StoryEditorOCM
Šibenikvažni savjeti

Salmonela poharala Šibenčane; mislili smo da je ova hrana najrizičnija, pogriješili smo! Najopasnije su ove pogreške...

Piše Krešimir Gulin
21. kolovoza 2026. - 14:40
/Shutterstock
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

– Nije ovo ni prva, a ni zadnja salmonela – kazivala nam je jedna iskusna šibenska liječnica kada smo s njom razgovarali o crijevnoj virozi koja je preteklih dana poharala Krešimirov grad. Ona je to kazala u kontekstu činjenice da se ta neugodna bakterija nerijetko pojavljuje baš u ljetnim mjesecima.

Teško je kontrirati uglednoj liječnici, međutim salmoneloza koja se pojavila u Šibeniku barem po nekoliko stvari nikako nije uobičajena.

Prije svega, nikako se ne smije zanemariti činjenica da je u posljednja dva tjedna neugodna bolest uhvatila najmanje 30-ak pacijenata, koji su se, prema podacima šibensko-kninskog Zavoda za javno zdravstvo, javljali izabranim liječnicima ili na Objedinjeni hitni bolnički prijem u Šibeniku.

– Većina oboljelih sa srednje teškom kliničkom slikom ili blažim oblikom bolesti liječi se ambulantno, dok je kod troje pacijenata s težom kliničkom slikom provedena hospitalizacija, ali saznajemo da su već bolje.

Inače, kod oboljelih su zabilježeni povišena tjelesna temperatura, zimica, mučnina te proljev, uz vodenaste stolice, od nekoliko do 20-ak stolica dnevno – izvijestili su nas iz Zavoda za javno zdravstvo.

Kako doznajemo, dvoje od troje hospitaliziranih su djeca, što i ne čudi budući da najmlađi najteže nadoknađuju gubitak elektrolita tijekom trajanja infekcije, a što je posljedica učestalih proljeva i povraćanja.

– Obično se najteže posljedice zaraze manifestiraju baš kod najmlađih i najstarijih pacijenata, kao i kod kroničnih bolesnika zbog moguće dehidracije – objasnila nam je dr. Ivana Skorić, ravnateljica Opće bolnice Šibensko-kninske županije.

– Osim osnovnih higijenskih mjera, a tu mislim na redovito pranje ruku, naročito nakon stolice ili mokrenja, jako je važna adekvatna hidracija. To znači da moramo piti pomalo, tijekom cijelog dana. Što se tiče unošenja eletrolita, to možemo činiti jedenjem slanih štapića ili banane, ali opet polagano – veli dr. Skorić.

Još jedna specifičnost šibenske zaraze salmonelom, koja odmah upada u oči, jest činjenica da su svi pacijenti, prema informacijama ZJZ-a, jeli pečenu svinjetinu.

Mnoge je to začudilo, budući da se u javnosti kao hrana koja uzrokuje salmonelu najčešće spominju jaja, majoneza, kolači... Međutim, stvarnost je puno složenija. Ili, postoji puno čimbenika i pogrešaka koji mogu dovesti do zaraze salmonelom.

Svake godine milijuni ljudi diljem svijeta obole od salmoneloze, bakterijske infekcije koja najčešće nastaje upravo u našim kuhinjama. Iako mnogi misle da je dovoljno dobro skuhati hranu, to nije baš točno.

Naime, salmonela je rezultat niza pogrešaka u pripremi i čuvanju namirnica koje se lako mogu izbjeći. Premda ova bakterija ne prašta nemar, panika nije potrebna. Uz pravilno rukovanje hranom, održavanje higijene i podršku prirodnim mjerama koje jačaju organizam, rizik od infekcije može se značajno smanjiti.

Postoje brojni načini kako zaštititi sebe i svoju obitelj, i to uz prirodne načine prevencije koji podržavaju zdravlje probavnog sustava i imunitet. Ako se infekcija ipak dogodi, postoje i prirodne metode podrške redovitom liječenju kako bi osnažili tijelo i imunitet za borbu.

Salmonelom se može zaraziti na razne načine, ali postoje navike na koje vrijedi obratiti dodatnu pozornost.

U nastavku teksta donosimo neke preporuke koje su u skladu sa smjernicama Centra za sigurnost hrane pri Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu i uputama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO):

Korištenje istih dasaka i pribora za sirovo i kuhano

Ako se istu dasku ili nož koristi za rezanje, primjerice, sirovog pilećeg mesa, a zatim odmah za salatu ili kruh, bakterije se prenose izravno na hranu koja neće biti termički obrađena. Važno je imati odvojene daske i pribor, odnosno jednu za sirovo meso, drugu za povrće i treću za kruh.

Nepravilno odmrzavanje mesa

Ostavljanje smrznutog mesa na sobnoj temperaturi česta je pogreška koja stvara idealne uvjete za razmnožavanje salmonele. Bakterije se brzo razmnožavaju na temperaturama između 5 °C i 60 °C. Meso treba odmrzavati u hladnjaku, u mikrovalnoj pećnici na funkciji odmrzavanja ili u zatvorenoj vrećici pod hladnom ili vrućom vodom koja se mijenja svakih 30 minuta.

