpada u svrhu sanacije iskorištenog rudokopa Sveti Kajo Solin, a sve temeljem izdane Dozvole - odgovor je koji smo dobili od Marije Vuković, privremene pročelnice Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša Splitsko-dalmatinske županije.

Pročelnica Vuković dodala je da je prema godišnjim izvješćima JLS-a veći broj u postupku pripreme izgradnje reciklažnih dvorišta za građevinski otpad.

Je li i Split nadomak rješenja problema odlaganja građevinskog otpada, provjerili smo kod Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, redarstvo i mjesnu samoupravu.

- Grad Split nema definirano mjesto deponija građevinskog otpada. Gradovi Split, Solin i Kaštela zajednički pokušavaju pronaći rješenje tog problema, kazao nam je Damir Babić, voditelj Odsjeka za komunalne poslove u Gradu.

U kojem vremenskom roku će se pronaći adekvatno rješenje nismo uspjeli saznati, ali jedno je sigurno - nastavi li se praksa ilegalnog odlaganja šuta gdje god se stigne, vrlo brzo nestat će zelenih površina u županiji.