Meteorološke postaje ljetne temperature mjere prema strogo definiranim pravilima – u meteorološkim kućicama, dva metra iznad tla i u dubokoj sjeni. No takva mjerenja ne otkrivaju u potpunosti kakvoj je vrućini izloženo ljudsko tijelo tijekom boravka na otvorenom, piše 023.hr.
Najekstremniji uvjeti vladaju upravo u tankom sloju zraka neposredno iznad užarenog asfalta, kamena i zemlje, gdje temperature u najtoplijem dijelu dana mogu dosegnuti razine karakteristične za pustinje.
Prognostički modeli za današnji vrhunac toplinskog vala, oko 13 sati, pokazuju izražene temperaturne razlike na području dalmatinskog zaleđa.
Dok se službene temperature zraka kreću u okvirima očekivanima za snažan ljetni toplinski val, prizemni sloj zraka, na visini od svega pet centimetara, lokalno će prijeći granicu od 50 Celzijevih stupnjeva.
Najizraženija žega očekuje se na području Benkovca, Kistanja i prema Kninu, gdje modeli lokalno prognoziraju i do 51 °C.
Kombinacija ogoljenog tla, kamenite podloge i oskudne vegetacije dodatno pojačava zagrijavanje prizemnog zraka.
Razlog ovako visokih temperatura leži u načinu na koji se zagrijava atmosfera tijekom vedrih ljetnih dana.
Sunčeve zrake prvenstveno zagrijavaju tlo, koje potom akumuliranu toplinu vraća u okolni zrak. Upravo zato najniži sloj atmosfere postaje znatno topliji od zraka na standardnoj meteorološkoj visini, pa je temperatura u razini nogu često osjetno viša od one koju prikazuju službena mjerenja.
Iako je riječ o dobro poznatoj meteorološkoj pojavi, njezine posljedice mogu biti ozbiljne. Hodanje po užarenim gradskim površinama ili rad na otvorenom u ovakvim uvjetima dodatno opterećuju organizam i povećavaju rizik od toplinske iscrpljenosti te toplinskog udara.
Upravo zato stvarni osjećaj vrućine može biti znatno intenzivniji od onoga što sugerira službena prognoza.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....