Vlada sanira ‘crno brdo‘ u Biljanima Donjim, a ono šibensko je se ne tiče?! Sjeća li se tko da se radi o istoj troski?

stdClass Object ( [id] => 1358229 [title] => Vlada sanira ‘crno brdo‘ u Biljanima Donjim, a ono šibensko je se ne tiče?! Sjeća li se tko da se radi o istoj troski? [alias] => vlada-sanira-crno-brdo-u-biljanima-donjim-a-ono-sibensko-je-se-ne-tice-sjeca-li-se-tko-da-se-radi-o-istoj-troski [catid] => 452 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Prije desetak godina iz Šibenika je u Biljane Donje dislociran i na otvorenom nezakonito deponiran dio šibenske troske, oko 150 tona otpadnog materijala bivše Tvornice elektroda i ferolegura. Mještani Biljana nisu šutke prihvatili neželjeni otpad u svom dvorištu, digli su glas i tužili RH Europskom sudu za ljudska prava zbog ugrožavanja zdravlja i života.

Sud je presudio njima u korist i državi naložio hitnu sanaciju opasnog “Crnog brda”. No država nije žurila s čišćenjem terena u Biljanima Donjim, pa će danas po presudi Suda EU-a iz 2019. morati platiti oko 25 milijuna eura za sanaciju, plus dodatnu višemilijunsku kaznu zbog toga što nije provela sanaciju po presudi Suda EU-a.

---

Zanimljivo, na lokaciji Biljane Donje Sud je utvrdio da se radi o opasnom materijalu koji se mora s lokacije ukloniti i zemljište sanirati. No, što razlikuje trosku u Biljanima od troske u Šibeniku oko koje nitko već više od dva desetljeća ne razbija glavu? Ništa, baš ništa, jer radi se o istoj troski koja je samo djelomično premještena s lokacije u Šibeniku na onu u Biljanima Donjim. Zapravo, razlikuju se samo po tretmanu države, jer onu u Biljanima država će sanirati o svom trošku, a onu preostalu u Šibeniku će nastaviti ignorirati. Kao da je nema! Zašto je tomu tako?

‘Ovce za klanje‘

Zato što su mještani Biljana odbili biti “ovce za klanje” i ustrajali su u zaštiti svojih prava, što je rezultiralo presudom Suda EU-a i obvezom države da “Crno brdo” u roku od dvije godine ukloni s lica zemlje. U Šibeniku niti je bilo prosvjeda, kamoli tužbi protiv države čije su institucije zarađivale na sanaciji TEF-a i skupo je Gradu naplaćivale, iako sanacija nikad nije doista i dovršena. Zdravlje Šibenčana, čini se, nije bilo ničija briga…

Vlada je 24. kolovoza prošle godine donijela Zaključak o sanaciji odlagališta otpada na lokaciji Biljane Donje i njime opet zadužila Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da osigura potrebna sredstva i provede sanaciju lokacije u roku od dvije godine od donošenja zaključka. Dakle, sve bi moralo biti završeno do ljeta 2025. godine.

Početkom siječnja ove godine Fond je objavio natječaj za provedbu postupka javne nabave za izvođače radova na uklanjanju otpadne troske, Crnog brda u Biljanima Donjim. Državni proračun će to stajati 25 milijuna eura. Ali, tom iznosu treba pridodati i “penale” zbog nepoštivanja sudske odluke, odnosno kašnjenja u sanaciji “Crnog brda” i neispunjavanja obveza iz Okvirne direktive o otpadu, a oni su višemilijunske vrijednosti! Da nije bilo “penala”, tko zna, možda bi RH i dalje ignorirala presudu Suda EU-a…

---

---

Ovako, pomalo su se uplašili iznosa koji je Europska komisija predložila Sudu EU-a u lanjskoj tužbi, a po kojoj bi se od Hrvatske tražilo plaćanje paušala od 840 eura pomnoženog s brojem dana od dana donošenja presude do dana njezine provedbe, s minimalnim paušalom od 392 tisuće eura i novčanom kaznom od 7560 eura po danu od donošenja presude do konačne sanacije. Sve u svemu, ta bi neodgovornost i indolencija Vlade ovog trenutka dosegla barem 1,5 milijuna eura samo kazne, a dok se angažiraju izvođači i započnu radovi na sanaciji skupit će se tu još skupih penala!

