Divljega goluba više nema u grotlu jezera, ostala je samo pusta Golubarska pećina. Umjesto njih, naselili su se galebovi, koji su istrijebili žabe i mnoge vodene zmije. Podosta je utihnuo i cvrkut slavuja, modroga kosa više i nema, a ni sokolića, kojemu je jezero bilo pravi raj za lov |
Piše i snimio: Braco ĆOSIĆ |
Imotsko Modro jezero jedinstven je spomenik prirode sa svojim zanimljivim raznolikostima. U prvom redu zbog svoje vode, koja mijenja boju prema vremenskim prilikama, a posebice tijekom proljeća. Primjerice, od jutarnje tamnomodre do popodnevne svijetloplave. I biljni svijet Modrog jezera po mnogočemu je raznolik, od bjelogoričnih vrsta, crnogorice, do divlje loze, malina i kupina, divljih smokava, niskog raslinja. I životinjski svijet u jezeru i oko njega nekada je bio bogat.
Ponajprije gavranima, koji su uvijek graktali visoko nad liticama, dajući poseban ugođaj cijelom okružju. U grotlu jezera obitavala je i lastavica bregunica, koja, za razliku od mnogih svojih rođaka selica, znade ostati i tijekom zime, pa modri kos, a u proljeće je puno slavuja i drugih ptica pjevica.
Poneka lisica, pa poznati predator kuna, lasice, ježevi, svi oni činili su predivan zoološki vrt na otvorenom, a jezeru davali posebnu draž. Bilo je i ribe, autohtone gavice, potom i poneki šaran, ako bi netko ubacio mlađ, te svakako zmija bjelouški i jezerskih žaba, kojih je nekada bilo toliko da su kreketanjem u večernjim satima davale poseban štimung.
Drastične promjene
Modro jezero − velike promjene u posljednjih desetak godina |
Ostala je samo pusta Golubarska pećina, najveća u jezeru. No, umjesto njih, uz jezero su se naselili galebovi, koji dolaze iz primorskih krajeva na odlagališta otpada, a onda se spuste u grotlo. Istrijebili su žabe i mnoge vodene zmije. Podosta je utihnuo i cvrkut slavuja, modrog kosa više i nema, a ni sokolića, kojemu je jezero bilo pravi raj za lov. Što kažu stručnjaci?
Poremećen sustav
− Nije to ništa neobično. S vremenom se mijenja ekosustav, prirodno okružje, staništa životinja, dolaze nove vrste i prilagođavaju se u novom prostoru. Ne tvrdim da je ljudski faktor u tome bio presudan, no svakako bismo svi zajedno trebali posvetiti više pažnje prirodi, a posebice vrednotama poput Modrog i Crvenog jezera − rekao je iskusni poznavatelj prirodnog sustava prof. Boris Karin.Cijeli poremećeni prirodni sustav u Modrom jezeru valja ove godine gledati kroz još jednu neobičnost. Naime, odavno se ne pamti da je krajem svibnja vodostaj tako visok. Voda polako otječe u jezerske propuste, a neke biljke, koje su vrijeme vegetacije provele pod vodom, tek su ovih dana ugledale prve sunčeve zrake. A baš u tim su grmovima, posebice s istočne i sjeverne strane jezera, bila staništa mnogih ptičjih vrsta.