StoryEditor
ObalaPoziv u Napa Valley

Kaštelanski vinari Crljenkom su opili i Ameriku! Proveli su nas svojim ‘turama‘ i kušaonicom uz more, a otkrili su nam i kako se dobro vino odma može ‘sinjat‘

26. kolovoza 2021. - 11:30

Turistima odavno nisu dovoljne samo prelijepe plaže, sunce, bistro more i neka delicija za stolom. Svi oni sada traže – doživljaj! Priču o mjestu gdje će im biti lijepo, uspomenu zbog koje će se vratiti na destinaciju, prepričavati prijateljima i rodbini kako im je bilo fantastično, neponovljivo, jedinstveno...

Upravo to u kompletu, sve ove epitete nude "kaštelanske vinske ture kočijom" - obilazak karom i konjima par podruma i vinograda, gdje se kušaju vinske kapljice, a za kraj slijedi slasna večera u domaćem stilu, na trpezi redom autohtone delicije. I nisu one posebna novitada, no da Amerikanci, koji su među prvima "patentirali" obilazak vinarija, degustacije, edukacije, zovu naše Kaštelane u najpoznatiju vinsku dolinu na svijetu - Napa Valley u Kaliforniji - baš i nije uobičajeno...

Blogeri i novinari

A takav poziv dobili su članovi vinarija Bedalov i Perišin, preciznije, mlađi pripadnici ovih vinskih obitelji, koje su gosti iz dalekog SAD-a pozvali na boravak u najpoznatije svjetsko vinogradarsko i vinarsko područje, u kalifornijsku dolinu kilometarskih nasada vinograda, s bezbroj podruma i brojnim degustacijskim dvoranama.

- U dva navrata ovo ljeto su nas posjetiti Amerikanci, i to blogeri i novinari koji isključivo pišu o vinskim destinacijama. Kako su minulih godina, prije ove korone, baš Amerikanci bili u najvećem postotku posjetitelji mojih vinograda na padinama Kozjaka, pročulo se to i sad su ovi htjeli vidjeti što to mi u Kaštelima nudimo, gdje je i iz koje zemlje potekao njihov popularni zinfandel, gdje su ti trsovi crljenka kaštelanskog, je li stvarno tako kvalitetno vino kako se govori - priča i nama novu vinsku "štoriju" koja će po svemu sudeći imati epilog u putu preko "bare", Jakša Bedalov, alfa i omega Udruge štovatelja vina i vinskih proizvoda crljenka kaštelanskog, te dodaje:

- Dvije grupe Amerikanaca stigle su u Dubrovnik krajem srpnja, jedna od 46, druga od 20 osoba, i tražili su organizaciju izleta do kaštelanskih vinograda i vinarija. I mogu samo reći da su oduševljeni viđenim, a poglavito nakon kušanja našeg odličnog Crljenka!

image
Jakša Bedalov u svome vinogradu na padinama Kozjaka
Božidar Vukičević/Cropix

Kušaonica uz more

Zadovoljan je reakcijama gostiju koji su svi vrsni znalci ne samo vina, već i vinskog turizma, pa je Bedalovu i prijatelju iz Udruge Vladi Perišinu bilo najveće priznanje za njihov mukotrpni rad minula dva desetljeća na promociji Crljenka, kada su Amerikanci pozvali njihovu djecu Anteu Bedalov i Ivana Perišina na edukaciju upravo u Napa Valley, dolinu zinfandela.

- Treba otići u Kaliforniju i vidjeti što to drugi govore, učiti njihov vinski marketing. Sve više ljudi zanima kompletan događaj, ne klasično dođi, vidi i kušaj! Žele doznati detalje o autohtonosti loze, tradicijskog načina obrade zemlje, što se sve radi u podrumima, u kojim bačvama i koliko se vino čuva, tko radi na zemlji, tko u vinogradu, a uz dobru kapljicu očekuju i dobru spizu - uvodi nas u svoj eno-gastro svijet 27-godišnja Antea, koja odmalena s ocem radi i u vinogradu i u podrumu, nastavljajući tradiciju svoga djeda.

- Iskreno, više me sad otac "baca" u rad u kušaonici koja je tik uz more u Kaštel Kambelovcu. Moja briga su gosti, predstavljanje vina, a on slaže delicije na stolu - iznosi nam dalje Antea, koja kao vlasnica diplome turističkog poslovanja na Ekonomskom fakultetu, uz znanje engleskog, talijanskog i njemačkog jezika, olako uspostavlja komunikaciju s gostima, što je njezin zadatak u obiteljskom biznisu zadnjih deset godina, te je pred njom novi izazov - otići u Kaliforniju dalje učiti o vinskom turizmu.

