Suradnja poljičkih udruga i osnovnih škola po pitanju promocije poljičice i Poljica se nastavlja pa nakon svečanosti održane početkom veljače u hramu poljičke kulture na Priku u Omišu slijedi nova svetkovina poljičice kao nacionalnoga kulturnog dobra, ovaj put u hramu hrvatske kulture – u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u petak 26. travnja 2024., u 13 sati, navodi se na službenoj stranici Saveza za Poljica, koji je i inicirao upisivanje poljičice u Registar kulturnih dobara.
U organizaciji Saveza na zagrebačko predstavljanje Poljica i poljičke baštine krenula su i dva autobusa iz Splita.
Poljičke ‘relikvije‘ u NSK-u
Dobrodošlicu Poljičanima i štovateljima poljičke kulturne i povijesne baštine u ime domaćina izrazit će glavna ravnateljica prof. dr. sc. Ivanka Stričević te otvoriti prigodnu izložbu arhivske građe o Poljicima iz fonda NSK-a u Zagrebu, u kojoj se nalaze mnoge poljičke "relikvije", među kojima i Poljički statut iz godine 1665. Uz to bit će i izložba radova učenika poljičkih osnovnih škola na temu poljičice.
Potom slijedi sažeta videoprezentacija "Poljica – od slavne knežije do hrvatske povijesne regije", a nakon toga predavanje akademika Matea Žagara na naslovnu temu "O važnosti poljičice ili poljičke azbukvice" te završna arija iz opere "Mila Gojsalić" Jakova Gotovca "Oda zemlji" (Danko Anđelinović – Jakov Gotovac) u izvedbi prvakinje opere HNK-a Split Terezije Kusanović, uz klavirsku pratnju Darjane Blaće Šojat.
Na koncu je izvedba "Brijem na poljičicu!", učenika frizerskog usmjerenja SŠ "Jure Kaštelan" Omiš, čije su mentorice dr. sc. Elvira Sorić i Ankica Sučić (majstor frizer). Program koji se održava u povodu blagdana svetog Jure, zaštitnika Poljičke knežije, vodi poznata voditeljica Lejdi Oreb, stoji u objavi Saveza za Poljica.
Podsjetimo, upisom u Registar kulturnih dobara RH – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-7778 u studenome 2023., poljičko povijesno pismo poljičica dobilo je status nematerijalnoga kulturnog dobra Republike Hrvatske.
Savez za Poljica kao nositelj inicijative (uz Osnovnu školu "Srinjine"), u suradnji s drugim srodnim udrugama, školama i javnim ustanovama s područja povijesnih Poljica i uokolo njih, priredio je tim povodom svečanost pod nazivom "Poljičica - nacionalno kulturno dobro" u Ilirskome (glagoljaškome) sjemeništu na Priku u Omišu dana 1. veljače 2024.
Povijesno poljičko i hrvatsko pismo poljičica, premda, navodno, "mrtvo", oživilo je suradnju među poljičkim udrugama i njihovim susjedima, koja nije okončana proslavom na Priku, nego se nastavila na način da su gotovo svi suorganizatori spomenute svečanosti prihvatili ponudu da uz Savez za Poljica i Osnovnu školu "Srinjine" budu nositelji kulturnoga dobra "umijeća čitanja, pisanja i tiskanja poljičice" i time iskazali svijest o važnosti poljičice i njezina očuvanja za nove naraštaje.
Brinut će 29 subjekata
Nakon što ovaj prijedlog potvrdi Uprava za zaštitu kulturne baštine kojoj je isti upućen 6. ožujka 2024., o poljičici kao kulturnome dobru brinut će sveukupno čak 29 subjekata, i to 11 škola: OŠ "1. listopada 1942." (Čišla, Gata), OŠ "Dugopolje" (Dugopolje), OŠ "Gornja Poljica" (Srijane), OŠ "Jesenice" (Jesenice), OŠ "Josip Pupačić" (Omiš), OŠ "Srinjine" (Srinjine), OŠ "Strožanac" (Strožanac, Podstrana), OŠ "Dr. fra Karlo Balić" (Šestanovac), OŠ "Trilj" (Trilj), OŠ "Žrnovnica" (Žrnovnica) i Srednja škola "Jure Kaštelan" (Omiš).
O njoj će brinuti i 18 građanskih udruga: Društvo Poljičana "Sveti Jure" (Priko), Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Kostanje" (Kostanje), Klapa Pasika (Kostanje), Kulturno-umjetničko društvo "Dalmacija" (Dugi Rat), Kulturno-umjetničko društvo "Mile Gojsalić" (Kostanje), Kulturno-umjetnička udruga "Mosor" (Gata), Ogranak Matice hrvatske u Podstrani (Podstrana), Poljički dekanat (Tugare), Poljička likovna udruga "Krug" (Jesenice, Dugi Rat), Povijesni muzej Poljica (Gata), Pučki pivači Tugare (Tugare), Savez za Poljica (Poljica), Udruga "Jesenice" (Jesenice), Udruga zagrebačkih Poljičana "Sveti Jure" (Zagreb), Udruga "Žrvanj" (Žrnovnica), Zajednica tehničke kulture Grada Splita (Split), Zavičajna kuća Gornjih Poljica (Gornji Dolac) i Zvjezdano selo Mosor (Split).
Najdojmljivije govore na Priku izrekao je dvojac lidera Saveza za Poljica. Potpredsjednik, prof. dr. sc. Zoran Mihanović, istaknuo je da poljičica kao priznato nacionalno dobro sa svim svojim posebnostima ukazuje na Poljica i Poljičku knežiju.
– Ovo je prilika da se poljičica brendira, ali i da se Poljica definiraju kao povijesna regija. Poljičica je kao krvotok, povezuje sva kulturna dobra u Poljicima, a kulturna dobra su kulturni proizvodi. Ako gledamo u turističkom smislu, zašto posjećujemo gradove i države? Kulturna dobra stvaraju dodatnu gospodarsku vrijednost.
Oni koji baštine poljičku tradiciju trebaju sjesti zajedno za stol, Županija ili turističke zajednice mogu biti nositelji okupljanja lokalnih zajednica u cilju proglašenja Poljica povijesnom regijom i da se kao takva brendiraju. Jednom kada se sve to napravi, poduzetnički duh proradi, Poljičani će sami od sebe dalje sve stvoriti – kazao je prof. Mihanović.
Mjesto dobrog življenja
Isto naglašava i Ante Mekinić, predsjednik Saveza za Poljica:
– U ovoj svečanoj prilici, u ime Saveza za Poljica i ostalih poljičkih udruga suorganizatora, upućujem zamolbu splitsko-dalmatinskom županu i predstavnicima Poljicima nadležnih jedinica gradova i općina, da pokušaju objasniti državi Hrvatskoj kako Poljica napokon zaslužuju biti priznata kao suverena hrvatska povijesna regija, zbog čuvanja hrvatstva na nemirnoj povijesnoj razmeđi između Osmanskog i Mletačkog Carstva, koji su priznavali Poljica kao poseban entitet.
Zašto onda i naša država Hrvatska ne bi to isto učinila svome najljepšemu dijelu, bivšoj Poljičkoj knežiji, a danas tek povijesnim Poljicima, kako bismo imali sedam majki umjesto sedam maćeha. Molim vas da se založimo da Poljica dobiju taj status jer će time postati ono što već jesu – nacionalno kulturno dobro samo po sebi i mjesto dobrog življenja.