StoryEditorOCM
Dalmacijadosta im samovolje

Otočani poručuju Triljanima: Veslajte vi u vašim koritima, a ne dirajte naše lađe...

Piše PSD.
23. kolovoza 2014. - 17:56
Cetinske lađe su otočke, a ne triljske, oni mogu organizirati utrku i nazvati je kako god hoće, ali nama u Otoku dosta je te samovolje jer se zna da su naše Cetinske lađe iz Otoka zaštićene kao kulturno dobro i ne damo ono šta je naše, i gotovo! – govore tako uglas mještani Otoka, sela nadomak Sinja.

Entuzijasti okupljeni u Športsko ribolovno društvo “Didovina” već pet godina ljeti priređuju utrku cetinskih lađa, okupi se, kažu nam, uz Cetinu i više od tisuću i pol ljudi.

– Pokrenuli smo Udrugu prije osam godina, a naša utrka cetinskih lađa samo je dio naših aktivnosti. Želja nam je sačuvati naše običaje i život otprije pedeset ili sto godina kad je lađa na našem područja bila sve, s njom se išlo po sijeno, s njom se išlo na žabe... – kazuje tako Frano Erceg, predsjednik ŠRD-a “Didovina”, a oni nemaju ništa protiv Trilja ni protiv ljudi koji tamo žive, nego su protiv naziva Utrke cetinskih lađa, koju organiziraju ove nedjelje u samom Trilju.

– Ne smeta nama utrka, ali zašto oni ta plovila, gumenjake, korita... i sve drugo nazivaju cetinskim lađama kad su Cetinske lađe samo naše, otočke, i kao takve su zaštićene kao kulturno dobro – govori Frano Erceg.

Podsjeća da je od prve otočke utrke prošlo pet godina, a u isto vrijeme utrku su pod istim imenom organizirali i u Trilju.

– A čujte, pet godina nas stotinu u Udruzi, od toga 24 vlasnika Cetinske lađe, gledamo i slušamo kako Triljani organiziraju Utrku cetinskih lađa. Pet godina se nadamo kako će oni od toga odustati i prepustiti utrku nama u Otoku jer se zna da je cetinska lađa naša i kao takva zaštićena kao kulturno dobro, pet godina trpimo, ali više nećemo.

Mi nismo nasilnici, mi želimo ovaj spor riješiti mirnim putem, ali nećemo stati – kaže Frano Erceg, a u svemu ga podržavaju redom svi članovi Društva, kako sudionici Utrke, tako i oni koji s kraja prate svaki zaveslaj “Didovine”.

Među njima je je i Mićo Norac Kevo, “kralj žaba”, koji je u tren oka uskočio u jednu takvu cetinsku lađu, zaveslao po pravilima i običajima i otkrio zašto je baš cetinska lađa iz Otoka ona prava.

– Ona je nekad značila puno, s lađom se lovilo pastrve, šarane, rakove, patke, guske, vozilo se, a sad je toga sve manje. Šteta šta smo na to zaboravili, a ovako ćemo učiniti sve da se naša povijest zaštiti. Stara se vrimena ne mogu vratiti, ali dajte onda nama priliku da sačuvamo samo dio. Evo, pogledajte maloga Davida kako on vesla – govori nam Mićo dok cetinskom lađom vesla prema kraju.

Kako bi bili sigurni da je cetinska lađa ona autentična, u Otoku su prošli sve provjere Ministarstva kulture, što ih je dovelo do važnog priznanja po kojemu je “cetinska lađa iz Otoka” proglašena kulturnim dobrom.

– Radili smo strogo po pravilima Ministarstva kulture, a to znači da je za izgradnju lađe potrebno pet isključivo jelovih dasaka dugih četiri do pet metara, širine 27 do 30 centimetara.

Daske se prirodno suše, obrađuju, a stranice krive posebnim postupkom iznad otvorene vatre zapaljenom slamom. Moraju se spojiti željeznim klinovima, klampama, a bočne stranice za dno željeznim čavlima. Dno se ojačava drvenim pragovima širokim deset i visokim pet do deset centimetara koji se u donjem dijelu zarežu kako bi prolazila voda koja se nakupi u koritu lađe.

Spojevi između dasaka popunjavaju se osušenom trskom zvanom stura, kojom se onemogućava prodor vode u lađu. Imamo ih 24 i sve su napravljene onako kako je naložilo Ministarstvo kulture, tj. kao izrada lađa u Otoku dalmatinskom.

To vam je to, nema tu puno filozofije, neka nam ne uzimaju naše i to je jedino što želimo – govori uz Cetinu s otočke strane Frano Erceg, uoči Utrke cetinskih lađa u obližnjem Trilju.

Prije te utrke, “mrtva utrka” između Otoka i Trilja već je počela, a upitno je hoće li se poput bistre rijeke razbistriti i ova priča s Cetine.

ojdana koharević, foto: vladimir dugandžić / cropix

‘Zaštićeni smo zakonom’

Odlukom Ministarstva kulture, “umijeće gradnje lađe u Otoku kod Sinja” proglašeno je nematerijalnim kulturnim dobrom Hrvatske i zaštićeno je Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Tim rješenjem nagrađeno je višegodišnje nastojanje Športske ribolovne udruge “Didovina” iz Otoka koja je tradicionalnu otočku lađu otrgnula zaboravu.


Šipić: Otočani ucjenjuju, jer im nismo dali donaciju

Za Ivana Šipića, gradonačelnika Trilja, ovaj je spor potpuno besmislen.

- Otok je nama drago susjedno mjesto, ali moram reći da mi je žao jer ovakva situacija nikome ne treba. Ovakvih reakcija iz Otoka ne bi bilo da je Grad Trilj pokrio dio troškova Utrke u Otoku. Nismo im odobrili donacije, a oni su nas ucjenjivali kako će sve dati medijima, pisati na sve adrese. To tako neće ići, mi u Trilju na ucjene ne pristajemo jer nikome nismo ništa oduzeli, kaže Šipić.

Uz sve nesuglasice Otočanima odaje priznanje što su sačuvali spomen na cetinsku lađu,ali...

- Svaka čast njima u Otoku, no nitko nema pravo svojatati cetinsku lađu, jer je ona naša povijest naših didova, cijele Cetinske krajine. Mi ćemo Utrku u nedjelju održati, od naziva ne odustajemo, a za sljedeću godinu ćemo nastojati uvrstiti što više cetinskih lađa i na taj način sačuvati dio bogate kulturne baštine našeg kraja, govori gradonačelnik Šipić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. studeni 2024 08:49