Šok u šumama Hrvatske: s vukovima se događa nešto što nitko nije očekivao – mnogi će biti iznenađeni

Hrvatska priprema novi plan upravljanja populacijom vukova nakon što je Europska komisija predložila promjenu statusa vuka sa „strogo zaštićene“ na „zaštićenu“ vrstu. Ova promjena daje članicama Europske unije veću fleksibilnost u upravljanju populacijom ove vrste. Novi plan, koji je trenutno u javnom savjetovanju do 22. siječnja, desetogodišnji je dokument usmjeren na smanjenje sukoba između vukova i ljudi, očuvanje važnog ekološkog značaja vrste te aktivno uključivanje lokalnih zajednica u praćenje i suživot s vukovima.

Plan uvodi zonaciju, čime se definiraju područja visoke ekološke pogodnosti s minimalnim sukobom s ljudima te zone posebnog upravljanja gdje se primjenjuju ciljani programi, uključujući uklanjanje problematičnih jedinki. Predviđena je i izrada standardiziranih protokola za različite situacije te uspostava nacionalnog programa praćenja populacije. Posebna pažnja posvećena je sprječavanju križanja vuka sa psima lutalicama kako bi se očuvala genetska cjelovitost vrste, a mjere uključuju uklanjanje i sterilizaciju pasa lutalica, suzbijanje ilegalnih odlagališta otpada te genetsko testiranje i uklanjanje hibrida iz prirode.

Populacija vuka je povoljna samo u alpskoj regiji, dok je u kontinentalnoj i mediteranskoj regiji stanje nepovoljno. Od 2019. do 2023.  godine u Hrvatskoj su zabilježena 43 čopora vukova, prosječne veličine pet do šest jedinki, od kojih mnogi prelaze granice s okolnim državama. Plan predviđa poboljšanje povezanosti ključnih staništa dinarsko-balkanske populacije, učinkovitije korištenje zelenih mostova i nadvožnjaka te izradu nove karte pogodnosti staništa koja uključuje reproduktivna područja vuka.

Konflikti između ljudi i vukova najčešće nastaju zbog napada na stoku, osobito ovce i koze, a situaciju pogoršavaju smanjenje i fragmentacija staništa, smanjenje plijena u prirodi te širenje ljudskih aktivnosti u bivša staništa vukova. Rješenja uključuju preventivne mjere poput električnih ograda i pastirskih pasa, adekvatno čuvanje stoke, kontinuirane isplate odšteta za nastale štete te edukaciju i informiranje stanovništva. Stručnjaci ističu da stavovi javnosti i prihvaćanje velikih zvijeri ključni za uspješno očuvanje populacije, a na prihvaćanje utječu percepcija prijetnje po imovinu i sigurnost, socio-demografski čimbenici, prethodna iskustva s divljim životinjama i doživljaj veličine populacije.