StoryEditorOCM
DalmacijaAPEL Dr. VIDE POPOVIĆa

Novi predsjednik županijskog Crvenog križa: Privatnici, ne zakidajte darovatelje krvi

Piše PSD.
11. ožujka 2013. - 19:18
Bolji status darovatelja krvi, širenje mreže donatora Crvenom križu (CK), popularizacija volonterstva, sve su to zadaci novog čelnika dr. Vide Popovića, predsjednika Crvenog križa Splitsko-dalmatinske županije.

Premda je ova dužnost volonterska i počasna, dr. Popović je odmah krenuo s prvim zadacima.

Što će biti vaš prvi potez na čelnom mjestu CK-a?

- Radit ću na što boljoj suradnji Splitsko-dalmatinske županije i Crvenog križa kao i što boljem odnosu gradova i općina u županiji prema lokalnim društvima Crvenog križa. Pokušat ćemo s onim gradovima i općinama koji ne ispunjavaju svoje obveze prema društvu Crvenog križa postići bolju razinu odnosa kako bismo financijski i infrastrukturno osigurali nesmetan rad svih društava Crvenog križa na području županije. Unutar Hrvatskog crvenog križa ojačat ćemo ulogu i značaj našega županijskog društva te ćemo svojim prijedlozima pokušati, i na nacionalnoj i na lokalnoj razini.

Je li darivanje krvi dovoljno rašireno u Splitsko-dalmatinskoj županiji?

Imamo mnogo vrlo dobro organiziranih klubova darovatelja krvi koji rade i nekoliko desetljeća te je njihov doprinos nemjerljiv, no moramo još omasoviti darivanje posebno među mlađom populacijom.

Hoće li se poboljšati status darovatelja krvi posebno u pogledu slobodnih dana jer neki poslodavci sada to ne dopuštaju?

Svakako ću raditi na tome, svi su dužni darovatelju dati slobodan dan, no mnogi, a posebno privatni poslodavci toga se ne pridržavaju. Uz to, zalagat ću se za oslobađanje od plaćanja parkinga i javnog prijevoza, te privilegij prilikom upisa na specijalistički pregled u zdravstvenim ustanovama i svih onih koji kao volonteri djeluju u akcijama Crvenog križa.

Je li kod nas dovoljno razvijen humanitarni rad i volonterstvo?


Smatram da humanitarni rad i volonterstvo još uvijek nisu dovoljno razvijeni pa ću kao čelnik posebno raditi na javnoj promociji svih segmenata rada i edukacije volontera Crvenog križa, a to su: Služba traženja, Prve pomoći, Rad s mladeži, Službe spašavanja na vodi, Djelovanje u katastrofama, Briga za beskućnike, Prevencija trgovanja ljudima. Ako napravim makar dio toga za vrijeme svog mandata, bit ću sretan čovjek.

OJDANA KOHAREVIĆ

Tko može darivati krv?

- Krv može darivati svaki čovjek dobroga općeg zdravstvenog stanja:
- Dob: od 18 do 65 godina, do 60 godina ako krv daje prvi put, do 70 godina 1-2 puta godišnje nakon pregleda i odluke liječnika specijalista transfuzijske medicine.
- Tjelesna težina: iznad 55 kg, proporcionalna visini.
- Tjelesna temperatura: do 37°C.
- Krvni tlak: sistolični 100 do 180 mm Hg, dijastolični 60 do 110 mm Hg.
- Puls: 50 do 100 otkucaja u minuti.
- Hemoglobin: muškarci 135 g/L, žene 125 g/L.
- U Hrvatskoj, muškarci, darovatelji pune krvi smiju dati krv do 4 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 3 mjeseca. Žene, darovateljice pune krvi, smiju dati krv do 3 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 4 mjeseca.

Koliko ljudi daruje krv?

Teoretski, krv može dati oko 60% svih muškaraca i oko 50% žena u pučanstvu. Stvarni postotak ljudi koji daju krv je manji - u Hrvatskoj krv daje 3,8% stanovništva, odnosno sakupi se 38 doza na 1000 stanovnika. U Hrvatskom registru darovatelja krvi evidentirano je oko 100.000 darovatelja koji godišnje daju oko 160.000 doza krvi. 70% darovatelja krvi su muškarci, a 30% su žene. 85% svih darovatelja su višestruki davatelji krvi koji daruju krv do 2 puta godišnje, odnosno 3 do 5 puta u životu.


Pušači

 Mnogi se pušači - darovatelji krvi ljute kada ih zamolimo da ne zapale cigaretu odmah nakon darivanja.

Jedna od rjeđih, ali neugodnih reakcija organizma na pušenje je kratkotrajno stiskanje (spazam) krvnih žila u mozgu. Stoga, ako se zapuši odmah nakon završenog darivanja krvi, u nekih, osobito mlađih osoba, može doći do blage omaglice i mučnine.


Krv u brojkama

- U Hrvatskoj se prikupi godišnje 38 doza krvi na 1000 stanovnika, no postoje uvjeti da dostignemo zapadnu Europu s 50 darivanja na 1000 stanovnika.

- Prosječna dob darovatelja krvi u Hrvatskoj je 32 godine.

- Ukupna količina krvi u tijelu odraslog čovjeka je 5 do 6 litara

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. studeni 2024 02:39