Zbori nam mlada Kaštelanka kako je vino sada fokus svih – nema više podjele na muško-ženski spol, svi žele kvalitetno vino, i mladi i stari, oni od 20 pa i oni "priko" 60 godina. Kada kušaju vino, traže samo najbolje. Još kad to Antea i Jakša spoje s odličnom spizom, eto dobitne kombinacije za uživanje i brojne pohvale.

image
Božidar Vukičević/Cropix

Doček s opolinom

- Dočekamo ih s opolinom, spojem vina i soka od višnje, onda slijedi kušanje svih vrsta našeg Crljenka uz spizu. Pripremimo pjatinele klasično sa sirevima, pršutom, pancetom, namazima od maslina, pa suhim pomama uz orašaste plodove, dok većinu oduševe dva naša inovativna namaza - pašticada i dolče-garbo namaz. Svi nam hvala suhe šljive s pancetom i reduciranim acetto balsamicom – otkriva nam stariji iz duo Bedalov, Jakša, koji je u svojoj "igri" s vinom napravio i prvi pjenušac od crljenka kaštelanskog. Svi koji su probali to pjenušavo crno blago, nagovaraju ga da krene i u proizvodnju. A on i kći su "krivci" i za prezentaciju virtualnog kušanja vina, koje je sve organizirao Srećko Radnić, idejni začetnik svih promotivnih aktivnosti vezanih za Crljenak.

- Vinar Mondavi iz Napa Valleyja prvi je krenuo u priču prodaje vina na destinaciji gdje se i pravi, gdje cijela vinska priča počinje. Dovedu se gosti u vinograde i podrume, uz vino se dodaje i spiza, i eto turističkog proizvoda. U Napi gosti dolaze i vlakom. Dnevno s više od 200 autobusa stižu turisti u taj vinogradski svjetski poznati raj, bez mnogobrojnih pojedinaca koji samostalno stižu u posjet. To je pravi vinski turizam, a na tom tragu smo i mi organizirali udrugu, pa klaster, sada sve slažemo u mozaik zvan kreativna industrija, to je ekonomija doživljaja. Nakon virtualnog kušanja vina, uveli smo i oznaku izvrsnosti "Pravi kaštelanski crljenak" pa kada vidite tu markicu na boci, znate sa sigurnošću kako to vino podliježe svih zadanim parametrima kvalitete! - pojašnjava nam dalje Radnić, dok Vlade Perišin riječ prepušta svom sinu Ivanu.

Sve po starinski

- Kada dođete u našu kušaonicu, prva stvar je probati naš domaći prošek uz kolač mame Blanke. To je stari kaštelanski kolač s prošekom koji sada umočite u čašu s prošekom. Dvostruko zadovoljstvo! - smije se Ivan, otvarajući nam vrata svoje konobe tik uz more, gdje je netom na zidu osvanula i novo, još jedno priznanje, i to za očuvanje autohtonih sorti u vinarstvu, pa dodaje:

- Startamo sa slatkim, onda na red dođe Crljenak, pa sve ostale vrste vina koje su rezultat obrade 2500 trsova na padinama Kozjaka, gdje smo zasadili crljenak, plavac mali i dobričić. I koliko ćete probati čaša, ovisi o vašoj durabilnosti, vašoj navici ispijanja vina...

Kazuje nam to mladić kojemu je otac Vlade predao i ključeve, ali i račune ne samo vinarije, već i ulaganja u zemlju. Netom prije ljeta zasadili su novi vinograd, sve po starinski, a zašto je u kušanju Crljenka bitna "durabilnost" pojašnjava nam naš drugi sugovornik, još jedan vrhunski vinar i podrumar, Marin Milan, čija se konoba nalazi na granici dvaju Kaštela, Starog i Novog.

