Dok su u Drnišu već počeli radovi na jednom od ključnih prometnih zahvata u dalmatinskom zaleđu, Sinj na svoju obilaznicu i dalje čeka, iako je cesta kroz središte Sinja itekako više opterećena nego u slučaju drugih gradova koji su dobili obilaznice i mostove. No, Sinj za razliku od drugih gradova ima za gradonačelnika Mira Bulja koji je u konstantnom ratu s HDZ-om, pa mu Vlada, kako se priča po Sinju, iz inata ne želi pomoći jer nije konstruktivan, nego samo buči. Štoviše, država je u proteklom vremenu bila puna novca iz fondova EU-a i ne bi bio nikakav problem preusmjeriti 50-60 milijuna eura na Sinj.
– Neka se oni svađaju, ali treba sjesti za stol, a ne uvijek kamenjem na one kod kojih je kesa. A kesa je kod HDZ-a. Bulj je prije svega gradonačelnik Sinja, a tek kada ispuni naše potrebe, nek‘ se bavi nacionalnom politikom i blati suparnike. Ja se vozim svaki dan za Split i ovo je nemoguće – kamioni, zastoji, umjesto da stignem za 20 minuta do Splita, nekad mi treba i sat vremena, a tek u povratku oko 4-5 popodne, stojimo u kolonama cilu vječnost. Što Bulj nije dobio novac za tu cestu, pa onda opalio po njima? To je mudra politika. A i taj HDZ, zašto ne daju ljudima cestu, što ako ih vrijeđa, neka se malo izdignu i progutaju to. Ali oni vjerojatno računaju da će dati novac za cestu, a onda će se Bulj hvaliti da ju je on sam svojim rukama sagradio i dobit će tako još jedan mandat. To im je najveći strah – rekao je Sinjanin upućen u situaciju.
Vratimo se Drnišu.
Gradnja druge i treće faze drniške obilaznice službeno je otvorena 19. kolovoza, a ugovor za radove vrijedan je 48 milijuna eura s PDV-om. Izvođači imaju rok od 30 mjeseci za dovršetak projekta.
Cijela obilaznica Drniša trebala bi biti duga oko 9,1 kilometar, dok se aktualni radovi odnose na približno 7,2 kilometra nove ceste. Riječ je o zahtjevnom infrastrukturnom projektu koji, osim prometnice, uključuje izgradnju dvaju nadvožnjaka, dvaju vijadukata te mosta preko kanjona Čikole, dugog oko 220 metara.
Svrha je obilaznice iz središta Drniša izmjestiti tranzitni promet, osobito kamione i druga teška vozila, čime bi se povećala prometna sigurnost i olakšala svakodnevica stanovnicima. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković pri početku radova najavio je da se istodobno priprema projektna dokumentacija za nastavak prometnog pravca od Drniša prema čvoru Oklaj.
Već smo pisali o ovome...
Naš Toni Paštar već je pisao da je dionica D1 Sinj – Split najzorniji dokaz neravnomjernog razvoja cestovne infrastrukture u hrvatskoj državi i udžbenički primjer nepromišljenosti u vođenju svekolike državne politike sadašnje i brojnih prethodnih vlada. Na dionici te prometnice od Križica (Dicmo) do Sinja praktički se ništa bitno nije napravilo od njezine izgradnje 1962., odnosno 1963. godine, kada je probijena sadašnja trasa te na kolničke trake položen asfalt, kako bi se s uskotračne željeznice Rere, ukinute u rujnu 1962. godine, prijevoz putnika i robe premjestio na cestovni promet. Jesu li građani Sinja i cetinskoga kraja zaslužili imati ovako loše prometnice u 21. stoljeću? Odgovor je jednorječan i svatko će u nizu, od pastira na padinama Kamešnice i Dinare preko splitsko-dalmatinskih župana i ministara prometa do premijera, odgovoriti: "Nisu". Jer drukčiji odgovor naprosto ne može biti.
Oko 50.000 stanovnika koji još uvijek žive u šezdesetak naselja cetinskoga kraja, a koji se prostire na više od 1000 četvornih kilometara, zaslužilo je da se prema njima odnosi ravnomjerno i ravnopravno kao i prema ostalim građanima Republike Hrvatske.
Loš tretman Sinja
Kada je u pitanju državna cestovna infrastruktura, oni do sada – potvrđeno je to tijekom prethodnoga desetljeća – takav tretman nisu imali. Naprosto su zaboravljeni, maknuti u stranu. S liste prioritetnih ulaganja u cjeloviti sustav državnih cesta izgurali su ih moćnici kod kojih je – u gradovima iz kojih dolaze i na brzim cestama kojima su ti njihovi gradovi povezani s autocestama – prosječni dnevni promet i nekoliko puta manji nego cestom od Sinja do Splita.
Iz odgovora Hrvatskih cesta dade se zaključiti da su dva najvažnija projekta za Sinj iz skupine nove cestovne mreže, brza cesta Kukuzovac – Križice i zapadna obilaznica Sinja preko Radošića, na dugačkome štapu. U najboljem slučaju radovi bi mogli početi za pet godina. Čini se da bi u izvedbu kao prva mogla krenuti spojna cesta D60 (Turjaci) – D1 (Kukuzovac), čiju je izgradnju 2022. godine pokrenuo Grad Trilj i na kojoj svakodnevno "jaše" triljski gradonačelnik Ivan Bugarin.
– Nama je ta cesta od izuzetne važnosti jer nam skraćuje put od Trilja do Splita za više od 10 kilometara. Zato svakodnevno guram tu cestu lobirajući kod Hrvatskih cesta i Ministarstva prometa – ističe gradonačelnik Bugarin.
Tko je problem, HDZ ili Bulj?
Državnu cestovnu infrastrukturu – iznad svega spomenuta dva projekta koja su na vrhu prioriteta za Sinj – ne gura nitko. Naime, Sinj nema gradonačelnika koji bi sjeo s čelnicima Hrvatskih cesta i upitao ih kako sinjska gradska administracija može pomoći da se priprema za realizaciju tih projekata ubrza. Umjesto bitke za interese Sinja, gradonačelnik Miro Bulj se, kao saborski zastupnik Mosta i kao gradonačelnik Sinja, upregnuo iz sve snage da s vlasti u državi sruši HDZ i njegova predsjednika na premijerskoj dužnosti Andreja Plenkovića. Dok se iz Sinja bude vodila takva politika, Sinj će od projekata s državne razine dobiti samo onoliko koliko mu jednostavno moraju dati. Da se iz Sinja guraju samo interesi Sinja i njegovih građana, u mnogočemu bi se, a najprije u cestovnoj infrastrukturi, pjevala druga pjesma - napisao je kolega Paštar.
Cijelu analizu buduće obilaznice i zagušenja kroz Sinj pročitajte OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....