Iako je mediteranska tržnica bogata i raznovrsna, poznata mahom po maslinovu ulju, raznim vinima, medu, siru, rogaču, mandulama, arancinima..., i otočanima veliku pozornost privlače egzotični proizvodi.
Među onima koji su Hvaranima predstavili egzotične proizvode bio je i Ivan Šulog, poduzetnik iz Donje Bistre, koji na domaćem terenu uzgaja ni manje ni više nego: tamarillo, feijou, surinamsku i mongolsku trešnju, limun travu, avokado, plavi krumpir, indijanske banane, physalis, passionfruit, limete, chayote, babaco, tamarind, cassave, mongolske borovnice, sibirski limun, goji, kiwano, batate, butternut, zuchinni i hokaido tikve, kumkvat, pepino, cherimoju, jeju dinje, karelu, habernero i jalapeno chilly papričice, kumato rajčice, ljubičastu mrkvu..., te stoga s pravom nosi titulu hrvatskoga kralja egzota.
- Pa, nisu to voća i povrća iz bajke. Riječ je o jako zdravim plodovima koji su sve traženiji u cijelome svijetu. Ljudi to sve više shvaćaju, tako da smo posljednjih godina enormno podigli domaću proizvodnju i radimo sa stotinjak kooperanata ne samo u Lijepoj našoj, nego isto tako u BiH, Srbiji i Makedoniji. Sve što se proizvede mi otkupimo i platimo, a oko 80 posto plasmana odnosi se na zemlje Europske unije - govori Ivan.
Hrvati su, dodaje on, još uvijek skeptični prema egzotama, ali i tu se stvari kreću nabolje, primjerice plantains banana su u 2016. prodali samo 150 kilograma, u 2017. već 1,5 tona, a ove godine čak 15 tona. Lijep napredak, zar ne, međutim, i sadnice su s njegovog štanda u Hvaru "planule" u čas. Došli ljudi i sve kupili, Hvarani očito vole eksperimentirati.
- Dalmacija i otoci su bogomdani za uzgoj ove vrste voća i povrća, ali žalimo da je sve to na ovom području još u povojima. Na srednjodalmatinskim škojima imamo nešto avokada i s njim je sve u redu, vjerujemo da ćemo uskoro također imati nasade ličija i manga. Na uzgoju egzotičnih biljaka može se zaraditi i deseterostruko od uloženog, ne napadaju ih bolesti ni štetnici, a otporne su i na morski slap, tako da je mala vjerojatnost da bude godina bez uroda, no ljudi su u pravilu još uvijek nepovjerljivi - govori Šulog.
U prvoj godini biljkama je potrebno navodnjavanje, jer su sadnice male, ali je poslije toga, tvrdi on, indijanskoj banani životni vijek dulji je od 100 godina, a što je najvažnije, njezini plodovi su i do 100.000 puta jači od kemoterapije. Nutritivna vrijednost joj je najjača na svijetu, 99 posto ljudi koji su je probali kažu da nikad nisu jeli bolje voće. Sada mu je u fokusu plantaža mini guava i surinamske trešnje te yuzo naranče, čiji plod oblika mandarine u maloprodaji doseže cijenu od 3 eura po komadu. Dakle, isplati se, a biljke se uzgajaju pod njegovim nadzorom, pa se potencijalni kooperanti mogu uživo uvjeriti kako napreduju.
- Ono što je najvažnije - mi smo uvijek na raspolaganju za točne i nedvosmislene informacije, otkupljujemo sve što se proizvede, no što se zarade tiče ja bih rekao ovako "...nogomet je najplaćeniji posao na svijetu, ali neki ipak plešu balet". Za indijansku bananu u kalkulacijama bruto iznos je 350.000 kn/ha, a za limun travu 40.000 eura na 1000 četvornih metara plastenika. Imamo super mješoviti nasad u Poličniku kod Zadra koji se drži fantastično, posađeni su feijoa, mini kiwi, mongolska trešnja i mongolska borovnica, indijanska banana... Borovnice i trešnje su rodile već u prvoj godini, imamo vrlo lijep urod i ove godine, osim na mini kiwiju, pa ljudi što onda čekate - navalite uzgajati egzote, to je odlična i doista isplativa ideja – poručuje poduzetnik iz Donje Bistre.