- Jak vam je Crljenak, oko 15,5 posto alkohola, dok klasična crna vina imaju oko 13,5 posto. No, moram otkriti jednu tajnu – sve žene kada dođu u moju konobu, na kraju traže jačega! - kaže vinar Milan. I još jedan kuriozitet vezan za Crljenak kaštelanski:

- Došle dvije Engleskinje u najboljim godinama i traže vino, no kada sam im rekao koliki je postotak u Crljenka, željele su kušati druga vina, kao Crljenak im je prejak, previše za njih alkohola ima! Na kraju su ipak iz vinarije izašle s bocama Crljenka. Uvijek vam žene uzmu jače vino iako sve dođu s pričom kako žele nešto blago, nježno... No, kada kušaju, uvijek kupe bocu - jačega!

image
Božidar Vukičević/Cropix

Omeo nas COVID

Doznajemo još od Milana, čiji su vinogradi u polju, u Kaštel Štafiliću, kako isto vino ne može proizvesti svake godine.

- Mi ne radimo industrijski, svaka godina nosi svoje, u koje vrijeme je bila suša, koliko je bilo sunčanih dana, puno toga ovisi iz godine u godinu, no kvaliteta Crljenka uvijek je prisutna. A dobro vino možete odmah sinjat po mirisu - educira nas s vinskim čašama u ruci Milan, te kaže kako je on „tri u jedan”: težak na zemlji u vinogradu, enolog u podrumu, a na kraju i trgovac, što mu najteže pada - u trgovanju je „najtanji”....

- Mi vam volimo radit na zemlji, sve finiširat zatim u konobi, vidjet rezultat svog truda u bačvi, a treća faza ovog vinskog turističkog poslovanja nam je najteža, to je prodaja. Lako je bilo prije COVID godine, kupovali su gosti boce u našim vinarijama, ostalo smo plasirali u restorane, najviše u trgovine na aerodromu, nešto izvozili u Poljsku, Češku, Mađarsku. Sada su nam Amerikanci najbolji gosti koji u početku nisu baš vjerovali u kvalitetu tamo nekog crljenka, pretka njihova zinfandela. Kada ga kušaju, ostaju bez teksta, oduševljeni su kvalitetom naše kapljice – svoj dio vinske priče iznosi nam još jedna vinar i podrumar Neven Vuina iz Kaštel Štafilića, čiji su vinogradi također na padinama Kozjaka, nekih 1,5 hektara. Uzgaja crljenak, autohtonu vrstu babicu, te plavac mali. Sve vino čuva u drvenim bačvama od slavonskog hrasta, a zadnjih sedam-osam godina i restorani s ponosom njegova vina nude u vinskim kartama.

Ljuljanje na valu

- No, papirologija nas umete. Lakše mi je botilje izvesti u treće zemlje nego u Europsku uniju, a očekivano je ako smo svi u toj zajednici, da bi nam trebalo biti lakše...

Inače, boca od 0,7 decilitara Crljenka na Starom kontinentu cijeni se nekih 10 do 11,5 eura, dok je u Americi od 20 do 23 dolara.

Uz kuriozitet - ovu našu, kaštelansku vinsku priču sami gosti itekako podržavaju, savjetujući, iznoseći nove ideje.

- Holandez me podučava da stari brod usidrim ispred konobe i preuredim ga u kušaonicu. To bi bio pravi doživljaj, ljuljaš se na valu, a u glavu tuče Crljenak - kazuje nam Vlade Perišin, dok ostajemo i na onoj poduci Marina Milana kako žene biraju Crljenak!

One uvijek žele - jačega!

KAR KAPOVIH

Kada se kaštelanskim cestama začuje topot konjskih kopita, svi uzimaju mobitele i fotoaparate u ruke, plješću, mašu... svatko na svoj način pozdravlja dvije prekrasne frizijske kobile Yaru i Wilmu! Dame stare 13 godina prava su atrakcija minulih godina u Kaštelima, a sve zahvaljujući kambelovskoj obitelji Kapov, ocu Živku i sinu Frani.

Organizirali su oni "kaštelanske vinske ture kočijom" u trajanju od tri do šest sati, sve po želji gostiju. Kočijom ili po starinski karom, vozi se kroz Kaštel Štafilić, Novi te Stari, posjete tri vinarije, kušaju vina uz nešto "za prigrist" da kapljica lakše „klizi”.

Vinari svoje goste upoznaju s pričom o tradiciji, a zatim se sve finišira, ako posjetitelji to žele, na posjedu obitelji Kapov, gdje se uživa u domaćoj hrani, uz obvezne komplimente za ribu s gradela ili brujet po domaći. Vinske ture najviše preferiraju Skandinavci, Amerikanci i Nijemci, a izbor su i brojnih Europljana. Dok je sve više i mladih bračnih parovi koji žele u brak ući kočijom koju vuku Yara i Wilma.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. kolovoz 2021 11:31