StoryEditorOCM
DalmacijaNIKOLA MATIĆ IZ KAMENSKOG POKREĆE ekoturistički projekt za koji je uvjeren da može privući zainteresirane ulagače, ali i europske fondove

OD VRTIĆA DO PROJEKTIĆA Kamensko postaje ekokompleksno

Piše PSD.
10. listopada 2011. - 21:11
Otkad je Dalmatinska zagora postala hit koji će pozlatiti fondovi Europske unije, naš se čovjek domišlja svakakvim planovima kako bi na što originalniji način privukao novac i ulagače.

Evo, recimo, što bi turisti radili u Kamenskom, mjestu od dvjestotinjak stanovnika na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom, gdje osim čuvenog restorana s kaštradinom i djevičanske prirode, nema nekih atrakcija u zaseocima Brčićima, Matićima, Tabacima, Krolama.

Strateški ekoturizam

Ali nije ni to malo: Nikoli Matiću zasinula je upravo takva ideja, baš projekt kakav traži fond – ekokompleks! Ukratko: kućice, životinje, priroda, zdrava hrana.

− Nisam ja neki veliki poduzetnik, ali recimo, svoj prvi minimarket otvorio san 1989., a veliki Kerum 1990. godine, znači, imao sam ćuka za posal.

Poslije sam išao u rat, dućanstvo propalo, bavio sam se svim i svačim dok 2000. godine nisam uz vrtlić moga pradida Jakova, šta su ga zvali Izan, kupio od Općine Trilj komad zemlje od 2,5 tisuće kvadrata, odma uz cestu.

Na ledinu sam doveo struju i vodu, pa 2005. godine završio glavni objekt budućeg kompleksa ekoturizma, u kući su dva apartmana s pogledom na imanje di bi gost vidija ono šta je drugi dio plana, i za što tražim partnere − ispreda Matić svoju priču.

− U prizemlju objekta bila bi prerada mesa s naše farme, sušaru sam već izgradio, onda kušaonica pršuta, kobasica i kaštradine, te trgovina koja je također opremljena.

Okolo kuće su tri vrtla za domaće povrće i voćke, zjog za balote, teren za tenis − pokazuje nam Nikola svoje imanje. On je osnovao i stočarsku zadrugu “Agrokamensko” sa sedam članova iz Tijarice, Voštana, Velića i Kamenskog, i svi se oni već bave stočarstvom.

Poslovnjaci iz Splita

Projekt koji je osmislio splitski arhitekt Marko Zelić predviđa ovo: pred kućom je veliki komad terena, otprilike devet tisuća kvadrata državne zemlje, od kojih bi se dio otkupio, a dio uzeo u koncesiju od Hrvatskih šuma.

Na građevinskom komadu niknulo bi mini naselje s desetak kućica od drva ili kamena površine od 30 do 50 kvadrata, koje bi se iznajmljivale ili otkupile, a pred njima ograđeni prostor za slobodni boravak životinja, obor, po kojem bi slobodno šetali konji, telci, krave, koze, ovce, praščad, kokoše, pivci, a o njima bi se brinula dva zaposlenika.

− A ti samo sidiš prid kućom, zamiriš pivčića i pod peku s njime! Svaki bi vlasnik kućice mogao imati i svoje životinje u oboru, a šta se tiče hrane, dovoljno bi je bilo i u pogonu smještenom u ovoj velikoj kući.

- Deset godina proučavam literaturu o ovom uzgoju i proizvodnji, pa bi tako ovdje šetale svinje koje bi većinom kusale žir, kojeg ovdje ima koliko hoćeš, a od takve se prasadi dobivaju najkvalitetniji pršuti na svijetu! To je takozvana biosvinja – tumači Nikola, koji ipak ima problema da u svoju viziju uvjeri dalmatinske poduzetnike.

− Dovodio sam i pokazivao projekt poslovnim ljudima iz Splita, ali njih zanima samo gradnja i kupnja stanova i poslovnih prostora u gradu. Na selu ne vide nikakvu perspektivu − razočarano dodaje Matić.

damir Šarac / Snima Paun Paunović / cropix


Nisu Nijemci blesavi

Od Kamenskog do mora u Brelima je 45 minuta, do Splita 52 kilometra, blizu je Trilj, Sinj, Imotski, a i Bosna. Liti se kupaš u primorju, a jedeš i spavaš u hladovini. Pa nisu ludi ovi Nijemci koji su u Kamenskom napravili kamenu vilu s bazenom, kažu da se u životu nisu tako odmarali. Veliki dio posla je obavljen i plaćen, ali sam ne mogu dovršiti sve, a šta je najbolje, ispunjavali bismo uvjete za program EU pod imenom IPARD, za ruralni razvoj koji vraća 50 posto investicije – zaključuje Nikola Matić, nadajući se da njegove kućice u šumici grabovine i medunca, među kojom pasu papkari i cvrkuću ptičice neće ostati pusta tlapnja.


Neobrađenost je prednost

Ovakva gospodarstva već postoje u mnogim zemljama EU-a, a posebno su popularna u Danskoj, Engleskoj, Češkoj... Prednost je i bioekološka sterilnost nikad obrađivane uže okoline s obiljem prirodne hrane, visoke cijene i potražnja biomesa na europskom tržištu, slobodni otvoreni uzgoj životinja, animo-rehabilitacija, terapija kroz kontakt ljudi i životinja, primjerice konja, pasa...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. studeni 2024 14:16