Kako to u dalmatinskim mjestima često biva, odnosi među susjedima su na pragu antagonizma. Iznimka nisu ni dva najudaljenija otoka šibenskog arhipelaga – Žirje i Kaprije. U pravilu su Žirjani i Kaprijani poput rogova u vreći. No ovaj put su se boduli ujedinili u svojim interesima, a to znači da je vrag odnio šalu!
Što je to navelo stanovnike Kaprija i Žirja da popuše lulu mira? Odgovor na to pitanje glasi: namjera županijskih prostornih planera da u taj strateški dokument uvrste dvije nove lokacije za uzgajališta plave ribe (čitaj: tune) u Žirjanskom kanalu.
Naime, silno aktivna Udruga "Periska" s otoka Kaprija još je početkom prošle godine, među ostalim primjedbama na Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Šibenika, uputila i zahtjev za uklanjanje, odnosno prenamjenu, uzgajališta koje je prostornim planom predviđeno u kaprijskoj uvali Luke.
Stvar se dodatno zakomplicirala jer su se u sedmim izmjenama i dopunama Prostornog plana Šibensko-kninske županije našle nove dvije markice predviđene za akvakulturu u Žirjanskom kanalu.
– Kaprijani i Žirjani upozoravaju da su i te dvije nove lokacije preblizu njihovim otocima, s obzirom da takva uzgajališta donose rizik od onečišćenja mora, masnih naslaga na obali, te štete za posidoniju (zaštićena alga), ribolov, kupanje, ronjenje i turizam – svega na čemu se temelji život na tim otocima.
Zone se pri tome preklapaju i s ekološkom mrežom Natura 2000, zaštićenim krajobrazom, a zabrinjava i zagađenje dna sedimentima (ostacima riblje hrane koja tone i uništava život na dnu, a ona i sadrži hormone za brži rast), te mogućnost zaraze divlje ribe parazitima i bakterijama koje im može prenijeti riba iz kaveza (čemu pridonosi veliki broj jedinki u kavezu) – poručuju iz Udruge "Periska".
Stoga su u četvrtak Kaprijani i Žirjani u centru Šibenika organizirali i mirni prosvjed kako bi ukazali na namjeru županijskih prostornih planera, gdje je bilo moguće i potpisati peticiju kontra uzgajališta plave ribe u blizini njihovih otoka.
U ime Žirjana govorio je Goran Grguričin, široj javnost poznatiji kao legendarni ratni zamjenik načelnika šibenske policije Nikole Vukošića, u vrijeme Rujanskog rata, odnosno najtežih dana za Krešimirov grad u Domovinskom ratu.
– Ja sam ovdje, ono što se kaže, "tri u jedan". Istupam kao potpredsjednik Otočnog sabora na razini države, kao njegov predsjednik za Šibensko-kninsku županiju i kao Žirjanac. Naša primjedba je da se te markice koje žele staviti u prostorni plan svakako treba skinuti. One su u kontradikciji s drugim, ranije izrađenim, planovima zaštite okoliša i prirode, a tu posebice mislim na Naturu 2000. Ako se ta uzgajališta doista postave, bit će to velika ekološka devastacija Žirjanskog kanala između Kaprija i Kakna, koji je dosta zatvoren. U tom slučaju, svaka bura i svaka nevera nosila bi smeće na Žirje. Također, tim suludim potezom izbacili bismo iz upotrebe uvale Munu i Koromašnu i sve okolne vale u kojima se ljudi bave turizmom i osiguravaju svoju egzistenciju na otocima – rekao je Grguričin.
Kako ćete reagirati ako se vaši prijedlozi ne usvoje?
– Uopće ne razmišljamo na način da se naše primjedbe neće usvojiti. Uvjereni smo da će biti prihvaćene i da će markice za uzgoj ribe biti uklonjene iz prostornog plana. Jer svi naši argumenti toliko su značajni i jaki da, ako se bude legalno radilo, nema nikakvih mogućnosti da opstanu u planu.
U suprotnom, spremni smo igrati na duge staze. Vidjeli smo i na drugim lokacijama slične primjere, no kada su se aktivirali građani i šira zajednica, neki pojedinačni interesi su bili otklonjeni – poručio je Grguričin.
