Srpsko narodno vijeće (SNV) i Vijeće srpske nacionalne manjine Šibensko-kninske županije organiziraju komemoraciju za civilne žrtve rata ubijene tijekom i nakon VRA "Oluja" u selu Plavnom i njegovom zaseoku Grubori, pored Knina, koja će biti održana u utorak 25. kolovoza. Komemoracija će početi u 11 sati u Plavnom pored križa postavljenog za žrtve sela Plavno, a nastavit će se u zaseoku Grubori kod križa postavljenog za tamošnje žrtve.
Zbog ubojstva šestero starijih mještana srpske nacionalnosti u Gruborima dva puta sudilo se bivšim pripadnicima Antiterorističke jedinice Lučko. U oba slučaja oslobođeni su zbog nedostatka dokaza. Vrhovni sud u presudi je ustvrdio da se ratni zločin u Gruborima pokušao - zataškati.
Iako je sama akcija "Oluja" završena u svega nekoliko dana, tijekom sljedeća dva mjeseca na oslobođenom teritoriju provodila se operacija “Oluja-Obruč”, u kojoj su sudjelovale i jedinice Specijalne policije. Operacija se provodila u cilju pretraživanja terena od zaostalih pripadnika protivničkih srpskih jedinica, kao i uklanjanja zaostalog oružja i streljiva. Operacija je također imala za cilj i uspostavu sigurnosti.
U okviru ove operacije pripadnici specijalne policije ATJ Lučko su dan prije prolaska “Vlaka slobode”, upućeni 25. kolovoza 1995. na zadatak pretrage terena na području mjesta Plavno, uključujući i zaselak Grubore (općina Knin). Jedinica od 30-40 vojnika stigla je u Plavno, a njihova je akcija završila zločinom.
Istoga se dana, naime, većina preostalih mještana Grubora zaputila u zgradu Osnovne škole u Plavnom kako bi se prijavili UNPROFOR-u, dok je nekolicina, uglavnom starijih mještana, ostala u zaselku. Putem su uočili grupu vojnika koja se kretala selom, a ubrzo zatim, začuli su pucnjeve i uočili kako gore kuće u njihovu zaseoku. Nekoliko njih odmah se zaputilo natrag u Grubore, gdje su na nekoliko različitih lokacija pronašli tijela usmrćenih srodnika, a većina je kuća bila u plamenu.
Tom prilikom u Gruborima su ubijeni Jovo Grubor (65), Miloš Grubor (80), Đuro Karanović (45), Milica Grubor (51), Marija Grubor (90), Jovan Grubor (73). Predstavnici Centra za ljudska prava UN-a o ubijenim civilima i zapaljenim kućama obavijestili su nadležna tijela Republike Hrvatske. Istraga zločina je započela tek 2001. nakon višestrukih upita međunarodnih institucija.
Nakon više od četrnaest godina, 16. prosinca 2009., prihvaćen je prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske da se pred Županijskim sudom u Zagrebu provedu posebne istražne radnje u postupku protiv nepoznatog počinitelja zločina u naselju Grubori zbog teškog kršenja međunarodnog prava i počinjenja kaznenog djela ratnog zločina. Zagrebački ŽDO podignuo je u prosincu 2010. optužnicu protiv trojice pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko: Franje Drlje, Bože Krajine i Igora Benete, koji je u međuvremenu pronađen obješen.
U tijeku suđenja više je svjedoka, prema priopćenju Documente, svjedočilo o prikrivanju zločina i pripremi lažnih izvješća, „kako bi se prikrila odgovornost zapovjednika i počinitelja ratnog zločina i neutraliziralo nezadovoljstvo predstavnika međunarodne zajednice“, kako se navodi u konačnoj presudi Vrhovnog suda RH. Prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu utvrđeno je da su zločin nedvojbeno počinili pripadnici ATJ Lučko, ali su svi optuženi oslobođeni.
“U Gruborima je počinjen strašan zločin, počinili su ga pripadnici ATJ Lučko. Ubijeni su nevini, stari ljudi ispred svojih kuća. Za to nema nikakva opravdanja”, izjavio je sudac Zdravko Majerović tijekom izricanja oslobađajuće presude na Županijskom sudu u Zagrebu (6. lipnja 2014.) dvojici optuženika.
Ponovljeno suđenje 2016. završilo je istim ishodom, uz napomenu suda da je na djelu „vrlo čvrst zavjet šutnje“. Tijekom postupka i iz priloženih dokaza Sud nije sa sigurnošću uspio utvrditi da su upravo optuženici krivi za usmrćenje civila u Gruborima.
"Umjesto učinkovitog otkrivanja odgovornih za ubojstva civila, samo zato što su bili Srbi, i paljenje kuća u zaseoku Grubori, samo zato što u njima žive Srbi, na djelu je bila sramotna konstrukcija o izmišljenom četničkom napadu i bešćutna ignorancija ratnog zločina protiv civilnog stanovništva“, stoji u odluci Vrhovnog suda kojom je u rujnu 2019. potvrđena oslobađajuća prvostupanjska presuda donesena u ponovljenom postupku.
Mediji su tada pisali da su suđenju "neki svjedoci promijenili iskaze, a neki izgubili sjećanje".
Za zločin u Gruborima nitko nije osuđen. Zoran Milanović bio je prvi hrvatski predsjednik koji je sudjelovao na komemoraciji u Plavnom i Gruborima, a 2020. je izjavio:
"U ime koje proklete pravde djeluju ljudi koji su mogli ubiti nevine civile. Ovo je nagrdilo hrvatsku reputaciju koja do tada nije bila loša, reputaciju države koja je napadnuta. Ona je kompromitirala i ugled jedne postrojbe hrvatske policije koja je uspjela čitav rat boriti se i izlagati se pogibelji na jedan junački, primjeran i pošten način. To je specijalna policija. Nakon ovoga više ništa nije isto. Moralni užas i šteta koja je nanesena."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....