Slike budućeg eko sela “Blaca” na Braču doista oduzimaju dah. Čovjek jednostavno poželi biti dio te savršeno posložene cjeline, stopiti se s prirodom, prošetati kroz maslinike, vinograde, uz suhozide i gomile, uživati u bojama Dalmacije i mirisima aromatičnog mediteranskog bilja, odmoriti oči i dušu u zelenilu i pogledu koji se pruža po otoku i dalje prema moru...
Kreator idejnog rješenja tog eko sela je Hrvoje Bota, diplomirani inženjer arhitekture i permakulturni dizajner, inače i direktor društvenog poduzeća “Održivo” iz Splita te dopredsjednik Udruge Permakultura Dalmacija.
U dogovoru s investitorima, Hrvoje Bota i projektni tim tvrtke "Održivo" posložili su sve što treba za eko zajednicu u kojoj se vodi računa o prirodnim materijalima gradnje, energetskim sustavima iz obnovljivih izvora energije, povećanju i očuvanju bioraznolikosti, te ugodnom boravku ljudi u tom prostoru.
- Projektni zadatak bio je izgraditi pet obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) na deset hektara poljoprivrednog zemljišta. S obzirom na to da je taj prostor udaljeniji od postojećih naselja, predložili smo koncept male eko zajednice, koja je neovisna o infrastrukturnoj mreži.
Željeli smo da bude samodostatna i da zadovoljava sve potrebe za vodom, hranom i energijom, a ujedno smo htjeli u sve uklopiti krajolik i pogled koji se prostire s ovog strmog terena. U svijetu raste svijest za korištenjem zdravih materijala i očuvanja zdravog okoliša, a ova eko zajednica koju investitori planiraju izgraditi na Braču odgovor je i na klimatske promjene.
Ovdje konkretno djelujemo u borbi protiv klimatskih promjena, povećavamo bioraznolikost i otpornost ekosustava – ističe Hrvoje Bota, kojeg će se uvaženi čitatelji Nedjeljne Slobodne sjetiti i po uzgoju tradicijskih sorti u vrtu u Aržanu, s okusima i mirisima, koje su nekad naši stari uzgajali, a neke od njih su s vremenom bile i prepuštene zaboravu.
Isto tako, kao što iz svog vrta dobiva zdravu hranu za svoju obitelj, tako je u skladu sa svojom životnom filozofijom i ured tvrtke “Održivo” zajedno s kolegama uredio od prirodnih materijala i učinio ga mjestom u kojem je ugodno boraviti.
I u svom radnom prostoru stvorio je zeleni kutak i pokazao ono čime se “Održivo” bavi, a to je permakulturni dizajn, arhitektonsko projektiranje i urbanističko planiranje, dakle sve čime se bave usmjereno je na društveno i ekološki savjesno poslovanje i projektiranje životnog okoliša.
Ta Botina životna filozofija vidljiva je i u ovom budućem eko selu. Cijeli prostor zamišljen je kao jedna proizvodna cjelina, koja se sastoji od nekoliko dijelova.
- Osim pet sklopova, od kojih svaki ima stambeni i gospodarski dio, predviđen je i zajednički prostor za druženje, tu je konoba, zjog za balote, prostor za igranje djece, razni sadržaji u dnevnom boravku na otvorenom.
Svi OPG-ovi surađuju u maslinarstvu, ovčarstvu, vinogradarstvu, u uzgoju voća u polikulturnom voćnjaku i povrća u povrtnjaku za vlastite potrebe onih koji će tu živjeti i posjetitelja koji će dolaziti u eko selo. U selu će se uzgajati i aromatično mediteransko bilje i med. Imat će i kokoši koje će biti u mobilnim kućicama (tzv. Chicken tractor) – kazuje nam projektant i dizajner ove eko zajednice.
Svaki OPG predviđen je za deset osoba, svaka kućica u masliniku imat će pet soba, a planiran je i robinzonski smještaj u obnovljenim kamenim bunjama, te u glamping šatorima. Koristit će zajedničke sanitarne prostorije.
