Svjedoci smo činjenice da je sa svakim od njih počelo nešto novo, ali nedostajao je kontinuitet u osmišljavanju boljitka u školstvu.
Redale su se ideje, čak i dobre, ali su dominirale loše, u prvom redu zbog redovitog nedostatka financijskih sredstava, ali i „momčadi“ s kojom su ministri nastupali, a koje je sastavljala dobrim dijelom politika.
Ovdje će se problematizirati jedan vrlo bitan segment iz područja upisa u prvi razred srednjih škola, učenika koji su završili obvezno osnovnoškolsko obrazovanje i „ubijanja obrtničkih zvanja“.
Istina, traže se najbolja rješenja, ali su još daleko.
Nestale su tri škole
Davno upozoravam na nelogičnost svibanjske objave enormno velikog broja slobodnih mjesta u prvim razredima srednjih škola za broj učenika koji završavaju osnovnu školu.Može li se ove nadolazeće školske 2015./16. godine nakon upisa učenika u prvi razred srednjih škola dogoditi da u srednjim školama Republike Hrvatske ostane više od 6000 slobodnih mjesta kao minule školske 2014./15. godine?
Red je da se mete redovito ispred svoga praga, zbog čega će se ovdje analizirati podaci iz osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije.
 |
Raduje što se broj učenika u prvom razredu neznatno povećava, ali razočarava što se sveukupan broj učenika u osnovnim školama županije drastično smanjuje. Razlika broja učenika u školskoj 2009./10. godini (40.884) i broja učenika u školskoj 2014./15. godini (37.290) je 3594 učenika.
Ako se taj broj podijeli s 26 (standardni broj učenika u razrednom odjelu), dobije se zaprepašćujući broj od 138 razrednih odjela manje.
Kad se taj broj podijeli s 32 (standardni broj razrednih odjela u velikoj školi), onda je to manjak od tri velike škole.
Zabrinjavajuće, zar ne? Slijedi dovođenje Tablice 1 u vezu s upisima učenika koji su završili osnovnu školu, u prvi razred srednje škole, školske 2015./16. godine.
Nedavno je Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji (Odjel za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu) objavio brošuru „Kamo poslije osnovne škole?“.
Brošura objavljuje naputke o programima i broju upisnih mjesta u srednjim školama. Iz brošure se prostim računanjem utvrđuje da će za 4913 učenika osmih razreda u županiji biti na raspolaganju 5944 mjesta u prvim razredima srednjih škola.
Redovito se događa da dio učenika upisuju programe koje ne mogu uspješno pratiti, to najbolje pokazuju rezultati prvog polugodišta u prvim razredima srednjih škola (veliki broj učenika s pet i više od pet negativnih ocjena).
Prazno tisuću klupa
 |
Ta nepopunjena mjesta u pravilu najviše pripadaju trogodišnjim obrtničkim programima, zbog čega uvozimo zavarivače, cjevare, limare, krovopokrivače, parketare, bravare i druga zanimanja „prljavih ruku“ koje naši učenici zaobilaze u krugu vrlo velikog polumjera. Nije naodmet spomenuti izjavu jednog demografa koji je nedavno izjavio da će Hrvatska 2030. godine imati
7.000.000 stanovnika, aludirajući na uvoz stranih radnika sa zvanjima koja su kod nas deficitarna.
Ako se k svemu doda da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta često izdaje dopusnice za nesvrsishodne nastavne programe koji opterećuju sustav, da srednje škole često dostavljaju odgovarajućim organima netočne podatke kako bi sačuvale radna mjesta pojedinih nastavnika za koje uporno objavljuju nesvrsishodne programe, umjesto da te nastavnike prekvalificiraju za programe potrebne tržištu rada, da škole mijenjaju imena i svoju programsku djelatnost kako bi dobile na imidžu i koje na taj način pozivaju učenike u njima neodgovarajuće programe, onda nije teško zaključiti da je nužno potreban „red u kući“.
Umjesto zaključka „ako laže koza, ne lažu rogovi“, Tablica 2 pokazuje koliko je ostalo slobodnih mjesta u prvim razredima srednjih škola Republike Hrvatske u minuloj školskoj 2014./15. godini.
Iz ukupnog broja slobodnih mjesta tablice 2 (6503) nije teško zaključiti da se najveći broj tih mjesta odnosi na trogodišnje programe u kojima se stječe obrtničko zvanje.
Pametnome dosta.