StoryEditor
Obalamladi poljoprivrednik

Na imanju Miljenka Antunovića žive šarene koze i dubrovačke rude, ne fali ni magaraćeg mlijeka, a u vinogradu vozi - Ferrari

Piše STANISLAV SOLDO
14. rujna 2021. - 08:47

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Miljenko Antunović iz Kune Pelješke zaokružilo je svoju turističku ponudu, upravo onako kako to rade obiteljska gazdinstva diljem Europske unije, od vlastite proizvodnje mlijeka, mesa, povrća, koji se zatim nude inozemnim gostima smještenim u njegovim apartmanima.

Ovom mladom poljoprivredniku naruku idu mjere Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, iz kojeg je iskoristio značajna financijska sredstva. Riječ je o oko 200 tisuća kuna namjenskih sredstava za ulaganje u podizanje nasada vinove loze i modernizaciju poljoprivredne proizvodnje.

Tim je novcem nabavljen traktor marke Ferrari s priključcima, specijaliziran za rad u vinogradu. Također je nabavljena i balirka sijena koja je neophodna na OPG-u Antunović jer imaju osamdesetak magaraca, 350 grla ovaca i koza, desetak krava, od kojih proizvode sir. Posebno je zanimljivo što uzgajaju autohtone i zaštićene pasmine – hrvatsku šarenu kozu i dubrovačku rudu.

Spašena pasmina

Aplicirali su na pa podmjeru 4.1.1. "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava", a Miljenko je kao mladi poljoprivrednik ostvario pravo na 85 posto nepovratnih sredstava.

image
Miljenko Antunović sa suprugom Jasminom i sinom Josipom uz njegov Ferrari
Tonči Plazibat/HANZA MEDIA

– Bez pomoći Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) ne bih mogao nabaviti potrebnu mehanizaciju za rad u vinogradu te modernizirati poljoprivrednu proizvodnju – ističe Mijenko Antunović, koji svojim gostima nudi isključivo domaću hranu, voće, povrće i sir proizveden na vlastitu gospodarstvu.

Osim osamdesetak magaraca, na svom OPG-u Miljenko Antunović uzgaja i autohtonu domaću ovcu – dubrovačku rudu, kojoj je prijetilo izumiranje. Na svu sreću, njegovim zalaganjem i zalaganjem njegova oca Joška te nekolicine stočara ta je pasmina sačuvana na dubrovačkom području, gdje sada broji ukupno oko 800 grla, dok na OPG-u Antunović ima 200 ovaca dubrovačke rude.

Nacionalni program očuvanja izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2025. dubrovačku rudu opisuje kao ovcu veće težine (30-40 kilograma, dok je janje teško od 12 do 15 kilograma). Pretežno su bijele, uz pokoji crni primjerak. Ono što tu ovcu razlikuje od drugih srodnika jest skroz mala i tanka vuna, prilagođena ovdašnjim vrućinama. Tako vunom nisu obrasli trbuh, noge i vrat ovce.

Daje kvalitetno masnije mlijeko, ponekad se dnevno izmuze čak i litra mlijeka. Stražnje noge prilagođene su za kretanje po krševitom i strmom terenu te ima nešto duži rep. Uzgaja se na području od poluotoka Pelješca do granice s Crnom Gorom, na otocima poput Šipana, Lopuda i Koločepa te ponegdje u zaleđu Dubrovnika. Klasificirana je kao autohtona pasmina, a smatra se da je nastala križanjem domaćih pramenki s merino ovcama koje su u vrijeme Austro-Ugarske dubrovački pomorci donosili s putovanja iz Španjolske, Italije i Francuske, čak i Australije.

image
Obitelj Antunović iz Kune Pelješke bavi se uzgojem magaraca, koza, ovaca i drugih domaćih životinja
Tonči Plazibat/HANZA MEDIA

Manjak sijena

Danas se na imanju Miljenka Antunovića proizvode čak četiri vrste mlijeka: ovčje, kozje, kravlje i magareće koje je ljekovito posebno za djecu koja imaju kašalj i bronhitis.

– Turizam je vrlo zahtjevna djelatnost i da bismo bili uspješni, moramo ga pratiti vlastitom proizvodnjom hrane. To bi na neki način bio izvoz voća, povrća i mesa proizvedenog na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu koji bi se plasirali inozemnim posjetiteljima – slogan je obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva Miljenko Antunović u Kuni Pelješkoj.

Međutim, veliki im je problem nabava sijena za životinje.

– Mi nemamo dovoljne količine sijena za životinje. Sijeno u balama dovozimo iz Like i Slavonije. To nas skupo košta jer je skuplji prijevoz od sijena – pojašnjava nam Miljenko.

– Primjerice, u Neretvi je toliko neobrađenih površina. Tražimo nekoga tko bi nam posijao djetelinu kojom bismo hranili naše koze, ovce i magarce, ali do sada nismo uspijevali u tome – kaže Miljenko, naglašavajući da bi im godišnje trebalo i do dvadesetak tisuća bala djeteline.

item - id = 1127098
related id = 0 -> 1126085
related id = 1 -> 1123935
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. rujan 2021 08:59