Zemljište na kojem će se graditi eko selo nalazi se na strmom terenu, voda je isprala tlo, a i požari koji su bili na tom dijelu otoka pridonijeli su eroziji.
Kako regenerirati tlo, jedno je od ključnih pitanja na koje je Hrvoje Bota odgovorio pomoću holističkog upravljanja. Kaže da je idejni začetnik takvog modela pametnog upravljanja globalno poznati Savory institut, čije su metode pomogle obnovi tla u mnogim krajevima svijeta.
- Uz pomoć holističkog upravljanja, a to znači kombinacijom trajnica i biomase, te pametnom, kontroliranom ispašom, povećava se plodnost tla. Imamo kombinaciju puno trajnih stabala, kao što su hrast crnika, crni dalmatinski bor, sadimo masline, rogač, murve, višnje, bajam, sve mora biti otporno na sušu.
Važno je reći i da se vinograd uklapa u gomile i suhozide, da je u eko selu na djelu zaštita dalmatinskog kultiviranog krajobraza. Imamo koridore zaštite od vjetra, požara, erozija, i sve je dizajnirano po modelu Keyline, dakle sadnja biljaka prati prirodnu konfiguraciju terena po izohipsama - kazuje nam Bota.
Nadalje ističe da je u najvećoj mjeri predviđeno korištenje lokalnih i prirodnih materijala kao što su kamen, kojeg na Braču ne manjka, zatim drvo, vapno, ovčja vuna i konoplja.
- Prirodni materijali imaju pozitivan učinak na zdravlje i kvalitetu stanovanja, to su svi materijali koji dišu, koji nemaju alergena. Primjerice, kućice će biti izvana od kamena, iznutra će biti blokovi od konoplje, drvena je konstrukcija krova, kao i prozori i pergola - kaže naš sugovornik.
Dodaje i da su investitori jako zainteresirani za neovisni energetski model i korištenje obnovljivih izvora energije, tako da je naglasak na solarnoj energiji, energiji vjetra s malim vjetrenjačama, proizvodnji bioplina od otpada životinjskog i biljnog porijekla.
Također, pasivnim mjerama solarnog dizajna, odnosno prirodnim hlađenjem i korištenjem termalne mase održavat će se optimalna temperatura u stambenom i gospodarskom prostoru.
Na tom prostoru nema vodovoda, pa je cilj sakupiti što više kišnice te je skladištiti u podzemnim tankovima.
- Eko selo će imati zajednički spremnik koji će se puniti s velike naplavne površine na najvišoj točki, odakle će slobodnim padom puniti tankove uz stambene i gospodarske objekte. Imat će i manje spremnike uz objekte koji će se puniti i s njihovih krovova.
Nadalje, voda će se prikupljati u prirodnim bazenima s biološkim i biljnim pročistačima te će se i ta voda moći koristiti za navodnjavanje. Siva voda za kućanstvo pročišćivat će se i koristiti upotrebom biljnih pročistača – pojašnjava Bota.
A kad je riječ o vodoopskrbi i navodnjavanju, kazuje i da su mješoviti nasadi voćnjaka i maslinika dizajnirani prema padini terena, tako da njihovi korijenski sustavi upijaju sav višak kišnice ili otpadnih voda te na taj način sprječavaju eroziju tla i stvaraju otpornu mikroklimu.
Ističe i da se već samim povećanjem organske tvari u tlu može očekivati značajno povećanje zadržavanja vlažnosti, što će pogodovati razvoju i opstanku usjeva.
- Treba uloviti i zadržati svaku kap, što je planirano na više razina. S vremenom, kako se sustav uspostavi, utjecat će na lokalnu mikroklimu i voda će biti sve manji problem – kaže Hrvoje Bota, ističući da je u dizajniranju i gradnji ovakvog sustava u početku najvažnije krenuti od osmišljavanja onih dijelova koji su najtrajniji.
Dakle, prvo se gleda kakva je klima, koja je konfiguracija terena, kakve su mogućnosti vodoopskrbe, kakav je cestovni pristup, potom dolaze na red stabla, građevine, ograde i tlo.