U manje od mjesec dana u Zračnoj luci Split već je dva puta privremeno bio zaustavljen avionski promet, i to zbog drona!
Prvi se put to dogodilo 22. lipnja, kada je zračna luka bila 20-ak minuta zatvorena, da bi danas, 16. srpnja, privremeno bila zatvorena nešto više od pola sata, točnije od 12.42 do 13.16.
Kako smo doznali, dron je na visini od sto do 120 metara na predjelu Pantana primijetio pilot zrakoplova engleske niskobudžetne kompanije "Jet2.com", koji je odmah dojavio Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe.
Zbog privremene obustave prometa nekoliko je zrakoplova, neslužbeno smo doznali da se radi o dva, bilo preusmjereno na slijetanje u zadarsku Zračnu luku, dok je više zrakoplova, koji su očito imali dovoljno goriva, kružilo nad pistom aerodroma u Kaštelima sve dok privremena zabrana nije ukinuta i dok promet nije normaliziran.
Policijska potraga
Odmah nakon zaprimanja dojave na teren je izišla policija, i to na Pantanu i na području Čiovskog mosta, no usprkos promptnoj reakciji, do zaključenja ovog teksta nisu pronašli ni dron ni osobu koja je njime tako neoprezno upravljala.
Isto se dogodilo i prvi put, dakle u lipnju, kada policija također nije pronašla ni bespilotnu letjelicu ni njezina vlasnika, odnosno onoga tko je njome tada upravljao.
Doznajemo neslužbeno i da je zbog ovog najnovijeg incidenta danas održan hitni sastanak aerodromske policije, kontrole zračne plovidbe i predstavnika Zračne luke Split, te da se pojavila ideja da se na Čiovski most, kao upozorenje, postavi ploča sa simbolom prekriženog drona i natpisom "No dron".
Hoće li doći do njezine realizacije, tek treba vidjeti, no sigurno je da bi bila korisna za turiste, kojih na trogirskom području ima jako mnogo, a koji možda i ne znaju da tu svakih nekoliko minuta slijeću zrakoplovi i da svako neovlašteno pojavljivanje drona ugrožava sigurnost prometa i putnika.
Također, odnedavno postoji i ideja da se nabave uređaji koji detektiraju dronove čim se vinu u zrak, očitaju im serijske brojeve, frekvenciju i odmah se može doći do vlasnika. Takvi bi se uređaji, razmišlja se, mogli nabaviti i postaviti na toranj splitske zračne luke, a njegova je cijena oko 10-ak tisuća eura.
Postoje isto tako i takvi mobilni detektori dronova koji stoje nekoliko tisuća eura i koji bi bili idealni za policiju na terenu.
Po našim saznanjima, policija u Hrvatskoj raspolaže s nekoliko antidron pušaka, no one se upotrebljavaju tek kad je ugrožena nacionalna sigurnost ili štićene osobe.
– Ovim putem apeliramo na sve korisnike sustava bespilotnih zrakoplova da ne koriste zračni prostor ilegalno, a posebice u blizini zračnih luka, gdje je letenje bez posebnog odobrenja ilegalno. Neodgovorno ponašanje u zračnom prostoru može uzrokovati događaj s neželjenim i tragičnim posljedicama – još jednom su apelirali iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe.
Prema informacijama Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, letenje drona nije dopušteno na visini većoj od 120 metara iznad razine tla te nije dopušteno letenje u kontroliranom zračnom prostoru i na udaljenosti manjoj od pet kilometara od referentne točke aerodroma.
Prekršajna odgovornost
– Grad Trogir spada u CTR zonu (controlled traffic region), u kojoj su avioni u zadnjoj fazi slijetanja, kada lete na nižim visinama, upravo iznad Trogira te mogu biti u opasnosti od udara bespilotnih letjelica.
Letenje u CTR zoni s bespilotnom letjelicom moguće je isključivo u strogoj koordinaciji s nadležnim tornjem za određenu regiju i samo od strane korisnika zračnog prostora koji imaju posebna odobrenja.
Opasnost pri letenju u CTR zoni je nepotrebno objašnjavati uzimajući u obzir moguće sudare aviona ili helikoptera s bespilotnim letjelicama. Posebice je to izraženo kod CTR zona u kojima avioni pri polijetanju ili slijetanju lete iznad gusto naseljenih mjesta, kao što je slučaj u Trogiru – pojašnjavaju u Odjelu bespilotnih sustava HGSS-a.
Zanimljivo je da u Hrvatskoj ne postoji kaznena odgovornost neodgovornih vlasnika dronova, nego, ako i kad ih se uhvati, mogu biti samo prekršajno kažnjeni, i to s pet do 15 tisuća kuna prema Zakonu o zračnom prometu.
U SAD-u, primjerice, smatra se terorističkim činom čim se netko neovlašteno dronom približi zračnoj luci.
Zamislite samo što bi se dogodilo da neki dron izazove pad zrakoplova iznad kaštelanske zračne luke. Budući da je riječ o gusto naseljenom prostoru, nema sumnje da bi se ljudske žrtve brojile u tisućama, a o materijalnoj šteti da i ne govorimo. Zato svakako treba učiniti sve da se tragedija nikad ne dogodi.
– Kod nas se upravitelj drona smatra zapovjednikom zrakoplova i odgovara po tim propisima. Kontrolu nad dronovima provodi Agencija za civilno zrakoplovstvo, no oni praktično "iznajmljuju" policiju koja na terenu odrađuje hvatanje.
Oni kontroliraju i društvene mreže, no iz mog iskustva, ako i otkriju nekoga, to se uglavnom svodi na upozorenja, a ne na izricanje novčanih kazni – govori nam jedan od ljubitelja dronova koji detaljno prati i proučava propise i zakone iz ove domene.