StoryEditor
OtociISTRAŽI I DJELUJ

Brač, Hvar, Korčula i Cresko-lošinjski arhipelag već su na putu prema čistoj energiji: energetska tranzicija otoka traži angažman svih otočana

Piše Ljubica Vuko
3. travnja 2021. - 14:13
Srđan Vrančić/Cropix

Nedavno su iz ureda hrvatskog eurozastupnika Tonina Picule izvijestili kako je pod vodstvom belgijske konzultantske tvrtke za obnovljivu energiju 3E u Bruxellesu započeo s radom konzorcij koji će sljedeće dvije godine provoditi aktivnosti Tajništva Inicijative čiste energije za EU otoke, poznatog i kao Tajništvo za otoke.

Time se nastavljaju aktivnosti iz prve faze Tajništva za otoke, u kojoj su među 26 europskih otoka i hrvatski otoci Brač, Hvar i Korčula te Cresko-lošinjski arhipelag izradili planove energetske tranzicije, temeljem kojih će moći aplicirati za povlačenje europskih sredstava.

Istodobno prilika je to za druge otoke koji žele započeti svoj put prema čistoj energiji jer unatoč obilju obnovljivih izvora energije, mnogi ovise o fosilnim gorivima i uvozu energije s kopna. Tranzicija na čiste izvore energije može pomoći otocima ne samo da postanu samodostatniji i prosperitetniji, već im otvoriti i nove mogućnosti zapošljavanja.

- Druga faza Tajništva za otoka potvrda je opravdanosti Inicijative čiste energije za EU otoke i jamac da će otoci ostati predvodnici europske energetske tranzicije. Pet hrvatskih otočnih zajednica je već sudjelovalo u radu Tajništva u njegovoj prvoj fazi te očekujem njihov daljnji angažman kao i uključivanje nekih novih otoka. Energetska tranzicija je izvrsna prilika za privlačenje investicija i otvaranje novih zelenih radnih mjesta na otocima, ali i za doprinos u borbi protiv klimatskih promjena čije posljedice svi osjećamo. Hrvatski otoci imaju izvanredne potencijale i ako je suditi po rezultatima iz prethodne dvije godine rada Tajništva, imamo razloga biti optimistični - izjavio je Tonino Picula povodom početka druge faze rada Tajništva za otoke.

Istraži, oblikuj, djeluj

Podsjetimo, Picula je 2017. podnio amandman u sklopu projekta ‘Jačanje suradnje oko klimatske akcije na otocima unutar i izvan EU-a kroz stvaranje otočnog identiteta’ te osigurao 2 milijuna eura za osnivanje Tajništva za otoke čime je ono u lipnju 2018. postalo prvo radno tijelo u povijesti EU-a isključivo na raspolaganju otočanima, ali istovremeno i ispomoć Komisiji u prilagodbi postojećih politika i fondova za energetiku na otocima.

Uspjeh prve faze Tajništva i novi Piculin amandman na proračunu za 2020. godinu, osigurali su dodatna dva milijuna eura za drugu fazu i tehničku pomoć otocima oko prijava na europske projekte za prelazak na obnovljive izvore energije.

Iz Piculina ureda su poručili kako će nova faza inicijative čiste energije za EU otoke biti posebno usmjerena na detektiranje i eliminiranje tehničkih, socijalnih, financijskih, pravnih i političkih barijera s kojima se suočavaju otočni energetski projekti. Polazeći od pristupa „istraži, oblikuj, djeluj“ svakom otoku će se pružiti prilagođena tehnička pomoć za tranzicijske strategije, akcijske planove te konkretne energetske projekte. U proljeće 2021. očekuje se raspisivanje poziva na koji će otočani moći predati opise projekta te aplicirati za tehničku pomoć.