Gotovo jednako kao i njezin susjed sa Žirja razmišlja i Barbara Klisović s otoka Kaprija, članica tamošnje vrijedne udruge "Periska".
– Kaprijani su kratki i jasni na ovu temu. Eventualno postavljanje kaveza za uzgoj ribe predstavljalo bi ekološku katastrofu. Takav prijedlog je potpuno neprihvatljiv za otočane. Želimo reći: Dosta je više pogodovanja krupnom kapitalu! Cilj nam je zaštititi naše otoke i ne dopustiti njihovu daljnju devastaciju. Za te ideje ćemo se boriti do zadnjeg – kazala je Klisović.
Jedna markica za uzgajalište plave ribe kod Kaprija našla se i u ranijem prijedlogu prostornog plana.
– To je točno, i mi smo još prije dvije godine povukli tu temu. Sad radimo na tome da, uz ovo što se događa u Žirjanskom kanalu, prenamijene i uzgajalište koje je predviđeno u našoj vali – ističe članica kaprijske udruge "Periska".
Jeste li optimisti, odnosno vjerujete li da će nadležni u konačnici odlučiti u vašu korist?
– Naravno, optimisti smo i ne odustajemo. Ako nas sad ne poslušaju, mi ćemo se poslužiti građanskim neposluhom i nastaviti dalje.
Znate li tko je potencijalni investitor u uzgajališta plave ribe predviđena u akvatoriju Žirja i Kaprija?
– Ne znamo i u to ni ne ulazimo. Nama to pitanje nije ni bitno, važno nam je samo da spriječimo ekološku katastrofu – zaključila je Klisović.
Inače, sedme izmjene i dopune županijskog Prostornog plana donose se nakon sedam godina, a proceduru nam je pojasnio Petar Mišura, ravnatelj Javne ustanove Zavod za prostorno planiranje Šibensko-kninske županije:
– U zadnjih godinu dana proces je dinamiziran i mi smo izrazito otvoreni što se tiče primjedbi i sudjelovanja svih zainteresiranih. Potičemo jedinice lokalne samouprave, građane, udruge, poduzetnike, jednom riječju sve dionike, da sudjeluju u javnoj raspravi i da dostave svoje prijedloge, primjedbe i kritike na prostorni plan. Želim napomenuti kako ovaj prostorni plan nije plan našeg Zavoda, ili jednog upravnog odjela niti Šibensko-kninske županije. On je plan svih građana naše županije i takav će biti jedino ako svi budemo sudjelovali u njegovoj izradi. Da smo maksimalno otvoreni, govori i podatak da smo prvi put u povijesti organizirali dva javna izlaganja na ovu temu, a rok za dostavu primjedbi je 23. srpnja – kazao je Mišura.
Do kada će se rješavati primjedbe i kad bi plan mogao stupiti na snagu?
– Na to pitanje ne mogu odgovoriti jer ne znam koliko primjedbi ćemo dobiti. Sve primjedbe shvaćamo ozbiljno. Njih treba obraditi, analizirati i na njih odgovoriti. Moram reći kako se neke primjedbe neće moći prihvatiti zato što nisu obuhvaćene odlukom o izradi sedmih izmjena i dopuna Prostornog plana. Međutim, i tome smo doskočili jer je upravo napravljen nacrt o osmim izmjenama i dopunama, tako da u njima možemo prihvatiti one primjedbe koje sada ne uspijemo.
Što kažete na konkretne primjedbe otočana zbog predviđenih uzgajališta plave ribe u njihovu akvatoriju?
– Ponavljam, ovo je sada prijedlog plana i oni imaju svoje pravo uložiti primjedbe na njega. U krajnjoj liniji, doista želim da ljudi iskažu svoje nezadovoljstvo i primjedbe koje ćemo obraditi. O svakoj primjedbi pojedinačno neću odgovarati u ovom trenutku na način hoće li nešto biti prihvaćemo ili neće. O tome će odlučiti stručne županijske službe – zaključio je ravnatelj županijskog Zavoda za prostorno planiranje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....