Most za Čiovo raste i noću

Jaka južina i uporna, danonoćna kiša – kombinacija je koju, možemo slobodno reći, građevinari – mrze! Još kada gradite most i spajate kopno s otokom, pa imate i jake valove, te plimu i oseku kao dio "ponude", u nizu nedaća koje će vam usporiti posao, nije lako.

No srećom, gradnja mosta Trogir – Čiovo ide uhodanim ritmom, unatoč problemima koji prate svaki građevinski projekt.

– Nikada vam ja nisam zadovoljan, ali do sada, unatoč neprilikama, i dalje smo u onom zadanom roku za izgradnju mosta u dužini 521 i širini 13 metara. I do sto i pedeset radnika je na gradilištu, građevinara, strojara, ronilaca i druge prateće službe. Brojna mehanizacija je angažirana i polako su vidljive konture većine od zadanih trinaest stupova i dva upornjaka – dočekao nas je dipl. ing. građevinarstva Davor Trlaja na istočnom ulazu u grad Trogir, gdje se gradi onaj kopneni dio mosta prema Čiovu.

A tu kroz blato "klize" veliki kotači miksera za beton, dizaličara, kamiona, bagera, valjaka, viljuškara... Nema što nema od "grdosija" kojima se posao odrađuje, i svi vode neku svoju bitku sa zadanim rokovima, materijalima, stupovima, talpama, alatima...

Jer treba do kraja listopada okončati ovaj projekt vrijedan točno 207.881,506,01 kunu, od čega je u iznosu od 85 posto sufinanciran iz sredstava EU-a, te tako nakon više od tri desetljeće anulirati ljetne gužve koje paraliziraju promet kroz dični UNESCO-ov grad.

– Idemo do pristaništa, pa ćemo obići i morski dio gradilišta – preuzeo je ulogu vodiča inženjer Trlaja, kao predstavnik investitora Hrvatskih cesta, dok je za nadzor zadužen Institut IGH, a izvođač radova je zagrebački "Viadukt". Trlaja nam pokazuje i stup mosta koji je gotov, onaj donji, morski dubinski dio.

– Zahtjevni su radovi ispod razine mora, gdje su angažirani, naravno, i ronioci. I svašta nas je dolje, u dubini, dočekalo. Trebate imati dobru podlogu za temelje, za stupove mosta, a nađete glinu, lapor, pijesak, šljunak, ništa tvrdo... – pokazuje nam Trlaja drugi stup, omeđen čeličnim talpama ili žmurjama.

Kada se kopa za temelje pilona, onda najprije treba zaštititi to područje od prodora mora, pa se na dubini od tri-četiri metra postave čelične oplate, pumpom izbaci more i tek onda krene s betoniranjem. To vam je takozvana građevinska jama, oko koje se postave čelične talpe, pa se obavljaju radovi u čeličnoj "kadi". Za sada je najdublja postavljena na šest metara dubine u moru i dva iznad, pa tako nekih osam metara u visinu broji grdosija od "kade".

– Evo stiže nam i radni brod, naš "Kvarner 26", pa ćemo do stupa S7 – na gradilišnom pristaništu dočekao nam je Damir Nekić, voditelj mehanizacije, djelatnik "Viadukta", pokazujući nam plovilo koje kroz val otežano plovi do nas.

I s mukom uspijeva pristati, te ukrcati kvartet: Trlaja, Nekić, i novinarski duo, da bismo izišli i na more i mogli snimiti dijelove budućeg mosta.

– Sreća što nas ponton s dizalicom malo štiti od juga i vala. Kod nas je i dobro, ipak smo zaštićeniji nego naši djelatnici na lukobranu u splitskoj luci. Šta tamo dere jugo – otkriva nam Nekić, dok kroz pjenu vala stižemo do S7, koji ima betonsku "kadu".

Treba slikati, a kako pristupiti brodom?

