Šumom odjekuju pucnji! Gotovo 68.000 ih je odstrijeljeno - što se događa?

Zbog afričke svinjske kuge pojačan je odstrel divljih svinja. U ovoj lovnoj sezoni u Hrvatskoj odstrijeljeno je 67.837 grla, no podaci po županijama nisu jednako dostupni.

Afrička svinjska kuga posljednjih je godina snažno promijenila način upravljanja populacijom divljih svinja u Hrvatskoj. Uz redoviti lov, na terenu se provode i pojačane mjere s ciljem smanjenja brojnosti divljih svinja i usporavanja širenja virusa koji je ozbiljna prijetnja domaćoj svinjogojskoj proizvodnji.

Razmjeri provedenih mjera najbolje se vide u brojkama. U lovnoj sezoni 2025./2026. u Hrvatskoj je odstrijeljeno ukupno 67.837 divljih svinja, gotovo polovina više nego sezonu prije, kad ih je iz lovišta uklonjeno približno 45.400.

Povećanje odstrela nije slučajno. Divlje svinje imaju važnu ulogu u epidemiologiji afričke svinjske kuge jer virus mogu prenositi među sobom, ali i preko lešina, krvi i drugih kontaminiranih materijala. Za čovjeka virus nije opasan, ali on može nenamjerno pridonijeti njegovu širenju, primjerice preko obuće, odjeće, opreme ili vozila.

Slavonija i dalje u središtu mjera

Najintenzivnije mjere provode se na području istočne Hrvatske, gdje je afrička svinjska kuga posljednjih godina bila najveći problem.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji tijekom prethodne lovne sezone odstrijeljeno je 1355 divljih svinja, odnosno 540 više nego sezonu prije.

U Osječko-baranjskoj županiji, u jednom od službenih presjeka provedbe interventnih mjera, evidentirano je 1299 odstrijeljenih divljih svinja.

U Požeško-slavonskoj županiji zabilježeno je 560 odstrijeljenih grla.

Podaci iz drugih dijelova zemlje pokazuju da se mjere provode i izvan tradicionalnih žarišta. Na području Zadarske županije, na otoku Molatu, odstrijeljeno je 80 divljih svinja.

Svinjska kuga

Kod tumačenja brojki treba biti oprezan. Broj od 67.837 odstrijeljenih divljih svinja odnosi se na ukupni odstrel tijekom lovne sezone i ne znači da su sva ta grla odstrijeljena isključivo zbog afričke svinjske kuge.

Treba razlikovati redoviti i interventni lov, odnosno obvezni odstrel povezan s mjerama protiv ASK-a, te broj divljih svinja kod kojih je laboratorijski potvrđena zaraza.

Upravo zato podatke o odstrelu nije moguće jednostavno izjednačiti s brojem slučajeva afričke svinjske kuge.

Smanjivanje gustoće populacije divljih svinja jedna je od mjera kojima se nastoji smanjiti mogućnost širenja virusa. Poseban su problem područja na kojima su divlje svinje i domaće svinje relativno blizu, kao i mjesta na kojima se virus može zadržati u okolišu putem uginulih životinja.

Za lovce pritom vrijede stroga biosigurnosna pravila. Svaka pronađena uginula ili bolesna divlja svinja može biti važna za epidemiološko praćenje, pa se takve životinje ne smiju premještati niti se smije njima nepotrebno rukovati.

Broj od 67.837 odstrijeljenih divljih svinja pokazuje koliko su se mjere upravljanja populacijom pooštrile. No istodobno otvara i pitanje dugoročnog upravljanja populacijom divljih svinja, posebice u područjima gdje je afrička svinjska kuga već prisutna.

Borba protiv ASK-a tako se ne vodi samo u svinjcima i na farmama. Velik dio tereta nalazi se i u lovištima, gdje se svaka pronađena lešina, svaki potvrđeni slučaj i svaki provedeni odstrel uklapaju u širu strategiju ograničavanja širenja bolesti.

Jedno je sigurno: odstrel gotovo 68 tisuća divljih svinja u samo jednoj sezoni jasno pokazuje razmjere problema, ali i intenzitet mjera koje se provode na terenu.