Njemačka turistkinja koja Hrvatsku posjećuje 35 godina kaže da joj je ovogodišnji odmor ostavio gorak okus. Iako naglašava da i dalje voli Hrvatsku i njezine ljude, tvrdi da se ovog ljeta prvi put osjećala kao da turisti više nisu dobrodošli.
Hrvatska je desetljećima jedna od omiljenih destinacija brojnih Nijemaca i Austrijanaca. Prekrasna obala, otoci, more i gostoljubivost razlog su zbog kojeg joj se mnogi vraćaju iz godine u godinu.
Među njima je i jedna turistkinja iz Njemačke koja u Hrvatsku dolazi već 35 godina. Ljetovala je na različite načine – jedrilicom, motornim čamcem, u hotelima i apartmanima te u kampovima. No ovogodišnji odmor, kako kaže, bio je potpuno drukčiji od onoga na što je naviknula.
Svoje je iskustvo podijelila u Facebook grupi posvećenoj putovanjima u Hrvatsku, a objava je izazvala brojne reakcije i raspravu, prenosi njemački portal Merkur.de.
„Iznenadilo nas je koliko nam je lako bilo otići“
Turistkinja odmah naglašava da govori isključivo iz vlastitog iskustva.
„Iznenadilo nas je koliko nam je lako bilo otići i, iskreno, upravo nam je to vrlo tužno“, napisala je.
Prema njezinim riječima, ona i njezina obitelj nikada se tijekom putovanja nisu osjećali toliko neugodno i nepoželjno kao ovog ljeta.
„Nikada se dosad, ni u Hrvatskoj ni bilo gdje drugdje, nismo osjećali tako nepoželjno kao ovaj put.“
Za nju je to posebno značajno jer je njezina obitelj samo u posljednjih šest godina posjetila čak 23 zemlje.
Turistkinja ističe da joj nije namjera kritizirati Hrvatsku ni njezine stanovnike. Naprotiv, kaže da Hrvatsku i dalje voli upravo zbog ljudi, otvorenosti, srdačnosti i gostoprimstva koje je tijekom desetljeća uvijek iznova doživljavala.
No ovog ljeta, tvrdi, toga je bilo znatno manje.
„Ponekad smo kao turisti gotovo imali osjećaj da nismo poželjni.“
Kao primjer navodi iznajmljivača s kojim tijekom dva tjedna gotovo uopće nisu komunicirali.
„Nismo razmijenili ni tri riječi, čak ni ono kratko ‘Kako ste?’“
U drugom slučaju netko je bez dopuštenja ušao na njihov brod. Najteži događaj ipak je, prema njezinim riječima, bio fizički napad u prometu. O tom incidentu nije iznijela više pojedinosti.
Kaže da se neugodan osjećaj nije pojavio samo zbog nekoliko pojedinačnih incidenata.
„Neki su se domaći ljudi ove godine prema nama više puta odnosili svisoka i ostavljali dojam da nismo poželjni.“
Zanimljivo je da posebno izdvaja starije ljude.
„Stariji su nam ljudi bili iznimka. Oni su i dalje jednako srdačni i otvoreni kakve pamtimo iz Hrvatske kakvu smo desetljećima upoznavali.“
Upravo su sa starijim stanovnicima, kaže, uspijevali ostvariti iskren kontakt i razgovor, dok su ljudi njihove generacije bili znatno zatvoreniji.
„Imali smo osjećaj da smo samo nužno zlo“
Najviše ju je, međutim, pogodio osjećaj da se odnos prema turistima promijenio iz gostoprimstva u čisti poslovni interes.
„Ponekad smo imali osjećaj da smo samo nužno zlo potrebno da bi se zaradilo.“
Dodaje da takav odnos posebno boli kada neku zemlju posjećujete desetljećima i kada vam je istinski prirasla srcu.
Posebno je razočarana ponašanjem u prometu. Prema njezinu dojmu, situacija se posljednjih godina „enormno promijenila“. Spominje prekoračenja brzine, opasna pretjecanja preko pune crte, vožnju na premaloj udaljenosti, prisilu i druge oblike agresivne vožnje.
