Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije svake godine izdaje dokumente koji detaljno opisuju pravila za suzbijanje štetočina, pri čemu su dokumenti za većinu područja iz godine u godinu uglavnom isti ili s manjim izmjenama.
Cilj im je eliminirati komarce ili barem kontrolirati njihovu brojnost da bi se spriječio rizik od bolesti koje prenose, poput denga groznice i groznice Zapadnog Nila.
- Ipak, unatoč rastućem broju komaraca, bolesti koje oni mogu prenositi do danas nisu uzrokovale veće zdravstvene probleme u Hrvatskoj, za razliku od problema s cirkulacijom i karcinoma. Po našim saznanjima, nema dokaza da Program suzbijanja insekata utječe na pojavu bolesti.
Rezultati postupaka su privremeni, jer se akcije "zaprašivanja" provode kada je populacija komaraca na takvoj razini da nije prihvatljiva pučanstvu. Čini se da se u nekim slučajevima želi samo smiriti ljude koji se žale da ih gnjave komarci – govori Vivian Grisogono, predsjednica udruge "Eco Hvar".
Opsežna prskanja insekticidima protiv odraslih komaraca provode se nekoliko puta godišnje, najčešće iz vozila, a u nekim područjima Hrvatske i iz zrakoplova. Svi korišteni insekticidi štete pčelama i drugim oprašivačima te nose potencijalne rizike za zdravlje ljudi i životinja, pa i naš okoliš.
- Građane i turiste treba unaprijed obavijestiti o planiranoj provedbi, vrsti biocidnog pripravka koji će se upotrijebiti, vremenu te o mogućim rizicima za pojedine kategorije osjetljivih i bolesnih stanovnika te o tome obavijestiti i pčelare radi pravodobnih mjera zaštite pčela.
Tijekom godina, upozorenja o nadolazećim akcijama zamagljivanja sve su rjeđa. Ponekad se pojave samo dan ili nekoliko sati prije akcije, a ovog ljeta smo svjedočili činjenici da uopće nije bilo upozorenja za pojedine akcije koje su provedene u Jelsi i Starome Gradu.
Mnogi ljudi na jelšanskoj rivi bili su zahvaćeni prskanjem i žalili su se na poteškoće s disanjem, a među njima i mladi asmatičar koji je morao na hitnu inhalacijsku terapiju i lijekove – tvrdi Grisogono.
Dezinsekcija tigrastih i običnih komaraca bi se trebala provoditi u naseljima, pa ne bi smjelo dolaziti do preklapanja s područjima na kojima borave pčele. U dogovoru s pčelarima potrebno je miomići područja pčelinje ispaše (najmanje 300 metara) ili na neki drugi način zaštiti te radilice.
U slučaju obrade žarišta komaraca u dvorištima i oko kuća moraju se upozoriti stanovnici koji suše rublje na otvorenom da ga uklone, odnosno da ga ne izlažu u terminu prskanja. Trebala bi se izbjeći obrada vrtova s voćem i povrćem u slučaju neodgovarajuće karence i osjetljivosti pojedinih kultura, a i sami smo svjedoci u kojoj se to mjeri poštuje.
- Ljudi nisu u dovoljno educirani, a nadzor se u praksi ne provodi kako bi to trebalo. Stoga bismo zaključili da Program suzbijanja insekata ne donosi ništa dobro. Naprotiv on je neefikasan i neizvediv.
Upute i preporuke Zavoda se ne poštuju. Dugogodišnje promatranje na terenu pokazuje da je taj Program, uz prekomjernu upotrebu pesticida u poljoprivredi, svakako jedan od čimbenika smanjenja bioraznolikosti otoka Hvara.
Došlo je vrijeme za racionalniji pristup u kojem zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva mora imati ključnu ulogu, ne samo u sprječavanju širenja komaraca prirodnim metodama, nego i kako se ljudi mogu efikasno zaštiti od uboda kukaca naročito tijekom ljetnih mjeseci – zaključuje naša sugovornica.