U prve dvije godine rada Tajništva za otoke, a to se nastavlja i u drugoj fazi, regionalni partner u Hrvatskoj je Pokret otoka, međuotočna inicijativa koja se zalaže za rješavanje problema otočana, njihovo osnaživanje i održivi razvoj otočnih zajednica.

- Tijekom prve faze Tajništva pokrenut je niz energetskih projekata i aktivnosti u kojima je Pokret otoka djelovao kao svojevrsni most između otočnog stanovništva, lokalnih i regionalnih samouprava, nacionalnih tijela javne vlasti i europskih institucija. Izradom strategija koje su prošle godine službeno predstavljene Europskoj komisiji i relevantnim dionicima iz cijele Europe tek je učinjen prvi korak prema dekarbonizaciji otoka, slijedi izrada akcijskih planova, razvoj projekata i provedba strateških ciljeva – kaže Maja Jurišić, predsjednica Pokreta otoka.

Stručna podrška

Dodaje kako će kao regionalni partner sljedeće dvije godine s Tajništvom za otoke surađivati na daljnjem jačanju i širenju mreže otoka koji su spremni krenuti putem energetske tranzicije po uzoru na Brač, Hvar, Korčulu i Cresko-lošinjski arhipelag, ali i druge otoke poput Zlarina i Silbe koji kontinuirano razvijaju svoje kapacitete u području održivog razvoja i aktivno uključuju lokalnu zajednicu u proces tranzicije.

- U novoj fazi raspisat će se poziv za projekte na koji će otočni dionici moći aplicirati s projektnim prijedlozima i dobiti stručnu pomoć. Organizirat će se radionice u obliku energetskih akademija koje angažiraju otočne zajednice za djelovanje na lokalnoj razini i preuzimanje aktivne uloge u projektima energetske tranzicije. Dodatno naši će stručnjaci biti dio skupine za raspravu o zakonskim i regulatornim preprekama za prelazak na čistu energiju na otocima – kaže Maja Jurišić.

Otocima koji su spremni početi strateško planiranje, Tajništvo će pružiti podršku u radu, pronalaženju izvora financiranja i oblikovanju budućih projekata dok je za otoke koji tek započinju proces angažiranja zajednice Tajništvo pripremilo stručnu podršku za izgradnju zajednice i definiranje tranzicijskih strategija.

image
Srđan Vrančić/Cropix

Zanimalo nas je što je dosad napravljeno u hrvatskim otočnim zajednicama, odnosno što planiraju na putu prema čistoj energiji.

CRESKO-LOŠINJSKI ARHIPELAG

Cresko-lošinjski arhipelag jedan je od “pilot” otoka koji su prvi napravili svoje planove energetske tranzicije, obuhvaća sedam otoka Cres, Lošinj, Unije, Ilovik, Susak, Vele Srakane i Male Srakane. U suradnji s Tajništvom za čistu energiju EU otoka, OTRA - Otočna razvojna agencija je u 2019. godini koordinirala izradu Programa energetske tranzicije cresko-lošinjskog otočja prema čistoj energiji.

Ugo Toić, voditelj OTRA -e, navodi kako su analizom potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova utvrdili kako se gotovo 60 posto emisija CO2 generira u sektoru prometa, od čega najviše otpada na obalni linijski prijevoz.

- Osim pomorskog i cestovnog prometa, program je identificirao još dva stupa na kojima se temelji energetska tranzicija – grijanje i hlađenje (zgradarstvo) te proizvodnja električne energije. Svaki stup tranzicije sadrži nekoliko strategija – ukupno 21 - od kojih su 4 strategije horizontalnog karaktera i obuhvaćaju sva četiri stupa. Programom je definirana i vizija prema kojoj cresko-lošinjsko otočje želi postati pametno te energetski samodostatno, a lokalna zajednica energetski pismena i aktivno uključena u energetsku tranziciju, što će omogućiti dosezanje ugljične neutralnosti (potpune dekarbonizacije) do 2040. godine - kaže Toić.

