Oživljavanje ‘Imunološkog‘: proizvodnju vlastitih antitijela za koronavirus za devet mjeseci, tvrde u Narodnoj inicijativi "Naša krv, naše zdravlje"

Novi plan za oživljavanje devastiranog "Imunološkog zavoda" konture je dobio kroz nedavno osnovanu Narodnu inicijativu "Naša krv za naše zdravlje".

Na čelu joj se našao Zoran Kalinić, koji je u posljednja dva desetljeća bio uključen u čitav niz projekata u zdravstvu, poput informatizacije bolničkog menadžmenta i robotske kirurgije. Kao savjetnik za razvoj poslovanja bio je kroz inicijativu Visia Croatica uključen u nikada dovršenu privatizaciju "Imunološkog" iz 2014.

Uz Kalinića tu su i Bojan Benko, nekadašnji direktor Zavoda i jedan od naših vodećih eskperata za plazmu, potom Hrvoje Mazija, stručnjak za interferon, kao i dva inženjera – Nikola Dragić koji je vodio automatizaciju jednoga važnog segmenta Plivine proizvodnje, te informatičar Boris Njegić. Tim su ojačali i s tri odvjetnika.

Otkrivamo tajnu Imunološkog zavoda: naši stručnjaci imaju visokodjelotvoran lijek za prevenciju raka, ali država sabotira znanstvenike

Pokretanje

Ova ekipa u kratko vrijeme uspjela je za svoj plan prikupiti podršku 25 različitih institucija, obrazovnih ustanova, strukovnih udruga i uglednih pojedinaca, kao i niza gradova i općina u Hrvatskoj.

Radi se, primjerice, o Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za javnu medicinu i njihovim čelnim ljudima doc. dr. Krunoslavu Capaku i dr. Maji Grbi Bujević, medicinskim fakultetima u Rijeci i Osijeku, Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu i Prehrambeno-biotehnološkom u Zagrebu, Hrvatskoj udruzi poslodavaca u zdravstvu, Sindikatu medicinskih sestara i još nizu drugih.

Bio je to vjerojatno i razlog što je nakon čitavog niza mjeseci i godina bezuspješnih pokušaja ova ekipa prije dva tjedna napokon primljena u Ministarstvu državne imovine.

- Prethodno smo - kaže Kalinić - mail uputili premijeru Andreju Plenkoviću i uvjereni smo da bez njegova naloga ni sada ne bi došlo do razgovora.

Bilo kako bilo, u tri sata razgovora predočili su plan.

- Imunološki zavod može se pokrenuti u jako kratkom roku, uspostaviti održivo poslovanje bez daljnjeg opterećivanja državnog proračuna i, ono što je najvažnije, moguće je pokrenuti proizvodnju i osigurati pouzdanu opskrbu RH, našeg javnozdravstvenog sustava i građana najkvalitetnijim imunobiološkim lijekovima i medicinskim proizvodima iz naše proizvodnje - navodi Kalinić.

{embed_photo}1384440{/embed_photo}

Po onome što su zamisilili on i suradnici, temelj za dugoročno održivo poslovanje IMZ-a bila bi prerada plazme, dok bi svi ostali proizvodi, i oni iz postojećeg programa, ali i novi, poput cjepiva, interferona, antitoksina i ostalih, bili nadogradnja za uspješan povratak na pozicije koje je nekad ta institucija zauzimala u europskim i svjetskim okvirima.

Većinski vlasnik

- Rješenje koje smo razvili i koje se temelji na inovativnom poslovnom modelu osigurava oživljavanje IMZ-a i nužne investicije bez opterećenja proračuna, a da država ostane većinski vlasnik. Predloženi poslovni model omogućuje to sve daleko brže od svih dosadašnjih pokušaja, kojima to ionako ne može poći za rukom.

Zanimljivo je i to da je taj model primjenjiv u bilo kojem scenariju pokretanja Zavoda, odnosno, odluči li se za osnivanje novoga poslovnog subjekta, postojeću ustanovu ili isto tako postojeće trgovačko društvo - veli Kalinić.

Dodat će kako je svaki od ta tri scenarija izvediv, ali da su oni ti koji bi odlučivali, u konačnici ruku bi digao za otvaranje posve novog poduzeća, jer nudi najveću fleksibilnost i mogućnost sufinanciranja od manjinskih privatnih ulagača. S druge strane, sve pokretati na temeljima postojećeg dioničkog društva bio bi - po njima - najgori scenarij, i to zbog nagomilanih problema kroz sve ove godine stagnacije i propadanja IMZ-a.

Što se rokova tiče, uvjeren ja kako je moguće uspostaviti proizvodnju i imati vlastita antitijela za koronavirus već za devet mjeseci, a preradu plazme za isto tako brzih 18 mjeseci, i to u ultramodernom pogonu uz korištenje najnovijih tehnologija.

Najvažniji proizvod bili bi krvni derivati, strateški, poput abumina i imunoglobulina, faktor VIII, prirodni interferon, nekoć među najboljim na svijetu, antitoksini, gdje se ubrajaju protuotrovi za ugrize zmija, kao i razne vrste cjepiva koje imaju veliki tržišni potencijal, ali i traže nužna ulaganja.

{embed_photo}1384552{/embed_photo}

Naša krv i zdravlje

Iz Inicijative "Naša krv za naše zdravlje" tijekom razgovora u Ministarstvu državne imovine, kao i u dvama dopisima upućenima premijeru tražili su svoje sudjelovanje u upravljanju ili savjetovanje u implementaciji predloženog modela te čvrste ugovore koji bi jamčili realizaciju. Svoju nagradu spremni su vezati za uspješnost cijelog projekta, odnosno ostvarenje jasno postavljenih ciljeva.

Dodatni problem može se ispostaviti u činjenici da je u međuvremenu došlo do raspuštanja Sabora i raspisivanja izbora. Unatoč tome, Kalinić i ekipa zatražili su da osobno premijeru i trojici najvažnijih tehničkih ministara – zdravstva, gospodarstva i državne imovine, zajedno predstave svoj plan.

- Naša inicijativa i naš projekt su već javni. Za njih su interes pokazale i sve odreda veće trenutačno oporbene stranke. Neke su bile spremne odmah dati svoja jamstva, ali mi nismo željeli i ne želimo ni u budućnosti biti dijelom nikakve izborne kampanje. Oživljavanje i proizvodnja u "Imunološkom zavodu" moraju biti strateški cilj Republike Hrvatske.

To je, uostalom, pokazalo i vrijeme ove pandemije, kada su razvijene države ovakve svoje resurse ljubomorno čuvale za svoje domaće potrebe, a ostatku svijeta davala na kapaljke. Ne pokaže li ova ili neka nova politika sluha, mi smo spremni i za referendum. Tu će nam dobro doći već dokazana snaga sindikata – poručuje Zoran Kalinić u ime Narodne inicijative "Naša krv za naše zdravlje".