Osigurali smo 1,2 milijuna eura za investiciju u dvije solarne elektrane koje planiramo izgraditi u industrijskim zonama Kukuljanovo pokraj Rijeke i u Čaporicima nedaleko od Trilja. Imam izračun isplativosti projekata za 30 godina rada i potrebne tehničke nacrte, izabrana je oprema zapadnih proizvođača, osigurana ekipa za montažu i održavanje elektrane. Ali, kada ću riješiti većinu nepotrebnih papira koje zahtijeva administracija, to sam Bog zna. Možda nakon ulaska Hrvatske u EU.
Kazuje nam to Ljubo Glibota, inženjer i poduzetnik hrvatskog podrijetla koji cijeli svoj radni vijek živi u Ljubljani. Njegova tvrtka Ma.Co.T., osnovana 1992. godine, bavi se distribucijom, proizvodnjom i preradom soli na tržištima Slovenije, Hrvatske i BiH, a započela je novi investicijski ciklus i širenje primarne djelatnosti, ulaganjem u obnovljive izvore energije. Danas će u sklopu proizvodnog i skladišnog pogona Glibotine tvrtke u luci Kopar biti puštena u pogon najveća solarna elektrana u primorskom dijelu Slovenije, snage 246 kWp.
Planirana je godišnja proizvodnja oko 300.000 kWh električne energije za prodaju, a sama investicija vrijedna je oko 700.000 eura. Elektrana je instalirana na krovu industrijskog pogona tvrtke, a zasniva se na solarnom fotonaponskom sustavu sastavljenom od najsuvremenijih solarnih kolektora američkog i norveško-švedskog proizvođača koji omogućuju maksimalnu efikasnost te nesmetano funkcioniranje elektrane čak i pri udarima vjetra većim od 200 km/h
Sjedište Ma.Co.T.-a je u Kukuljanovu, a od proljetos otvoren je i pogon za preradu soli u zoni Čaporice. Kako kazuje Glibota, elektrane bi također bile instalirane na krovove industrijskih pogona u vlasništvu tvrtke, a planirana snaga je 220 kWp za Kukuljanovo, te 240 kWp za Čaporice.
Ugovori o otkupu
- Za procjenu investicije treba uzeti u obzir stalni trend razvoja i pojeftinjenja solarnih tehnologija te njihovu cijenu za idućih godinu dana, kada se najranije očekuje realizacija ovih projekata zbog vrlo složene i dugotrajne administrativne procedure oko stjecanja statusa povlaštenog proizvođača i sklapanja ugovora o otkupu proizvedene struje s HEP-om – ističe Glibota, dodajući kako je u Sloveniji sve potrebne dozvole za solarnu elektranu ishodio za manje od dva mjeseca, dok izrada i montaža takve elektrane ne traju više od 30-ak dana.
Štoviše, u Sloveniji za solarne elektrane snage do 1MW nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, dok u Hrvatskoj jest. U zemljama EU-a ta procedura traje od samo nekoliko dana do maksimalno par mjeseci. Da bi ovakvi projekti bili isplativi investitorima, uobičajeno je da se s njima sklapaju ugovori o otkupu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije uz poticajnu cijenu kilovata na rok ne kraći od 15 godina (Slovenija), 20 godina (Njemačka), pa čak i 25 godina (Velika Britanija).
Nažalost, u Hrvatskoj se taj ugovor sklapa na samo 12 godina, a da bi se sklopio, potrebno je proći mukotrpnu administrativnu proceduru koja traje i do dvije godine - naglašava Ljubo Glibota. - Propušta se velika prilika da Hrvatska kroz projekte solarnih elektrana postane energetski neovisnija zemlja i na taj način otvori tisuće radnih mjesta u toj branši – zaključuje Glibota.
Do 2020. - 20 posto- Imamo skup vrlo lijepih želja i ambicioznih ciljeva – do 2020. godine Hrvatska je zacrtala udjel obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije od 20 posto. Imamo ogromne potencijale, posebice u Dalmaciji, ali kratkoročne perspektive nisu nimalo optimistične, ne dođe li do krupnih zaokreta u zakonodavnoj i regulatornoj osnovi, ali i aktivne podrške svih nadležnih institucija. S druge strane, radi se o velikim investicijama za koje bi svakako bilo dobro da se nađe model u kojemu bi domaća industrija pronašla svoje mjesto, pogotovo imajući u vidu da se obnovljivi izvori energije još uvijek subvencioniraju na račun svih potrošača električne energije – naglašava dr. Ranko Goić sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) i jedan od stručnjaka u Euromediteranskom forumu, nevladinoj udruzi koja potiče razvojne mogućnosti Hrvatske u sklopu Unije za Mediteran. Veli kako se na prvi pogled „papirnato“ uređen sustav u Hrvatskoj pokazao prepun “rupa“, međusobne neusklađenosti i nedorečenosti, administrativnih prepreka i opće nespremnosti za realizaciju ozbiljnih projekata. Takva situacija rastjerala je brojne ozbiljne investitore i pridonijela općem dojmu o antiinvesticijskoj klimi u Hrvatskoj. |
Njemačka liderU EU-u prednjači Njemačka, koja je apsolutni lider sa čak 10.000 MW instaliranih fotonaponskih sustava, Italija ima 720 MW, Češka 411 MW, Belgija 292 MW itd. Nažalost, iako ima daleko veći potencijal od većine europskih zemalja, Hrvatska ima manje od 1 MW fotonaponskih sustava, ističe Ljubo Glibota. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....