Proljev, upala očnih kapaka i srčanih mišića...: opaka bolest ponovno ubija životinje u Dalmaciji, liječnik savjetuje kako spriječiti ozbiljne zdravstvene probleme kod ljudi

Nakon Podgore, gdje je prije mjesec dana odstrijeljen desetogodišnji vepar zaražen trihinelozom, čije su meso lovci konzumirali i prije same analize, pojava ove bolesti potvrđena je i kod divlje svinje odstrijeljene u lovu u kanjonu Cetine nadomak Omiša.

Analizom uzoraka mesa koje su lovci donijeli u Veterinarsku stanicu Omiš utvrđena je prisutnost trihinele spiralis, opake parazitne bolesti koja se manifestira upalnim i probavnim smetnjama, proljevom, bolom u mišićima, upalom očnih kapaka, pa do upale srčanih mišića.

- Od kada se radi analiza mesa, a to je negdje dvadesetak godina, ovo je prvi slučaj da nam u lovište doluta zaražena divljač. Teško je bilo što reći. Od kuda je došla, najvjerojatnije negdje s područja gdje se deponira klaonički otpad. Možda čak i iz susjedne Bosne i Hercegovine, jer na ovim našim terenima ovako nešto nije zabilježeno. Možda je divlja svinja zaražena preko raznih prijenosnika, uglavnom miševa, a vrlo vjerojatno da je jela kakvu zaraženu strvinu. Sve su to mogućnosti da se divljač zarazi. Međutim, i u ovom slučaju pokazala se trezvenost lovaca koji su prije konzumiranja zaraženu jedinku odnijeli na analizu - upoznao nas je s cijelim slučajem Davor Komić, dopredsjednik Lovačke udruge Mosor-Priko iz Omiša, ističući kako je nakon tog slučaja u cilju preventive pojačan odstrel zbog pojave svinjske kuge u Mađarskoj, na dlaku položeno još pet jedinki, ali više kod nijedne nije potvrđen virus trihinele.

I to ide u prilog konstatacijama lovaca o tek pojedinačnim slučajevima za koje vjeruju da neće prerasti u epidemiju.

Razlog za zabrinutost imali su i podgorski lovci koji su prije nešto više od mjesec dana konzumirali meso zaražene divlje svinje u obliku kobasica. Srećom, sve je prošlo u najboljem redu jer su lovci odmah nakon potvrde o prisutnosti trihineloze uzeli preventivnu terapiju. I ovdje su nam potvrdili kako se radi o prvom slučaju zaražene životinje.

- Vepar samac koji je odstrijeljen na biokovskom predjelu Sutvid, na granici pogorskog i lovišta Rilić, najvjerojatije je u naše lovište došetao iz susjedne BiH. U dosadašnjem tijeku lova na divlju svinju na dlaku smo položili tridesetak jedinki, a prema planu imamo pravo na još petnaestak. Ni u jednom slučaju ni sada ni prije kako kod divljih, tako i kod domaćih svinja, nije evidentiran niti jedan slučaj ove virusne bolesti. Kako se u ovom našem slučaju radi o vepru samcu, koji do sada nije viđen u našem lovištu, očito je da je odnekud dolutao - tvrdi Vladimir Glamuzina, predsjednik LU Kamenjarka iz Podgore.

Lovac i dr. Jadran Peran, liječnik obiteljske medicine iz ambulante Lovreć, tvrdi kako se bolest manifestira na razne načine. Od visoke temperature, raznih probavnih smetnji do upale mišića i opće slabosti.

- Sve su to simptomi zaražene osobe. Ono o čemu treba voditi računa kod konzumacije mesa divljači, to je da se divljač obvezno odnese na analizu. Bolest se javlja kod divljih i domaćih svinja. Stoga su preventivni pregledi mesa od velikog značenja. Naši ljudi koji drže više svinja, na analizu odnesu tek jednu vjerujući da su preostale sto posto zdrave. Međutim, to nema nikakve osnove. Potrebno je svaku jedinku analizirati kako ne bi došlo do problema. U slučaju da se zaraženo meso jede prije kontrole, meso je potrebno termički obraditi kako bi visoka temperatura eliminirala virus. Također i niske temperature u ledenicama od -15 do -18 stupnjeva u 99 posto slučajeva ubijaju uzročnika bolesti. Najbitnije je izbjegavati konzumaciju suhog mesa, na primjer, kobasica koje nisu termički obrađene – kazao nam je dr. Jadran Peran.

I ovaj slučaj dodatno je podigao svijest kod lovaca, koji će od sada puhati i na hladno. Da je trihineloza poznata od biblijskih vremena govore i Mojsijevi zakoni o zabrani jedenja svinjskog mesa, no uzročnik bolesti otkriven je tek polovicom 19. stoljeća mikroskopiranjem mišića oboljele osobe.

Prema nekakvim statističkim podacima, ova bolest je u Hrvatskoj svoj vrhunac doživjela 1996. godine, odnosno nakon ratnih zbivanja kad je evidentirano čak 575 oboljelih osoba i od tada je u opadanju. Međutim, ne prođe godina da nije zabilježen barem jedan slučaj pojave ove opake virusne bolesti.