Svibanj, mjesec koji inače nosi ime po drvenastoj biljci svibu (Cornus sanquinea) iz porodice Cornaceae (drjenovke), koja će uskoro svojim prepoznatljivim bijelim cvjetovima obojiti pejzaž, u narodu je još poznat i kao filipovčak (po svetom Filipu), rožnjak, sviben, a vjerojatno je najčešće korišteno zamjensko ime maj.
Prema legendi koja kruži SAD-om, svib je bio robusno drvo koje je iskorišteno za Kristovo raspeće i s tom se činjenicom drvo sviba nikako nije moglo "pomiriti". Patnju koju je svib prolazio primijetio je Isus Krist, koji je tada odlučio da svib više nikada neće izrasti visoko, nego će biti malo, tanko, žilavo stablo s bijelim cvjetovima u obliku križa. Među radnicima svibanj je omiljen zbog Međunarodnog praznika rada i druženja na otvorenome uz grah, kotlovinu i glazbu. U Šibeniku se u svibnju ne sklapaju brakovi, o čemu postoje razne legende. Dok jedni vjeruju kako je riječ o praznovjerju, drugi pak vjeruju kako je to u čast žrtve mlade plemkinje koja se zavjetovala da će se zarediti u samostanu ako Bog zaustavi kugu u Krešimirovu gradu. Prema predaji, Bog je kugu zaustavio u svibnju, a plemkinja je održala svoju riječ.
Legende i vjerovanja na stranu, klimatologija u prvom planu... Svibanj je u gradu pod Marjanom ugodan proljetni mjesec sa srednjom mjesečnom temperaturom zraka 19,1 °C, uz maksimalnu zabilježenu temperaturu od 33,2 °C, 26. svibnja (davne) 1953. godine. Zanimljivo, iste je godine na toj službenoj splitskoj meteorološkoj postaji Uprave za hidrometeorološku službu (današnjeg DHMZ-a) zabilježen i apsolutni minimum, i to 11. svibnja, a iznosio je 4.8 °C. Hm, znači li to da je ekstrema bilo i prije davnih 70-ak godina? Prema službenim podacima DHMZ-a za postaju na Marjanu u razdoblju od 1948. do 2022., prosječan broj kišnih dana u svibnju u Splitu je devet, a isto toliki broj je i toplih dana s temperaturom višom od 25 °C, zanimljivo, čak tri dana u prosjeku više od našeg najsunčanijeg otoka Hvara.
A hoće li se svibanj koji je pred nama uklopiti u višegodišnji prosjek, zavirili smo u dugoročne prognostičke karte Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena iz Readinga u Engleskoj…
Dugoročna prognoza
Prema dugoročnim izračunima modela ECMWF, u razdoblju od 26. travnja do 6. svibnja srednja temperatura zraka mogla bi biti viša od višegodišnjeg prosjeka, ali ekstremnija odstupanja, slična onima sredinom travnja kad su "padali" rekordi, ne bismo trebali imati. Signali za najveća pozitivna odstupanja temperature zraka u ovom razdoblju su na krajnjem istoku zemlje. Najmanja mogućnost za izraženija pozitivna odstupanja temperature zraka od višegodišnjeg prosjeka su u razdoblju od 6. do 13. svibnja, kada ECMWF signalizira uz obalu prosječne, a u unutrašnjosti čak i malo niže temperature zraka od prosjeka. Za ostatak svibnja model signalizira manja do umjerena pozitivna odstupanja temperature zraka od višegodišnjeg prosjeka, što bi značilo da, ako je vjerovati dugoročnim prognozama, prosjek od devet toplih dana u svibnju u Splitu neće biti ugrožen, kao ni onaj od devet kišnih dana, budući da ECMWF dugoročno ne signalizira odstupanja oborina od višegodišnjeg prosjeka.
Kad "podvučemo crtu", svibanj bi (prema dugoročnim prognozama) trebao biti ipak nešto topliji od višegodišnjeg prosjeka, uz mogućnost za nešto niže temperature zraka od prosjeka, uglavnom u unutrašnjosti u razdoblju od 6. do 13. svibnja.
Napomena: dugoročne prognoze zbog udaljenog prognoziranog razdoblja nisu pouzdane kao one kratkoročne, pa ih uvijek treba uzeti s određenom dozom opreza i na njih treba gledati isključivo kao trend razvoja meteoroloških prilika iz današnje perspektive. Najpreciznija je prognoza pak ona unutar 72 sata.