Na šestanovački kamenjar ‘slijeću najveći zrakoplovi i 2000 zaposlenih’

Ideja o zračnoj luci u Šestanovcu stara je već nekoliko desetljeća. U početku je krenulo kao želja mnogobrojnih imigranata iz ovog kraja, zatim se pretvorilo i u konkretan prijedlog manjeg aerodroma, dok je novim prijedlogom Prostornog plana Županije splitsko-dalmatinske zračnoj luci na Prpuši dana odrednica za novi regionalni centar za međunarodne letove.Analizom više pozicija u Splitsko-dalmatinskoj županiji autori Prostornog plana zaključili su da, s obzirom na raspoložive prostorne resurse i klimu, od Prpuše nema pogodnijeg mjesta.

Relativno horizontalan zaravan dovoljan za postavljanje uzletno-sletne staze duljine 3,5 km u smjeru dominantnog vjetra, a to je u Dalmaciji sjeveroistočnjak, odnosno bura, nalazi se upravo ovdje u kamenjaru između Šestanovca i Ciste Provo.

Prednosti pred Splitom, Dubrovnikom, Mostarom...

Jedan od onih koji je bio najsretniji kada je čuo da je u Prostornom planu uvrštena zračna luka na Prpuši bio je Živko Trogrlić, nekadašnji općinski načelnik Šestanovca. Kada se rodila njegova ideja prije 19 godina, mnogi su mu se smijali.

- Mnogi mi nisu vjerovali, ali bio sam uporan, premda sam znao da je preda mnom mukotrpan rad. Nisam imao podršku mještana, ali, srećom, stigla je iz susjednih gradova, općina i Županije – prisjeća se Trogrlić.

Malo pomalo, završen je projekt o kojemu je sve doznao i sam predsjednik Ivo Josipović, a njegova podrška bila je neupitna. Trogrlić do u detalje zna sve o projektu:

- Pista će biti duga 3500 metara, a cijela zračna luka prostirat će se na 580 hektara, od čega je 90 posto zemljišta u vlasništvu Hrvatskih šuma. Ovo je velika stvar za sve, a najvažnije je da bi se na Prpuši zaposlilo oko 2000 ljudi. Molim vas, napomenite da posebna zahvala ide “Slobodnoj Dalmaciji” jer ste me podupirali u ovom projektu – kaže Trogrlić.

Prednost ove lokacije odlična je cestovna povezanost, odnosno blizina autoceste Zagreb - Dubrovnik, kao i europskog cestovnog koridora 5C koji iz Mađarske, preko istočne Slavonije te Bosne i Hercegovine izlazi na Jadransko more u blizini luke Ploče. Na ovaj način zračna luka Šestanovac ima mogućnost postati glavni regionalni aerodrom ovoga dijela jugoistočne Europe i Jadranskog mora.

Naime, postojeće zračne luke u Splitu, Dubrovniku, Mostaru i Sarajevu nisu prikladne za prihvat zrakoplova na interkontinentalnim letovima, prvenstveno zbog duljine uzletno-sletne staze koja često onemogućava slijetanje i polijetanje tako velikih zrakoplova ili je problematičan smještaj i orijentacija aerodroma, a koja često uzrokuje njegovo zatvaranje zbog vremenskih neprilika.

’Prostor u istraživanju’

Razvojem turističkih potencijala Dalmacije, kao i aktiviranjem luka Ploče i Split, može se očekivati i snažnija potreba za ovakvim brzim načinom povezivanja sa svijetom. Kako je realizacija ovog projekta izuzetno složena, a zahtijeva veći broj prometnih, prostornih i ekonomskih analiza, prostor definiran ovim planom označen je kao “prostor u istraživanju”. Nakon provedbe svih potrebnih analiza, ovako rezervirani prostor možda dobije i konačnu potvrdu za početak nove ere u razvoju dalmatinskog zaleđa.

U SLJEDEĆEM NASTAVKU
Ževrnja: Plan će oživiti županiju

Hidroavioni u Resniku, Splitu, te na otocima Hvaru i Visu U zračnom prometu novost su svakako i aerodromi na vodi u Resniku, Splitu, Hvaru i Visu, a svi u svrhu što bržeg, atraktivnijeg i turistički prihvatljivijeg povezivanja dalmatinskih otoka s kopnom. Tako će se nakon četrdesetak godina vjerojatno vratiti hidroavionski promet u Split i Dalmaciju, ali ovog puta u znatno složenijim uvjetima prometa na moru i u zraku.

U Dugopolju planirani helidrom i baza HGSS-a Jedan od zanimljivijih projekata novog plana svakako je helidrom i baza Hrvatske gorske službe spašavanja u Dugopolju koji će omogućiti da gorski spasioci, nakon dugo godina čekanja i improvizacija, dobiju svoju središnju organizacijsko-servisnu bazu.