Ose i stršljeni namučili su nas prošlog ljeta, a ovog će biti još gore! Splitski stručnjak savjetuje kako postupiti kad nam se namnože u blizini i što nipošto ne smijemo raditi

Što napraviti kad vas po povratku u kuću koju niste koristili cijelu zimu dočekaju ose i stršljeni? Prije nego počnete mahati rukama ili zvati dežurne službe, prisjetite se savjeta koje nam je otkrio Robert Zidar, Cianov direktor službe sanitarne zaštite.

Najprije treba obratiti pažnju koliko nam je letećih napasti priredilo dobrodošlicu. Ako je riječ o dvije, tri jedinke, dovoljno ih je potjerati ili poprskati otrovom, no ako primijetite da ih je više, moguće je da su vam u kući ili oko nje napravili gnijezdo.

- Nikako sami ne prilazite gnijezdima osa i stršljena jer se izlažete riziku. Ubodi nisu bezazleni, a treba napomenuti da čak i ako do sada niste bili alergični imate razlooga za brigu. Alergija se, naime, može razviti, premda ranije nije postojala - upozorava Robert Zidar.

Sudeći po broju dojava koje su im do sad stigle, Zidar strahuje da će situacija s osama biti još gora od prošlogodišnje, kad su zadavale probleme diljem Dalmacije.

- Pogodovale su im vremenske prilike, bilo je kišno i vlažno - objašnjava Zidar.

Prije nego nazovete Cian, koji se, inače, odaziva na pozive iz cijele Dalmacije, nastojte utvrditi gdje se gnijezdo nalazi, jer ako ga vlasnik ne locira, djelatnici Ciana to će sami teško napraviti.

Kad tražite osinje gnijezdo možete se poslužiti starim trikom: na mjestu koje vam je dobro uočljivo ostavite komad zrelog voća ili mesa kao mamac, a jednom kad insekti dolete, pazite u kojem smijeru će odletjeti, jer čim nađu hranu imaju običaj odletjeti prema gnijezdu. Pripazite dok ih pratite i obratite pažnju na znakove uzrujanosti: ako se uzlete oko vas, udaljite se polaganim koracima.

Europske ose gnijezda najčešće grade u rupama u tlu, ali vole ih graditi i u drveću, cijevima, odvodima i rupama u zidovima. Gnijezda su im ovalnog oblika, najčešće veličine košarkaške lopte, a vanjski omotač izgledom podjeća na karton.

Stršljeni gnijezda grade u prirodnim šupljinama, osobito u šupljem drveću, no ponekad ih, kao i ose, grade u i rijetko korištenim objektima. Karakteristično je da ih u prirodi grade oko dva metra iznad tla, često na vrhovima drveća, a u kućama najčešće u ormarima, ladicama i na tavanima. Izgledom podsjećaju na osušenu kašu od papira, bež, sive do svijetlo smećkaste boje, a nepravilnog su oblika.