Ignoriranje presude

Tek da se zna, zbog nezakonitog odlagališta Biljane Donje Europska komisija je radi ignoriranja presude Suda EU-a iz 2019. Hrvatsku više puta opominjala, da bi pod prijetnjom kazne Vlada reagirala i u kolovozu 2023. donijela Zaključak o sanaciji “Crnog brda”. Prethodno je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine trosku pokušalo prodati kao građevinski materijal, ali nije bilo zainteresiranih.

Vlada donosi Zaključak i zadužuje Fond da osigura sredstva i provede sanaciju lokacije u roku od dvije godine, odnosno do 24. kolovoza 2025. godine. Rok za dostavljanje ponuda potencijalnih izvođača radova na sanaciji Crnog brda istječe 5. veljače. Koliko će sanacija trajati, ovisi o metodi koju će izvođač odabrati kao optimalnu, pa je moguće da potraje 16 ili 36 mjeseci, pri čemu je rok od 16 mjeseci za uklanjanje s lokacije, zbrinjavanje i oporabu otpadne troske, plus dodatnih 20 mjeseci samo za oporabu preostale količine troske.

U obrazloženju zaključka Vlade navodi se da je još u listopadu 2019., nakon opomene Europske komisije Hrvatskoj, zbog neprovođenja sudske odluke, kao nositelj aktivnosti utvrđeno Ministarstvo graditeljstva koje je poduzelo niz aktivnosti i naručilo nekoliko vještačenja, pa i od IGH d.d. (u ožujku 2020.), kada je utvrđeno da talionička troska u Biljanima Donjim (na nekretnini u vlasništvu RH) ima mogućnosti upotrebe u građevinarstvu.

Vlada je na prijedlog Ministarstva gospodarstva donijela Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2023. do 2028. iz kojeg je jasno vidljivo da je kao projekt sanacije “crnih točaka”, kao “crna točka” uvršteno i odlagalište Biljane Donje. Na temelju toga je Ministarstvo graditeljstva predložilo Vladi da zaduži Ministarstvo gospodarstva da donese odluku o sanaciji lokacije onečišćene otpadom Biljane Donje te da Fond osigura sredstva i provede sanaciju.

---

---

Zadužen je Grad

Zanimljivo je da je u mandatu premijera Zorana Milanovića Vlada 2012. donijela odluku kojom se daje suglasnost Upravnom odboru Fonda za odobravanje zajma Tvornici elektroda i ferolegura (TEF d.d.), od 10 milijuna kuna, za nastavak sanacije okoliša bivše tvornice. Pritom se Vlada poziva na Strategiju gospodarenja otpadom kojom je predviđena sanacija lokacija kontaminiranih opasnim otpadom, a jedna od tih lokacija je, kako je navedeno u Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2007. do 2015., i područje bivše Tvornice elektroda i ferolegura. No, unatoč tome, Grad se zadužuje za sanaciju bivše državne tvornice, iako je to bila obveza države.

Otkako je dio troske iz Šibenika dislociran u Biljane Donje (svibanj 2010.), tamošnje stanovništvo uporno je prosvjedovalo, a u rujnu 2013. podnijelo i tužbu EK-u, tvrdeći da je riječ o otpadu koji izravno ugrožava zdravlje ljudi i okoliš, hrvatska Vlada je uporno pokušavala trosku proglasiti nusproizvodom, a potom i bezopasnim, inertnim otpadom.

No, u obrazloženju presude Suda EU-a (svibanj 2019.) decidirano se kaže da “ispitivanja koja je provela RH, uopće nisu dokazala da ne postoji opasnost za okoliš.