Gradovi Cres i Mali Lošinj pružili su podršku Otočnoj razvojnoj agenciji kao koordinatoru njegove provedbe te su u suradnji s Primorsko-goranskom županijom osigurali sredstva potrebna za zapošljavanje voditelja energetske tranzicije.

Toić informira i kako je OTRA u posljednjih godinu dana pružila operativnu podršku za provedbu nekoliko projekata na području arhipelaga. Jedan od najznačajnijih projekata u fazi realizacije jest osnivanje energetske zajednice koja će imati pravnu formu energetske zadruge.

Cilj je, kaže, okupiti lokalne dionike koji će investirati u zajedničke projekte energetske tranzicije, osigurati pružanje usluga članovima te podići svijest cjelokupne lokalne zajednice o koristima energetske tranzicije. Također OTRA je samostalno ili u suradnji s nacionalnim i međunarodnim partnerima prijavila niz projekata na nacionalne i međunarodne natječaje. Građani i poslovni subjekti konstantno se informiraju o suvremenim rješenjima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, energetskoj učinkovitosti, čistoj mobilnosti te o drugim temama važnim za energetsku tranziciju i borbu s klimatskim promjenama.

- Kapaciteti cresko-lošinjske otočne zajednice za provedbu energetske tranzicije višestruko su povećani u posljednje dvije godine, ali je put do postizanja potpune dekarbonizacije dugačak i trebaju ga prevaliti svi dionici – ističe Toić dodajući kako je OTRA preuzela ulogu katalizatora tog procesa, ali će konačan uspjeh ovisiti o svima, kako o javnim i poslovnim subjektima tako i o svim građanima.

BRAČ

Ivana Marković, gradonačelnica Supetra, kaže kako je izrađena strategija za prelazak na čistu energiju otoka Brača, a njezini ciljevi i daljnje aktivnosti podrazumijevaju aktivno sudjelovanje svih otočnih JLS-ova s ciljem ostvarenja željenih ciljeva u budućnosti.

- Upravo ovaj strateški dokument predstavlja preduvjet za povlačenje najavljenih sredstava iz EU fondova i plana oporavka. Osim predstavnika lokalne samouprave cijeli proces pripreme, planiranja i provedbe temelji se na uključivanju poduzetnika, građana i obrazovnih institucija jer tranzicija kakvu želimo može se realizirati jedino zajedničkim djelovanjem i angažiranjem svih relevantnih dionika - kaže Marković.

Ana Ivković, koautorica strategije na otoku Braču, kaže kako su dionici aktivno sudjelovali na izradi strategije, te analizirali cijelu situaciju.

- Potpisan je sporazum svih dionika o doprinosu energetskoj tranziciji, a sudionici su prihvatili učinak klimatskih promjena i povezanih rizika. Aktivno će sudjelovati pogotovo kada im na raspolaganju budu financijska sredstva za provedbu strategija energetskih tranzicija i borbi protiv klimatskih promjena - kaže Ana Ivković.

Kako bi se mogla provesti uspješna tranzicija, održano je nekoliko radionica s temama provedbe energetske strategije na lokalnoj razini, izmjena Prostornog plana, te poboljšanja infrastrukture potrebne za planirani gospodarski rast otoka.

U planu je izrada projekta baterijskih sustava u skladu s europskim smjernicama zelenog oporavka. Grupa Otok Brač, izrađivač studije, omogućila je tehničko savjetovanje svim zainteresiranim za projekte OIE.

Također na otoku se planira izgradnja sunčanih elektrana, jedan je investitor ishodio građevinsku dozvolu te nakon oporavka tržišta od pandemije uzrokovane koronavirusom planira izgradnju. U sklopu te elektrane planirana je poučna staza, s edukacijskim i turističkim potencijalom.