Nedovoljno pečenje ili kuhanje jaja i mesa

Salmonela ne preživljava visoke temperature, ali samo ako se hrana dovoljno dugo termički obrađuje. Jaja s tekućim žumanjkom, polupečena pileća prsa ili mljeveno meso koje u sredini ostaje ružičasto mogu sadržavati živu bakteriju. Pileće meso treba dosegnuti unutarnju temperaturu od najmanje 75 °C, a jaja vrijedi kuhati dok žumanjak i bjelanjak ne postanu čvrsti.

Pranje sirovog pilećeg mesa pod mlazom vode

Suprotno popularnom uvjerenju, pranje sirovog pilećeg mesa ne uklanja bakterije, već ih raspršuje po cijeloj kuhinji. Salmonela se uništava toplinom tijekom kuhanja, ne ispiranjem. Ako meso treba biti očišćeno, dovoljno je obrisati ga papirnatim ručnikom.

image
/Shutterstock

Ostavljanje pripremljene hrane na sobnoj temperaturi

Kuhana hrana koja ostane izvan hladnjaka dulje od dva sata (ili sat vremena ako je temperatura viša od 30 °C) postaje rizična. Salmonela se brzo razmnožava u toploj sredini, čak i u jelima koja su bila potpuno sigurna odmah nakon kuhanja. Ostaci hrane trebaju se što prije ohladiti i pohraniti u hladnjak na temperaturama ispod 5 °C.

Također, postoje i prirodni načini prevencije salmonele. Prevencija ne počinje tek kada se infekcija dogodi, ona počinje već u svakodnevnom jačanju organizma i stvaranju uvjeta u kojima štetne bakterije teže opstaju. Zdrav probavni sustav i jak imunitet prvi su obrambeni mehanizmi tijela protiv patogena poput salmonele.

Uz pravilnu higijenu u kuhinji, prehrana bogata probioticima, kvalitetni dodaci prehrani i prirodni preparati mogu značajno podržati sposobnost organizma da se odupre infekciji.

Važno je naglasiti da prirodne mjere nisu zamjena za liječenje, već dio cjelovite preventivne strategije. U slučaju sumnje na infekciju, valja se obvezno obratite liječniku. Ipak, svakodnevna briga o crijevnoj flori i imunosnom sustavu čini vas otpornijima na sve oblike bakterijskih infekcija.

Osim prehrane i suplementacije, redovito čišćenje kuhinjskih površina dezinfekcijskim sredstvima također igra važnu ulogu u prevenciji. Prirodna čistila na bazi octa, limuna ili eteričnih ulja mogu biti dodatna podrška u održavanju higijenski ispravnog okruženja, iako termička obrada hrane ostaje najsigurnija metoda uništavanja bakterija.

Stručnjaci ističu kako je zdrava crijevna mikrobiota najvažnija obrana protiv salmonele. Milijarde korisnih bakterija u našem probavnom sustavu stvaraju zaštitnu barijeru koja otežava kolonizaciju štetnih mikroorganizama. Kada je mikrobiota u ravnoteži, loše bakterije teže prodiru i razmnožavaju se.

Probiotici, odnosno dobre bakterije, prirodno jačaju crijevnu floru i podržavaju zdrav probavni sustav. Uz probiotike, važni su i prebiotici, vlakna koja hrane korisne bakterije. Kombiniranje probiotičkih i prebiotičkih preparata, kao i fermentirane namirnice poput kiselog kupusa, jogurta i kefira, pomažu održavanju optimalne ravnoteže mikrobiote, čineći crijeva otpornijima na infekcije.

Nadalje, vrlo važno je i osnaživanje imuniteta. Naime, jak imunitet ključan je u borbi protiv svih vrsta bakterijskih infekcija, uključujući salmonelozu. S tim se slažu i glavni stručnjaci na ovom području, pa tako dr. Stuart Rushworth, glavni istraživač na Norwich Medical Schoolu, kaže:

– Većina ljudi se oporavi bez liječenja, ali mala djeca, starije osobe i ljudi čiji imunosni sustav ne funkcionira pravilno imaju veći rizik od teškog oblika bolesti, a ona može biti i smrtonosna.

Vitamin C, cink, vitamin D i selen spadaju među najvažnije mikronutrijente za imunosni sustav.

Vitamin C povećava proizvodnju bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcije, dok cink podržava funkciju imunosnih stanica i ubrzava zacjeljivanje. Vitamin D regulira imunosni odgovor, a često je u deficitu tijekom zimskih mjeseci.

Prirodni preparati poput ekstrakta ehinaceje, propolis kapi, češnjaka i đumbira također mogu podržati imunitet. Uz to, dovoljno sna, umjerena tjelesna aktivnost i smanjenje stresa neizravno, ali značajno doprinose jačanju obrambene moći organizma od salmonele.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. kolovoz 2026 14:51