LEGALIZIRAJTE KAO '68. ‘Odakle mi odjednom 100.000, s bidnom mirovinom od 1412 kuna’

 - Svoju sam kuću počeo graditi 1973., a doselio sam se tri godine kasnije, kazuje nam Josip Pepur, jedan od tri tisuće stanovnika koliko ih živi u Radunu.

- U to doba u naselju iznad Magistrale bila je poneka kuća, ni deset posto današnjeg broja, i svi smo, uz prešutni pristanak tadašnje vlasti, gradili bez dozvole, veli Pepur, ne krijući da sve do sada nije pomišljao na legalizaciju. SEn

- Sada bih legalizirao, kaže, a u ovoj našoj zoni, sa svim popustima, trebao bih platiti oko 100.000 kuna. A odakle? Mirovina mi je 1412 kuna.

Pristupni put od pet metara širine nema niti jedna kuća

Pepurova kuća u građevnoj je zoni, ali niz je zapreka legalizaciji. Za primjer izdvaja širinu od pet metara koliko bi trebao imati pristupni put do kuće, a taj uvjet ne ispunjava gotovo ni jedna kuća. Tako su u pat-poziciji i, vele, i dalje čekaju SEnD povoljnije uvjete. I što sada, pitamo, a Pepur predlaže:

- Možda bi trebalo donijeti odluku kao što je bila ona iz ‘68., da se sve što se zatekne u prostoru legalizira, a ja sam spreman platiti što me spada, samo na rate.

Za razliku od Pepura, Mirko Sušac je svoju bespravno izgrađenu kuću, 1983. naslijeđenu od roditelja, pokušavao legalizirati više puta, ali, kaže, “legalizacija pravno nikako nije mogla proći”.

- Bez GUP-a i PUP-a ne može se ništa, tako su mi rekli, kaže Sušac, inače branitelj i invalid Domovinskog rata.

- Bio sam u gradskoj upravi, bez projekta, s braniteljsko-invalidskim popustom trebam platiti oko 50.000 kuna. Spreman sam platiti, na rate do pet godina, ali da mi se kaže mogu li proć, a ne da platim pa da mi se sutra kaže – ne možeš proć, gorljivo će naš sugovornik.

Mahom propusne septičke jame su blizu kuća

Najveći problem u cijelom naselju su voda i kanalizacija. Vodom se opskrbljuju iz cisterni ili iz čatrnja (bušotina), a kako su septičke jame blizu kuća i, što je najgore, mahom propusne, voda koju piju upitne je kakvoće, koju, zapravo, nitko i ne kontrolira.

- U zadnje dvije godine više od 50 ljudi u Radunu je oboljelo od malignih bolesti, mladi ljudi nam umiru. Što će tek biti kad u Lećevici bude centar za zbrinjavanje otpada, zabrinut je Mirko Sušac.

Radun je obuhvaćen Ekoprojektom Kaštelanski zaljev, realizirana je prva faza i tu se stalo, zbog čega prozivaju gradsku vlast na čelu s pročelnikom Ronaldom Rejom.