Nasuprot tome, u njima je istaknut određen broj elemenata na temelju kojih je moguće zaključiti da je predmetna troska, odložena u Biljanima Donjim, opasna za okoliš i zdravlje ljudi. Tako je – kaže se u obrazloženju presude – izvještaj o ispitivanju koji je izradio Hrvatski geološki institut, naveden u točki 25. presude, pokazao da je od 25 analiziranih uzoraka, 18 imalo povišene koncentracije policikličkih aromatskih ugljikovodika, tako da troska ne ispunjava uvjete koje hrvatsko zakonodavstvo zahtijeva kako bi se mogla smatrati inertnim otpadom. Povišene koncentracije policikličkih aromatskih ugljikovodika također omogućuju zaključak da se tvar koja potječe od predmetne troske raspršuje u okoliš putem zraka ili podzemnih voda”.

Sanacija zemljišta ex TEF-a provodi se od 2004. kroz dva paralelna procesa: sanacija silikomanganske troske zaostale u procesu proizvodnje ferolegura te sanacija katrana i fenola zaostalih u proizvodnji elektroda. Za sanaciju troske bio je angažiran TSB Institut Zagreb i MLM Group d.o.o. Zagreb od 2007. do 2011. kada se korisni metal mljevenjem odvajao od nekorisnog agregata kamena. Korisnog je dijela bilo 5-6 posto i izvezen je iz TEF-a.

Zadarska tvrtka Sirovina odlagalište u srpnju 2008. počela je radove na sanaciji opasnog otpada. Ispostavilo se da predviđeni postupak oporabe – solidifikacija – nije primjeren, pa se moralo pristupiti izmjeni dokumentacije (koja je dodatno plaćena!) i termičkoj obradi otpada.

Tvrtka iz Zadra je obavila pripremne radove, iskope i mljevenje materijala za solidifikaciju, a kad se pokazalo da je to neprikladna metoda, dovršili su odlaganje hrpa materijala različitog stupnja kontaminacije i time njihova aktivnost prestaje. Potom je javnim natječajem kao izvođač radova na termičkoj obradi opasnog otpada izabran drniški GIRK Kalun koji je obradio tek dio materijala, a već time je izazvao nezadovoljstvo Drnišana i otpor zbog opasnosti za zdravlje stanovnika i okoliš.

Tvrtka OIKON d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju, u prosincu 2014. dostavlja Gradu izvješće o provedenoj sanaciji TEF-a. No, Fond predlaže dodatno čišćenje – točkasto, te zbrinjavanje kao opasnog otpada materijala s dvije kontaminirane lokacije. Grad Šibenik je 2018. ponovo angažirao tvrtku OIKON da provede nove analize te je utvrđeno da je za konačnu sanaciju potrebno osigurati još oko milijun kuna.

---

---

Međunarodni natječaj

No, prije objavljivanja međunarodnog javnog poziva za iskazivanje interesa potencijalnih investitora za ulaganje na prostoru TEF-a, po narudžbi EBDR-a tvrtka ARUP je izradila analizu u kojoj se kaže da iz relevantnih elaborata i izvješća o završenoj sanaciji nije moguće zaključiti da je ona doista završena, iako je u Planu gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2017.- 2022. eksplicite navedeno da je prostor TEF-a saniran još 2015. (!?). ARUP otkriva još tri “crne točke” i predviđa da bi za finalnu sanaciju zemljišta trebalo oko 3 milijuna eura (?).

U međuvremenu, na prostoru šibenskog TEF-a, odakle je “crno brdo” prije više od deset godina stiglo u Biljane Donje, Grad Šibenik ima velike planove, unatoč tamošnjim “crnim brdima” za koja se nada da će budući investitori prihvatiti obvezu sanacije. Zašto trosku u Biljanima sanira država, a ona u Šibeniku pada na teret Grada koji je za navodnu sanaciju dosad platio milijune, što Fondu, što izvođačima, a da zemljište nikad nije sanirano? Sada se Grad Šibenik pokušava spasiti od dodatnog troška sanacije tako da ga prevaljuje na investitore. A što ako ih ne bude?