HVAR

Ana Marija Jakas, koautorica Tranzicijskog plana prema čistoj energiji na otoku Hvaru, ističe kako je provedba ciljeva iz tog dokumenta složen proces u kojem se isprepliću mnogi dionici i različiti akteri. Taj plan temelji se na pet osnovnih stupova od kojih se svaki zasebno dalje razrađuje u ciljeve.

- Stupovi energetske tranzicije su: proizvodnja električne energije koji sadrži pet ciljeva, grijanje i hlađenje sa šest ciljeva, cestovni promet s četiri cilja te pomorski promet koji sadrži dva cilja. Svaki od ovih stupova pridonijet će ostvarenju vizije proizišle iz radionica sa svim dionicima, a to jest energetska samodostatnost do 2035. godine - kaže Jakas.

Kuzman Novak, zamjenik gradonačelnika grada Hvara, naglašava kako se Tranzicijski plan prema čistoj energiji otoka Hvara temelji na uključenosti svih predstavnika jedinica lokalne samouprave, civilnog društva i organizacija, te poduzetničkog sektora i obrazovnih institucija.

- Mišljenja sam da je najvažniji segment za postizanje ciljeva što veće informiranje i uključivanje građana u energetsku tranziciju. Održivost u pravom smislu riječi osim značajne brige za okoliš, brine i o financijskom i društvenom aspektu te ravnomjernoj raspodjeli dobara. Vjerujem da otok Hvar ima potencijala da na vrijeme prepozna i bude primjer razvoja solarnih, ali i drugih projekata kroz modele energetskih zadruga i zajedničkim investiranjem. U sljedećem razdoblju očekuju se i brojni poticaji koji će biti na raspolaganju za ulaganja u zeleni razvoj te omogućiti daljnji razvoj. Prilika je pred nama, ali i odgovornost da surađujemo i gradimo društvo na održivijim modelima od onih koje poznajemo - naglašava Kuzman.

KORČULA

I na otoku Korčuli angažirani su u ostvarenju otočne energetske tranzicije, a glavni stupovi su proizvodnja električne energije, transport na otoku, transport prema i sa otoka, grijanje i hlađenje. Ivan Zoković Cola, voditelj projekata u Pokretu otoka ističe kako je cilj strategije nadahnuti i pružiti smjernice lokalnim i regionalnim kreatorima politika koji su voljni udružiti se sa svojim građanima kako bi krenuli naprijed prema energetskoj tranziciji svojih zajednica.

- Otok Korčula je nekad bio Grčka kolonija koju su nazvali Korkyra Melaina ili Crna Korčula, zbog bujne vegetacije koja je tada krasila otok. Danas u novom vremenu okrećemo se budućnosti, svijetloj i zelenoj, zato i želimo postati Zelena Koručula - kaže Zoković Cola.

Korčulani svoj otok žele pretvoriti u ugljično neutralni otok do 2050., energetski samodostatan i pri tom uspostaviti zajednicu otpornu na krize kojih su svjesni, a koje će se eventualno u budućnosti ponovno pojaviti, uzimajući u obzir njihovu cikličnost. Korčula se mora, odlučni su, oslanjati na lokalnu i održivu proizvodnju te pokrivanja vlastitih potreba lokalno.

Kako kaže Zoković Cola, da bi se to ostvarilo, aktivirana je postojeća lokalna energetska zadruga, izrađena je projektna dokumentacija za fotonaponske sustave na krovovima dviju zgrada obrazovnih ustanova. Također, putem zadruge i Info-centra koji je održavao dane otvorenih vrata populariziralo se postavljanje fotonaponskih elektrana po principu kupac s vlastitom proizvodnjom kod poduzetništva te kod kućanstava za samoopskrbu. Nadalje pokrenuta je realizacija "greenfield" investicije u neintegrirani komunalni solarni park uz model grupnog investiranja, te izrada projektne dokumentacije za poslovnu zonu koja uključuje solarnu elektranu, i bioplinsko postrojenje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. travanj 2021 10:02