Poklade: i na Hvaru je vrime za karnevol

Poklade, karneval, maškare vrijeme je u godini koje počinje od Sveta tri kralja i traje do početka korizme, javlja portal otok-hvar.com

Iako ima određen dan početka, karneval ne traje svake godine isto, jer to ovisi o tome na koji datum padne Pepelnica − Čista srijeda. Kulminacija karnevala je zadnjih dana, od petka do najrazuzdanijeg utorka prije Pepelnice. To je za nas “zodnji od karnevola”, kad se održava povorka, zabava i ludovanje u gradu sa završnim čitanjem testamenta i simboličnim paljenjem Jureta Karnevola. Konačno, navečer se održava svečani maskirani ples do ponoći. Toga dana cijeli grad sudjeluje u zabavi i ludovanju. Inače, pokladni običaji vežu se uz vrijeme prelaska zime u proljeće, kad ljudi pokušavaju raznim postupcima utjecati na prirodu za svoju dobrobit, kako bi, primjerice, imali rodnu i uspješnu godinu koja nastupa nakon zimskog mirovanja.

Takvi običaju vuku podrijetlo iz pretkršćanskih vremena, iz magije i mitologije. Ipak, vremenski se uklapaju u kršćanski kalendar, a zbog razuzdanosti i kritiziranja svjetovnih i crkvenih autoriteta često ih je osporavala crkvena i svjetovna vlast − napisala je viša kustosica Muzeja hvarske baštine prof. Mirjana Kolumbić za portal www.otok-hvar.com, dodavši da je to posebno bilo izraženoj u gradovima, gdje se u čitanju testamenta znalo vrlo oštro kritizirati sve što je vlast u protekloj godini “zgriješila”.

Groznica svakidašnje večeri

U povijesti je u gradu Hvaru vrijeme karnevala bilo usko vezano uz programe hvarskoga kazališta, osnovanog 1612., prije točno 400 godina. To je razdoblje bilo glavna kazališna sezona u kojoj se ostvarivalo najviše raznih priredbi, svečanih plesova − kavalkina, a naravno i maskiranih plesova na koje su dolazili svi građani ne samo iz grada Hvara, nego s cijelog otoka, pa i s Visa. Tako je u sezoni 1836. godine bilo 36 priredbi, među njima i izvedba opere “Norma”.

Znamo da je kazalište bilo najaktivnije tijekom 19. stoljeća, kad je i kazalištem i njegovim programom upravljalo Kazališno društvo osnovano 1803. godine. Međutim, i prije toga, točnije 1712. godine, dakle 100 godina nakon osnivanja kazališta, Antun Matijašević Karamaneo opisao je brojne igre, nadmetanja, maskerate, komedije i tragedije koje su se za karnevala u Hvaru održale u čast zapovjednika Jadranskog mora Marina Capela – naglasila je prof. Kolumbić.

Tradicija karnevala održala se i u vrijeme bivše države, nekih godina uspješnije, nekih ne, ali uvijek sa svečanim maskenbalom, s puno maškara, izvrsnih kostima, lutrijom, tombolom te izborom najboljih maski. Pedesetih i šezdesetih godina gotovo svake večeri gradom su ludovale grupice djece i odraslih maskiranih bilo kako i u bilo što. Bilo je važno izići, susresti se s ostalim maškarama, učiniti poneku psinu i uživati ako vas nitko nije prepoznao.

Ovakav je način maškaranja, na žalost, zamro tijekom posljednjih dvadesetak godina 20. stoljeća. Ipak, maskenbali i običaj maškara održali su se i do danas, kad se cijela priča vrti oko pokojeg svečanog plesa tijekom karnevala, te u utorak na “zodnji od karnevola”, kad u zabavi u gradu sudjeluju školska djeca, mnoge maškarane skupine mladih i onih manje mladih, te svi građani − zaključila je kustosica Muzeja hvarske baštine.