Konačno, pitanje svih pitanja jest je li gradskoj vlasti, izabranoj voljom građana na demokratskim izborima kako bi upravljala gradskim resursima u najboljem interesu građana, važnije naći investitore koji će po svojoj slobodnoj volji ulagati u određene sadržaje (hoteli, stanovi, garaže…) na prostoru nekadašnje tvornice, ili je apsolutni prioritet zdravlje stanovnika i čist okoliš?
O svemu tome tražili smo očitovanje šibenskog pročelnika za upravljanje gradskom imovinom Tihomira Paškova, koji je dugo bio i prvi čovjek TEF-a u razgradnji, ali do zaključenja teksta odgovor nismo dobili.

Prostor TEF-a u \u0161ibenskoj gradskoj \u010detvrti Crnica s brdima troske<\/p>","

Tko \u0107e ovo ukloniti i kada?<\/p>","

Naru\u0161ena gradska vizura<\/p>","","

Prostor TEF-a u šibenskoj gradskoj četvrti Crnica s brdima troske

[popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/01/25/26443882.png [title] =>

Prostor TEF-a u šibenskoj gradskoj četvrti Crnica s brdima troske

Nikša Stipaničev/Cropix ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/01/25/26244215.jpg [title] =>

Tko će ovo ukloniti i kada?

Nikša Stipaničev/Cropix ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/01/25/26244218.jpg [title] =>

Narušena gradska vizura

Nikša Stipaničev/Cropix ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/01/25/26244212.jpg [title] => Nikša Stipaničev/Cropix ) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/01/25/24357890.jpg [title] =>

Saborski zastupnik Hrvoje Zekanović je često upozoravao na probleme TEF-a

Nikša Stipaničev/Cropix ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Prije desetak godina iz Šibenika je u Biljane Donje dislociran i na otvorenom nezakonito deponiran dio šibenske troske, oko 150 tona otpadnog materijala bivše Tvornice elektroda i ferolegura. Mještani Biljana nisu šutke prihvatili neželjeni otpad u svom dvorištu, digli su glas i tužili RH Europskom sudu za ljudska prava zbog ugrožavanja zdravlja i života.

Sud je presudio njima u korist i državi naložio hitnu sanaciju opasnog “Crnog brda”. No država nije žurila s čišćenjem terena u Biljanima Donjim, pa će danas po presudi Suda EU-a iz 2019. morati platiti oko 25 milijuna eura za sanaciju, plus dodatnu višemilijunsku kaznu zbog toga što nije provela sanaciju po presudi Suda EU-a.

---

Zanimljivo, na lokaciji Biljane Donje Sud je utvrdio da se radi o opasnom materijalu koji se mora s lokacije ukloniti i zemljište sanirati. No, što razlikuje trosku u Biljanima od troske u Šibeniku oko koje nitko već više od dva desetljeća ne razbija glavu? Ništa, baš ništa, jer radi se o istoj troski koja je samo djelomično premještena s lokacije u Šibeniku na onu u Biljanima Donjim. Zapravo, razlikuju se samo po tretmanu države, jer onu u Biljanima država će sanirati o svom trošku, a onu preostalu u Šibeniku će nastaviti ignorirati. Kao da je nema! Zašto je tomu tako?

‘Ovce za klanje‘

Zato što su mještani Biljana odbili biti “ovce za klanje” i ustrajali su u zaštiti svojih prava, što je rezultiralo presudom Suda EU-a i obvezom države da “Crno brdo” u roku od dvije godine ukloni s lica zemlje. U Šibeniku niti je bilo prosvjeda, kamoli tužbi protiv države čije su institucije zarađivale na sanaciji TEF-a i skupo je Gradu naplaćivale, iako sanacija nikad nije doista i dovršena. Zdravlje Šibenčana, čini se, nije bilo ničija briga…

Vlada je 24. kolovoza prošle godine donijela Zaključak o sanaciji odlagališta otpada na lokaciji Biljane Donje i njime opet zadužila Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da osigura potrebna sredstva i provede sanaciju lokacije u roku od dvije godine od donošenja zaključka. Dakle, sve bi moralo biti završeno do ljeta 2025. godine.

