Ovo je "Istranka", jedini živući brod habsburške flote: druge države od njega bi napravile turističku atrakciju, Hrvatska nema 50.000 kuna da ga spasi od propadanja

Svečano otvaranje radova na rekonstrukciji ribarske luke Brižine u kaštelanskom bazenu, dogovoreno za danas u 16 sati, podsjetilo je na – "Istranku".

Jer taj jedini sačuvani brod austrougarske flote, koji je pokretna kulturna baština Republike Hrvatske, privezan je uz novootvoreno gradilište, gdje čeka neke bolje dane.

"Istranka" je, kao privatna jahta carske obitelji Habsburg, za nadvojvodu Karla Stjepana Habsburga izgrađena 1896. godine u brodogradilištu San Rocco u Trstu, pod imenom "Ossero" (talijanski naziv za Osor na Cresu, op.a.). Elegantnog je metalnog trupa, dužine 43,77 metara, širine 5,85 i visine 3,22 metra, a pogonili su je parni stroj i dva bermudska jedra na pramčanom i krmenom jarbolu. Postizala je najveću brzinu od 11 čvorova, maksimalan doplov bio joj je 100 nautičkih milja, te je imala do 12 članova posade.

Austrijska mornarica ju je preuzela 1899. godine. Pod imenom "Dalmat" je u srpnju 1914. godine prevozila posmrtne kovčege ubijenoga prijestolonasljedničkog para, nadvojvode Franje Ferdinanda i njegove supruge Sofije, od Metkovića do ušća Neretve, gdje ih je preuzeo ratni brod "Viribus Unitis". Već tada su njezine fotografije obišle svijet.

Nakon što je bila rashodovana kao vojni brod, dugo vremena je bila vezana kao ploveći restoran na splitskoj Rivi, kasnije u Sv. Kaju... Na stogodišnjicu atentata na nadvojvodu Ferdinanda u Sarajevu, 2014. godine, počelo je njezino spašavanje s morskog dna novcem koji je osiguralo Ministarstvo kulture, a na inicijativu Udruge "Povijesni brod Istranka" i Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu. Tada je otegljena u ribarsku luku Brižine, gdje je i danas.

Lučka uprava, kao investitor radova na rekonstrukciji ribarske luke, na tom projektu radi tri godine, koliko joj je trebalo da izradi projektnu dokumentaciju, ishodi dozvole, prijavi se za novac iz EU-a i provede natječaj za izbor izvođača radova. U projekt ulaže više od 46 milijuna kuna, od čega su 35 milijuna poticaji iz Bruxellesa i Zagreba. Radovi bi trebali biti gotovi za godinu dana.
Tada bi ribari, čiji su brodovi privremeno premješteni u Sjevernu luku, u Brižinama trebali dobiti hale za popravak ribarskih alata, sve što je ribarima potrebno za iskrcavanje ribe, hladnjače...

– Ravnateljica Pomorskog muzeja molila nas je možemo li "Istranku" tamo ostaviti još neko vrijeme. S obzirom na značenje broda i njegovu vrijednost u kulturnom smislu, Pomorskom muzeju smo izišli u susret. "Istranka" neće ometati radove. No, svakako ćemo inzistirati da je se s vremenom makne jer ne može ležati uz operativnu obalu – kazao nam je Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split.

Danka Radić, ravnateljica Muzeja, kaže da je ove godine u planu dizanje "Istranke" na suhi vez u luci Brižine, za što je tamo već određen prostor. No...

– Ministarstvo kulture je odobrilo 20 tisuća kuna za dizanje "Istranke", koje košta 70 tisuća kuna. Nadamo se da će rado u luci Brižine požuriti da se osigura preostalih 50 tisuća kuna – kazala je ravnateljica Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu.

Tako su sad na gradilištu u luci Brižine bageri, kamioni i radnici, jer radovi su počeli prije tjedan dana, zatim "Istranka", te nekoliko sportskih ribiča koji se u šali tuže kako im je ulov bio puno bolji dok su oko njih bile koće. Ribarski brodovi su prije tjedan dana preseljeni u Sjevernu luku. Tamo smo ih posjetili, ali ribari nisu bili previše zainteresirani za razgovor. Kažu tek da je koćaricama sada lovostaj, koji traje mjesec dana, zbog čega su mnoge od njih sada na remontu u brodogradilištu.

Dok radovi na gradilištu ne prisile državu da se pobrine za "Istranku", ona će biti simbol kako se odnosimo prema kulturnoj baštini na kojoj bi neka druga država zgrtala milijune.