– Nije vrijeme za ovakve egzibicije – iskren je Zdenko Kavić, 31-godišnji dizaličar iz Svetog Ivana Zeline, danas za kormilom broda.

A kako je dobio tu ulogu, s visine iz dizalice na morsku površinu, u plovilo, brzo nam je pojasnio:

– Osam godina radim u "Viaduktu" i uskačemo gdje treba. Uhodana smo ekipa, no vrijeme nam baš nije naklonjeno, prati nas ili kiša ili jako jugo.

– Treba izgurati ovu pokoru – optimistično će iskusni građevinar Nekić.

Rokove se mora poštovati i svaki dan, kada dopusti vrijeme, iskoriste to majstori od betona i čelika za okončanje barem jednog dijela budućeg mosta.

– Ovo vam je portalni, glavni stup, na kojem će sutra biti montirana i hidraulika za podizanje mosta kako bi se omogućio prolaz i plovilima višim od šest metara – pojašnjava Trlaja dok poskakujemo na valovima, a fotoreporter Paun pokušava u objektiv i uhvatiti taj dio, tek jedan u nizu kamenčića iz mozaika sutrašnjeg mosta do Čiova.

Uspjeli smo, srećom, bez većih problema obaviti i taj dio obilaska, pa opet mijenjamo prijevozno sredstvo i automobilom idemo preko starog mosta, na Čiovo, gdje su se također zahuktali radovi.

– Tu se radi i u trećoj smjeni. Vidite ovaj potporni dug zid za novu cestu. Treba do ljetne sezone okončati i 800 metara friške ceste, iznad postojeće, stare koja prolazi tik uz more. Kada završimo cestu koja će se nastaviti prema Žednom i srcu otoka, promet će se usmjeriti tim novim putem, a na staroj cesti počet ćemo s gradnjom upornjaka oznake U15 za otočnu stranu mosta.

Evo dolje i talpe koje čekaju postavljanje za stupove S10 i S11. Pogledajte te čelične prstenove, samo u njima ima 40 tona – pokazuje nam i čiovski dio gradilišta inženjer Trlaja, gdje potporni zid dijeli staru od nove ceste u izgradnji, na koju će se nastaviti most, i to rotorom.

Na obje strane mosta će ceste – i ona otočna u dužini oko 800 metara i ona kopnena oko 200 metara – završavati rotorom, pa tek onda slijedi i priključak na postojeće prometnice.

NEMA TU NIŠTA TVRDO

– Zahtjevni su radovi ispod razine mora, gdje su angažirani, naravno, i ronioci. I svašta nas je dolje, u dubini, dočekalo. Trebate imati dobru podlogu za temelje – veli Trlaja – za stupove mosta, a nađete glinu, lapor, pijesak, šljunak, ništa tvrdo

Stipčić: Ubrzo kreće gradnja pristupnih cesta

Zadovoljan sam dinamikom radova, projekt se odvija u zadanom roku, a kako imamo dogovor sa investitorom i izvođačem da se radi i tijekom sezone, očekujemo do kraja godine i okončanje tog tako željenog i neophodnog spoja Trogira i Čiova - istaknuo je Ante Stipčić, gradonačelnik UNESCO-vog grada koji je već desetljećima muku muči s ljetnim prometnim gužvama, što bi se napokon anuliralo ovim mostom.

Ujedno je sa Lučkom upravom Splitsko-dalmatinske županije dogovoreno da se do završetka radova na novom mostu, zatvori prolaz morskim putem za sva plovila.

- U tijeku je i natječaj, odnosno žalbeni rok na natječaj za izgradnju pristupnih cesta mostu, one na kopnenoj strani do zaobilaznice, te na otočnoj strani do Žednoga. Nadam se kako neće dugo potrajati procedura žalbi, pa da što prije potpišemo i početak gradnje pristupnih cesta - pojasnio je gradonačelnik Stipčić.