Početkom siječnja ove godine Fond je objavio natječaj za provedbu postupka javne nabave za izvođače radova na uklanjanju otpadne troske, Crnog brda u Biljanima Donjim. Državni proračun će to stajati 25 milijuna eura. Ali, tom iznosu treba pridodati i “penale” zbog nepoštivanja sudske odluke, odnosno kašnjenja u sanaciji “Crnog brda” i neispunjavanja obveza iz Okvirne direktive o otpadu, a oni su višemilijunske vrijednosti! Da nije bilo “penala”, tko zna, možda bi RH i dalje ignorirala presudu Suda EU-a…

---

---

Ovako, pomalo su se uplašili iznosa koji je Europska komisija predložila Sudu EU-a u lanjskoj tužbi, a po kojoj bi se od Hrvatske tražilo plaćanje paušala od 840 eura pomnoženog s brojem dana od dana donošenja presude do dana njezine provedbe, s minimalnim paušalom od 392 tisuće eura i novčanom kaznom od 7560 eura po danu od donošenja presude do konačne sanacije. Sve u svemu, ta bi neodgovornost i indolencija Vlade ovog trenutka dosegla barem 1,5 milijuna eura samo kazne, a dok se angažiraju izvođači i započnu radovi na sanaciji skupit će se tu još skupih penala!

Ignoriranje presude

Tek da se zna, zbog nezakonitog odlagališta Biljane Donje Europska komisija je radi ignoriranja presude Suda EU-a iz 2019. Hrvatsku više puta opominjala, da bi pod prijetnjom kazne Vlada reagirala i u kolovozu 2023. donijela Zaključak o sanaciji “Crnog brda”. Prethodno je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine trosku pokušalo prodati kao građevinski materijal, ali nije bilo zainteresiranih.

Vlada donosi Zaključak i zadužuje Fond da osigura sredstva i provede sanaciju lokacije u roku od dvije godine, odnosno do 24. kolovoza 2025. godine. Rok za dostavljanje ponuda potencijalnih izvođača radova na sanaciji Crnog brda istječe 5. veljače. Koliko će sanacija trajati, ovisi o metodi koju će izvođač odabrati kao optimalnu, pa je moguće da potraje 16 ili 36 mjeseci, pri čemu je rok od 16 mjeseci za uklanjanje s lokacije, zbrinjavanje i oporabu otpadne troske, plus dodatnih 20 mjeseci samo za oporabu preostale količine troske.

U obrazloženju zaključka Vlade navodi se da je još u listopadu 2019., nakon opomene Europske komisije Hrvatskoj, zbog neprovođenja sudske odluke, kao nositelj aktivnosti utvrđeno Ministarstvo graditeljstva koje je poduzelo niz aktivnosti i naručilo nekoliko vještačenja, pa i od IGH d.d. (u ožujku 2020.), kada je utvrđeno da talionička troska u Biljanima Donjim (na nekretnini u vlasništvu RH) ima mogućnosti upotrebe u građevinarstvu.

Vlada je na prijedlog Ministarstva gospodarstva donijela Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2023. do 2028. iz kojeg je jasno vidljivo da je kao projekt sanacije “crnih točaka”, kao “crna točka” uvršteno i odlagalište Biljane Donje. Na temelju toga je Ministarstvo graditeljstva predložilo Vladi da zaduži Ministarstvo gospodarstva da donese odluku o sanaciji lokacije onečišćene otpadom Biljane Donje te da Fond osigura sredstva i provede sanaciju.

---