StoryEditor
S mora i krajaNAUTIČKI TURIZAM

‘Krajnje je vrijeme da se pozabavimo zaštitom mora, to nam je najvrjedniji resurs na kojem sve počiva‘

Piše Ljubica Vuko/JL
13. kolovoza 2022. - 16:40
Vesna Ivić-Šimetin: Ako ne prijeđu na 'čiste energente', linijski brodari bi na budućim natječajima mogli izgubiti, pa bi nas u budućnosti, umjesto primjerice, Jadrolinije, mogli prevoziti prijevoznici iz drugih europskih državaVladimir Dugandžić/Cropix

Ne ulažemo dovoljno u zaštitu mora niti u zelenu tranziciju. Sada je krajnje vrijeme da se pozabavimo ekologijom i zaštitom mora, to nam je najvrjedniji resurs na kojem sve počiva, ističe Vesna Ivić-Šimetin, direktorica Regionalnog ureda Split Hrvatske udruge poslodavaca i direktorica HUP Udruge nautičkog sektora.

Često se ističe kako je Hrvatska omiljena destinacija za nautičare i kako je nautički turizam važan segment hrvatskog turizma, a nas je ovoga puta zanimalo što je u nautičkom sektoru ključno kako bi se ostvarili ciljevi zacrtani u zelenoj tranziciji, na europskom putu prema klimatskoj neutralnosti.

Govoreći o tome Vesna Ivić-Šimetin kaže kako se hibridni i brodovi na elektropogon već proizvode u hrvatskim škverovima, primjerice u šibenskom Iskra brodogradilištu 90 posto svih narudžbi čine hibridni brodovi, a u pripremi su i projekti potpuno električnih brodova, piše Jutarnji list.

- Ti su brodovi u Europi sadašnjost, a Hrvatska je zbog relativno kratkih relacija idealna zemlja za implementirati ih u linijsko brodarstvo. U svijetu već funkcioniraju linijski brodovi na vodik, a vidjeli smo i brod koji sakuplja plastiku, reciklira je i pretvara u vodik za gorivo. To je zaista fantastičan projekt i mislim da bi nama za Jadran trebao takav brod čime bismo znatno smanjili onečišćenje plastikom, a istovremeno bi proizvodili vlastito gorivo – ističe Vesna Ivić-Šimetin.

Čista energija

Dodaje kako je u hrvatskoj strategiji za vodik, navedeno da su vodik i gospodarstvo temeljeno na vodiku važni elementi zelene energetske tranzicije za ispunjavanje EU ciljeva vezanih uz čistu energiju i smanjenje emisije stakleničkih plinova. Vodik se, kaže, smatra čistim energentom te će kao takav imati važnu ulogu u više sektora (energetika, promet, industrija i dr.) s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova.

- Uspostava infrastrukture (punionica za vodik) predviđena je Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva HR, ali još uvijek nema natječaja iz EU fondova koji bi omogućili, primjerice lukama nautičkog turizma da izgrade punionice kojih na Jadranu sasvim sigurno nema. Dakle, sve na papiru izgleda sjajno, ali mi nismo stvorili preuvjete ni za elektropunionice za brodove, a kamoli za vodik. Bez sufinanciranja neće biti većih ulaganja važnih za ekologiju i zaštitu mora – naglašava.

Također ističe kako je u sektoru transporta vodika potrebno analizirati mogućnosti korištenja EU fondova, kreditnih linija i/ili nacionalnih programa s ciljem pružanja potpore gospodarstvenicima za lakši prijelaz na zeleno gospodarstvo.

image

Vesna Ivić-Šimetin direktorica je Regionalnog ureda Split Hrvatske udruge poslodavaca i direktorica HUP Udruge nautičkog sektora

Božidar Vukičević/Cropix

- Ako ne prijeđu na "čiste energente", linijski brodari bi na budućim natječajima mogli izgubiti, pa bi nas u budućnosti, umjesto primjerice, Jadrolinije, mogli prevoziti prijevoznici iz drugih europskih država – smatra Vesna Ivić-Šimetin.

Kad je o ekologiji riječ, naša sugovornica kaže i kako je važno napomenuti da ne postoji ni natječaj na koji se mogu prijaviti luke nautičkog turizma za izgradnju tankova za reciklažu i prihvat otpadnih voda sa brodova.

- Crna ili sanitarna otpadna voda sadržava toksine koji truju i ubijaju morske organizme te onečišćuju hranu iz mora. Crna otpadna voda sadržava patogene organizme, viruse i bakterije koje mogu uzrokovati bolesti ljudi, probavne bolesti i infekcije. Ona je opasnost za javno zdravlje ako se ispušta u akvatoriju za nautički turizam u kojem se ljudi kupaju. Upravo ih je zato potrebno odgovarajuće odlagati, a Hrvatska za to nije stvorila preduvjete. Zato je potrebno što prije reagirati i poticati luke nautičkog turizma na ulaganje u ekologiju, putem raspisanih natječaja i sufinanciranja takvih ulaganja – naglašava Ivić-Šimetin.

Pitanje koncesija

Također napominje kako se trenutno radi na izmjeni Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i kako svi koji posluju u nautičkom turizmu s nestrpljenjem očekuju bolji i pravedniji zakon.

- Da bismo poticali luke nautičkog turizma da više ulažu i nude još bolji nivo usluge za svoje goste, moramo riješiti problem produljenja koncesija na pomorskom dobru - kaže direktorica HUP Udruge nautičkog sektora.

Svakim danom, pojašnjava, povećava se broj marina kojima ističe koncesija, a neizvjesnost oko produljenja koncesije demotivira vlasnike marina da planiraju nova ulaganja u proširenje kapaciteta i povećanje ponude (pa i u ekologiju), čime automatski postaju slabije konkurentni u odnosu na druge marine.

- Drugim riječima, ako davatelj koncesije (županija ili Vlada) procijeni da je investicija koju je koncesionar uložio u marinu približno jednaka ili manje odstupa od investicijskog plana temeljem kojega je koncesionaru odobrena koncesija, te da je opseg poslovanja ostao isti, u takvom slučaju se koncesionaru koncesija može produljiti na zahtjev, bez raspisivanja natječaja. No ako sadašnja vrijednost investicije 50 posto ili više premašuje vrijednost početne investicije, u tom slučaju će davatelj koncesije raspisati novi natječaj na kojem postojeći koncesionar, koji je desetljećima ulagao u marinu, ne bi imao ama baš nikakvu prednost. Gubitak koncesije automatski znači i gašenje marine koja je koncesionar – zaključuje Vesna Ivić-Šimetin za Jutarnji list.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. rujan 2022 11:07