Samo nekoliko mjeseci prošlo je otkako je kninsko područje okovao led, a električne energije danima nije bilo. Sad u Kninu ima struje, ali je sedamdeset posto kućanstava već treći dan bez vode. Pukla cijev. I to ne bilo koja cijev, već glavni visokotlačni vod, odnosno primarni cjevovod u vodoopskrbnom sustavu grada Knina.
Kninjani očekivano očajavaju, ostati bez vode u gradu koji je ljeti redovito jedan od najtoplijih gradova u državi ravno je katastrofi. Pa tako evo već treći dan.
"Koliku će kaznu sada sebi cijenjeni gradonačelnik naplatiti za nebrigu i neodgovorno ponašanje prema vodoopskrbi?", samo je jedan od brojnih komentara koji, među ostalim, odapinju strelice i prema gradonačelniku Mariju Ćaćiću. Pa da, zašto ne, političarima i jest u opisu posla da primaju udarce, bili odgovorni ili ne.
Marija Ćaćića pronašli smo na samoj lokaciji puknute cijevi, koja bi do kraja dana trebala biti zamijenjena novom. Kako jedna loša vijest rijetko kad dolazi sama, tako se dogodilo da je cijev pukla na najgorem mogućem mjestu.
– Mjesto je vrlo nezgodno. Teren je gotovo nepristupačan, između guste šume i potoka. Tu je i jedna opasna kosina, a iznad je nekadašnja Unska pruga – govori nam gradonačelnik Knina.
Cijev je pukla u duljini od nešto više od tri metra, a nalazi se na dubini od šest metara. Ćaćić nam objašnjava da je prije 70 godina, kada je bila postavljena, bila na dubini od jednog i pol metra.
– U međuvremenu su bila dva velika potresa i puno manjih. Također, kad se gradila Unska pruga, onda su radnici iskop bacali nizbrdo, a i Hrvatske vode, kad čiste rijeku Butižnicu, bacaju tu materijal pa se s godinama nakupio debeli sloj iznad cijevi – nastavlja Ćaćić.
A što ćemo s odgovornosti gradonačelnika?
– Postoji plan obnove vodoopskrbne mreže, ali bitno je reći da cijevi nisu u lošem stanju, ni ova koja je pukla nije bila trula. To su kvalitetne betonske cijevi, a ovo se puknuće vjerojatno dogodilo zbog hidroudara.
Hidroudar je, kaže Wikipedija, pojava naglog skoka tlaka u zatvorenom cjevovodu. Može nastati naglom promjenom brzine kretanja vode, primjerice brzim zatvaranjem ventila/slavine ili naglim gašenjem crpke. Zbog inercije vode stvara se udarni val koji putuje cijevi.
Djelatnici su još jučer došli do cijevi, no teren je takav da je postojala opasnost od odrona pa se pričekalo četvrtak ujutro da gradilište bude potpuno osigurano.
– Jučer se radilo 14 sati u komadu, kad je pao mrak, radnici su morali otići, nije bilo sigurno. Srećom da su otišli jer je tijekom noći došlo do odrona, mogao je netko poginuti. Slobodno mogu reći da nam je ovo najgori infrastrukturni kvar još od Domovinskog rata. Sad je sve osigurano, stavit će se tijekom dana plastična cijev i polako se puštati voda. Treba vremena da se napuni vodosprema, a i treba biti oprezan da se ne dogodi novi hidroudar i da pukne cijev na nekom drugom mjestu. Kninjani bi do kraja dana trebali dobiti vodu – kaže Marijo Ćaćić.
Za vrijeme trajanja prekida vodoopskrbe, građanima je i dalje osigurana pitka voda autocisternama.
Knin, inače, dugi niz godina muku muči s vodom. Ne s kvarovima poput ovoga, već sa zagađenjem. "U Kninu se događa ozbiljna ekološka katastrofa! Otpadne vode iz lagune u blizini Orašnice, u kojima se nalaze mazut, teški metali i ostali industrijski otpad desetljećima taložen iz tvornice vijaka, prelile su se u Orašnicu, a iz Orašnice u Krku", poručivalo se iz Knina prije nekoliko godina.
Ispitivanja tla i vode pokazala su da u kninskoj laguni ima teških metala, pogotovo cinka, kroma i aluminija. Cinka je, prema mjerenju iz 2019. godine, bilo 50-ak puta više od dopuštenih vrijednosti u EU-u. S ugljikovodicima (nafta, mazut i sl.) bilo je još gore. Naime, u vodi ih je bilo tri tisuće puta više nego što je dopušteno u industrijskim vodama u EU-u.
Ugrađeni pročišćivač otpadnih voda, koji je Grad Knin čekao više od desetljeća te platio više od 10 milijuna eura, pokazao se kao promašena investicija. Za pročišćivač je još 2020. izdana uporabna dozvola, no ona je nakon žalbe poništena i predmet je vraćen na ponovni postupak. Projekt je izvorno obuhvaćao uređaj trećeg stupnja pročišćavanja kapaciteta za 20.000 stanovnika, zajedno s rekonstrukcijom vodovodne i kanalizacijske mreže.
Cilj je bio spriječiti ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda prema slijevu rijeke Krke i poboljšati sustav odvodnje za područje Knina. Jedan od najvećih problema bio je što je pročišćivač izgrađen na močvarnom, nestabilnom tlu na lokaciji Bare. Zbog slijeganja terena i tehničkih poteškoća (sustav je kontinuirano tonuo) puštanje u puni rad više je puta odgađano, a na stranicama Hrvatskih voda projekt je i dalje označen kao "u provedbi".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....