„Toliko bezobzirnosti gotovo nigdje dosad nismo doživjeli“, navodi.
Negativno iskustvo imala je i s električnim romobilima, koje smatra problemom koji se danas pojavljuje u brojnim turističkim destinacijama.
Tijekom dvotjednog odmora naišli su i na vrlo praktičan problem – povrat ambalaže.
Prema njezinim riječima, automati za povrat boca često su bili puni ili pokvareni, a nekima se uopće nije moglo pristupiti.
Zbog toga su boce završavale u običnom otpadu.
Turistkinja tvrdi da je smeće posebno primijetila izvan glavnih turističkih ruta, gdje je, kako kaže, nailazila na „gomile smeća uz ceste i na manje posjećenim mjestima“.
„U tako lijepoj zemlji kao što je Hrvatska to je posebno tužno“, zaključuje.
„I dalje volimo Hrvatsku“
Unatoč svemu, turistkinja naglašava da njezina ljubav prema Hrvatskoj nije nestala. Sama ostavlja mogućnost da je riječ samo o lošem iskustvu tijekom jednog putovanja, prenosi Merkur.de.
„Možda je sve to samo naš osobni dojam. Možda smo jednostavno imali neuobičajeno veliki broj negativnih iskustava.“
Ipak, smatra da promjenu lakše primijeti netko tko Hrvatsku poznaje desetljećima i tko je obišao brojne njezine krajeve.
„Zaista se nadamo da je sve ovo bila samo prolazna situacija. Jer jedno je za nas i dalje sigurno: volimo Hrvatsku.“
Voljela bi, piše, ponovno osjetiti onu Hrvatsku koju je upoznala prije mnogo godina – Hrvatsku koju povezuje sa srdačnošću, gostoprimstvom i opuštenim načinom života.
U raspravi se javili i Hrvati: „U špici sezone vlada izvanredno stanje“
Objava je izazvala brojne komentare. Neki su se složili s turistkinjom.
„Nažalost, istinite riječi“, napisala je jedna korisnica.
Drugi smatraju da dio problema proizlazi iz ogromnog broja turista tijekom glavne sezone.
Jedna Hrvatica napisala je:
„U glavnoj sezoni vlada izvanredno stanje!“
Drugi su pozvali turiste da pokušaju razumjeti i perspektivu lokalnog stanovništva.
„Hrvatsku turisti danas doslovno preplavljuju“, napisala je jedna korisnica.
S druge strane, bilo je i komentara onih koji tvrde da su ljubaznost i gostoprimstvo i dalje prisutni, posebno u mjestima koja nisu toliko pogođena masovnim turizmom.
Masovni turizam sve je veći problem
Iskustvo ove turistkinje, naravno, ne može se smatrati reprezentativnim za cijelu Hrvatsku. Ipak, njezine se primjedbe uklapaju u širu raspravu o utjecaju masovnog turizma na hrvatsku obalu.
Novija istraživanja upozoravaju da posebno popularne obalne destinacije i otoci sve teže podnose pritisak velikog broja posjetitelja.
Istraživanje provedeno na otocima Zlarinu i Krapnju pokazalo je da lokalno stanovništvo turizam smatra važnim za gospodarstvo, ali istodobno prepoznaje njegove negativne ekološke, društvene i prostorne posljedice.
Slično pokazuje i istraživanje objavljeno 2026. godine za zadarsku regiju. U njemu se prekomjerni turizam, odnosno overtourism, navodi kao sve veći problem u gradovima i obalnim mjestima.
Među glavnim izazovima ističu se preopterećena infrastruktura, prometne gužve i sve veći pritisak na kvalitetu života lokalnog stanovništva.
Možda upravo zbog toga ovogodišnje iskustvo njemačke turistkinje nije samo priča o jednom lošem odmoru, nego i dio šireg pitanja s kojim se Hrvatska sve više suočava: kako zadržati turizam kao važan izvor prihoda, a pritom sačuvati gostoprimstvo, kvalitetu života i ono zbog čega se turisti u Hrvatsku godinama vraćaju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....