Što je konkretna posljedica, materijalni trag, višegodišnjega rada Rere, Javne ustanove za razvoj Splitsko-dalmatinske županije, smještene u devedesetak kvadrata na drugom katu zgrade u centru Splita, na križanju Bihaćke i Domovinskog rata? Srećko Radnić, prvi čovjek Rere, odgovara: „Uredit će se oko 530 kilometara staza u slijevu Cetine, to je kao odavde do Osijeka, a kasnije će biti još toga – etno sela, uređenje Biokovke itd.” I objašnjava da se više nije moglo: osnovani su 2009. godine, izvlače novac iz EU fondova, procedure određuju dinamiku, a ona je nešto kao paklena, svaki od 20 zaposlenih ima brdo zadataka, tvrdi nam žaleći se na uvjete rada – muškarci i žene imaju zajednički WC...
Radnić je čovjek s poduzetničkom prošlošću, s bratom je vodio, kaže, uspješnu tvrtku. Kada je brat umro, počinju obiteljski problemi, pa naš sugovornik odustaje od tvrtke. Antu Sanadera, splitsko-dalmatinskog župana, zna po kaštelanskoj liniji, što ga dovodi u Reru kojoj je novi broj tjednika “Globus” posvetio tri stranice. Uspoređujući njezin broj zaposlenih i efikasnost sa srodnim ustanovama po drugim županijama, tjednik je došao do zaključka da je glavna aktivnost Rere razvoj dugova. I zapošljavanje HDZ-ovih kadrova, poput Joze Sarača, koji se u njoj skrasio nakon odlaska s funkcije državnog tajnika Središnjeg ureda za upravljanje državnom imovinom.
 |
| Srećko Radnić, šef ‘Rere’ |
- Rera je počela raditi prije četiri godine. Sve ostale agencije u Hrvatskoj imaju višestruko duži staž od nas.
Dvadeset djelatnika
Pa počeli ste raditi 2006. godine?
- Te je godine osnovana Agencija, ja sam došao u prosincu 2008. godine, a počeli smo se ekipirati 1. travnja 2009. godine.
Navodno ste do trenutka pretvaranja u javnu ustanovu dobivali beskamatne pozajmice iz županijskog proračuna koje niste vraćali, što je Županija pokušala prebiti povećanjem temeljnog kapitala, ali je protiv toga reagirala Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.
- To ne bih komentirao. Agencija je osnovana na početku. Financirana je tako da je dobivala pozajmice pretvarane u temeljni kapital. Nije bilo načina da bude drukčije financirana, pa je pretvorena u javnu ustanovu. To se nije dogodilo samo s nama, nego sa svim bivšim agencijama. A iz županijskog proračuna sada godišnje dobivamo od 2,5 do 2,9 milijuna kuna.
Dobro, ali imate više zaposlenih – 20 ljudi - nego slične ustanove u drugim županijama koje su donijele puno više novca iz EU fondova. Ona u Osječko-baranjskoj županiji sa 17 zaposlenih, dovukla je 126 milijuna eura za 273 razvojna projekta, a ova vaša s 20 zaposlenika uspjela je financirati 14 projekata. Uz to, četiri dalmatinske županije povukle su iz EU fondova tek nešto više novca od Osječko-baranjske.
- Mi smo se u ove četiri godine mogli kandidirati jedino na natječaje prekogranične suradnje, a tu se dobivaju mali iznosi. Mi smo razvijena regija.
Mi smo razvijena županija?
- Tako je, kada su rađeni ti projekti, bili smo razvijena županija.